Skip to content

Al lo konteni

En Remed Pratik Pour Soulaz Presyon

En Remed Pratik Pour Soulaz Presyon

En Remed Pratik Pour Soulaz Presyon

“Vin kot mwan zot tou ki fatige e ki pe anmenn en fardo e mwan, mon a donn zot repo.”—MATYE 11:28.

1, 2. (a) Ki Labib i kontyen ki ede diminyen presyon? (b) Ki degre efikas lansennyman Zezi ti ete?

PETET ou a dakor ki i pa bon annan tro bokou presyon; i fer nou soufer. Labib i fer resorti ki tou imen in sitan akable avek fardo ki bokou pe esper avek enpasyans pour ganny libere dan sa lavi ranpli avek presyon. (Romen 8:20-22) Me Labib i osi montre konman ki nou kapab ganny en gran soulazman avek presyon la konmela. Sa pou posib si nou swiv konsey ek legzanp en zennonm ki ti viv 20 syek pase. I ti en sarpantye, pourtan i ti annan plis lanmour pour dimoun ki pour son travay sarpantye. Sa ki i ti dir ti tous leker bann dimoun, i ti atantif anver zot bezwen, i ti ed bann ki ti feb e konsol bann ki ti dan depresyon. Deplis, i ti ed bokou dimoun pour devlop zot kapasite spirityel. Alors, zot ti ganny soulaze avek tro bokou presyon. Ou osi ou kapab ganny sa soulazman.—Lik 4:16-21; 19:47, 48; Zan 7:46.

2 Sa zonm, Zezi ki ti sorti Nazaret, pa ti ganny gide par en konnesans sofistike ki serten dimoun dan ansyen Ronm, Atenn, oubyen Alekzandri ti pe rode. Pourtan, son lansennyman i renonmen. I ti annan en tenm: sa gouvernman ki Bondye pou servi pour diriz nou later avek sikse. Zezi ti osi eksplik bann prensip debaz ki neseser dan lavi—bann prensip ki vreman annan valer dan nou letan. Bann dimoun ki aprann e aplik sa ki Zezi ti ansennyen i eksperyans bann byenfe la konmela, ki enkli soulazman avek tro bokou presyon. Eski ou pa ti a kontan eksperyans sa?

3. Ki lenvitasyon manifik Zezi ti ofer?

3 Petet ou annan dout. ‘Eski en dimoun ki’n viv byen lontan i kapab enfliyans mon lavi la konmela?’ Antouka, ekout sa parol tre ankourazan ki Zezi i dir: “Vin kot mwan zot tou ki fatige e ki pe anmenn en fardo e mwan, mon a donn zot repo. Pran mon zoug e aksepte mon legzanp akoz mon dou e mon annan limilite dan mon leker e zot a ganny repo. Akoz mon zoug i fasil e mon fardo i leze.” (Matye 11:28-30) Ki i ti oule dir par sa? Annou egzamin sa parol an detay e nou a vwar konman ki i kapab ed nou pour ganny soulaze avek presyon ki akable nou.

4. Avek ki Zezi ti koze, e akoz sa bann dimoun ti’n kapab vwar li difisil pour fer sa ki zot ti ganny demande pour fer?

4 Zezi ti koz avek bokou dimoun ki ti pe fer tou sa ki zot kapab pour fer sa ki byen dapre lalwa me ki ti “pe anmenn en fardo” akoz bann sef relizye ti’n fer larelizyon vin en fardo lo zot. (Matye 23:4) Zot ti met lanfaz lo en kantite lalwa dan preski tou laspe lavi. Eski ou pa ti pou vwar li fatigan pour toultan tann “ou pa devret” fer sa oubyen sa? Parkont lenvitasyon Zezi ti anmenn dimoun ver laverite, ver ladrwatir, e ver en pli bon lavi kan zot ti ekout li. Wi, port latansyon lo Zezi Kri i sa fason pour konn sa vre Bondye, parski atraver li, bann dimoun i kapab vwar konman Zeova i ete. Zezi ti dir: “Sa ki’n war mwan in osi war mon Papa.”—Zan 14:9.

Eski ou santi tro bokou Presyon dan ou Lavi?

5, 6. Ki konparezon nou kapab fer avek kondisyon travay ek lapey dan letan Zezi ek sa ki pour nou ozordi?

5 Sa size i kapab konsern ou akoz ou travay oubyen sitiasyon ou fanmiy i kapab pe met bokou presyon lo ou. Oubyen lezot responsabilite ki ou annan i tro bokou pour ou siporte. Si sa i leka, ou parey sa bann dimoun senser ki Zezi ti rankontre e ede. Par egzanp, nou bezwen travay pour ganny nou dipen. Bokou dimoun i lite denozour pour arive fer sa, e dan letan Zezi ti menm parey.

6 Dan sa letan, en labourer ti rente pour 12 er-d-tan par zour, e sa pour 6 zour dan lasemenn, normalman zis pour en denye par zour. (Matye 20:2-10) Ki mannyer ou konpar sa avek ou lapey ek lapey ou bann zanmi? I kapab difisil pour konpar lapey ki dimoun ti gannyen lontan ek lapey dan nou letan. En fason pour fer sa se par kalkile ki sa larzan i kapab aste. En spesyalis i dir ki dan letan Zezi en bar dipen ki ti ganny fer avek kat tas lafarin dible ti kout apepre enn er-d-tan lapey en travayer. En lot spesyalis i dir ki en lakoup diven bon kalite ti kout apepre de er-d-tan lapey. Ou kapab vwar par sa detay ki sa letan dimoun ti rent en kantite pour kapab viv. Zot ti bezwen soulazman ek repo parey nou menm. Si ou anploye, petet ou santi ou anba presyon pour prodwir plis. Souvannfwa, nou pa trouv letan pour nou kapab byen reflesir lo serten desizyon avan ki nou fer li. Petet ou pou admet ki ou vreman anvi ganny en soulazman.

7. Ki reaksyon ti annan anver mesaz Zezi?

7 San dout, lenvitasyon Zezi pour tou bann ki ti “fatige e ki pe anmenn en fardo” ti vreman atir bann ki ti ekout li sa letan. (Matye 4:25; Mark 3:7, 8) E mazinen ki Zezi ti fer en promes, “Mon a donn zot repo.” Sa promes i ankor touzour aplikab dan nou letan. I kapab aplik pour nou si nou ‘fatige e pe anmenn en fardo.’ E i kapab aplik pour bann ki nou pros avek, ki zot sitiasyon i enpe parey.

8. Konman ki elve zanfan e avanse dan laz i anmenn plis presyon?

8 I annan lezot keksoz ki met presyon lo dimoun. Elve zanfan i en gro defi. Menm pour en zanfan, i pa touzour fasil. I annan en ogmantasyon dan lakantite dimoun tou sort laz ki pe fer fas avek bann problenm lasante mantal e fizik. E menm si dimoun i kapab viv pli lontan, bann dimoun aze i annan bann problenm spesifik pour lit avek, malgre i’n annan bokou progre dan domenn medikal.—Eklezyast 12:1.

Anba Zoug Zezi

9, 10. Dan letan ansyen, ki zoug ti senbolize, e akoz Zezi ti envit dimoun pour pran son zoug?

9 Eski ou’n remarke ki dan Matye 11:28, 29, Zezi ti dir: “Pran mon zoug e aksepte mon legzanp.” Sa letan, en zonm ordiner ti kapab santi konmsi i pe travay anba en zoug. Depi dan letan ansyen, en zoug ti senboliz lesklavaz. (Zenez 27:40; Levitik 26:13; Deterononm 28:48) Bokou labourer ki Zezi ti rankontre ti travay avek en vre zoug lo zot zepol, e zot ti anmenn bann fardo lour. Depandan lo konman ki sa zoug ti’n ganny fer, i ti kapab ase konfortab oubyen i ti kapab kros likou ek zepol sa dimoun. Vi ki Zezi ti en sarpantye, petet i ti’n deza fer bann zoug, e i ti konnen ki mannyer pour form enn ki ti “fasil” pour siporte. Petet i ti met kwir oubyen latwal lo bann bout ki tous avek lapo sa dimoun pour fer sa zoug pli konfortab posib.

10 Kan Zezi ti dir, “Pran mon zoug,” i ti kapab pe konpar li avek en dimoun ki fourni bann zoug ki’n byen fer ki petet ti “fasil” pour likou ek zepol en travayer. Alors, Zezi ti azoute: “Mon fardo i leze.” Sa i vedir ki bar sa zoug ti agreab pour servi, e ki sa travay pa ti pou rent zot osi. I vre ki par envit bann ki ti pe ekout li pour aksepte son zoug, Zezi pa ti pe ofer soulazman imedya dan tou kondisyon dir ki ti egziste sa letan. Toudmenm, sa pwenn-vi diferan ki i ti prezante ti pou anmenn bokou repo. Sanzman dan zot fason viv e dan zot fason fer keksoz ti pou soulaz zot osi. Pli enportan ankor, en lespwar kler e solid ti pou ed zot pour vwar lavi mwen difisil.

Ou kapab trouv Repo

11. Akoz ki Zezi pa ti pe senpleman sizer en lesanz zoug?

11 Silvouple fer sa remark ki Zezi pa ti pe dir ki dimoun ti pou sanz en zoug pour en lot. Ronm ti pou kontinyen kontrol sa pei, zis parey ozordi gouvernman i kontrol bann pei kot bann Kretyen i reste. Taks ki gouvernman Romen dan premye syek ti mete ti pou ankor egziste. Problenm lasante e ekonomik ti pou kontinyen egziste. Lenperfeksyon ek pese ti pou kontinyen afekte dimoun. Kantmenm sa, zot ti pou ganny repo par adopte lansennyman Zezi, e sa i kapab posib pour nou osi ozordi.

12, 13. Ki Zezi ti atir latansyon lo la ki ti pou anmenn repo, e konman serten ti reazir?

12 I ti aparan ki ilistrasyon Zezi konsernan zoug ti annan en laplikasyon enportan an rapor avek travay pour fer disip. Byensir, aktivite prensipal Zezi ti pour ansenny lezot, e lanfaz ti ganny mete lo Rwayonm Bondye. (Matye 4:23) Alors kan i ti dir, “Pran mon zoug,” sirman sa ti enkli swiv li dan sa menm aktivite. Levanzil i montre ki Zezi ti ankouraz bann zonm senser pour sanz zot louvraz, en keksoz ki ti okip en plas enportan dan lavi bokou dimoun. Mazin sa ki i ti dir avek Pyer, Andre, Zak, ek Zan: “Swiv mwan, e mon a fer zot lapes dimoun.” (Mark 1:16-20) I ti montre sa bann peser konman ki zot ti pou retir satisfaksyon si zot ti fer sa travay ki li i ti pe met premye dan son lavi, e fer li anba son gidans ek son led.

13 Serten Zwif ki ti ekout li ti konpran ki i ti oule fer resorti e zot ti met li an pratik. Mazin sa senn lo bor lanmer ki nou lir dan Lik 5:1-11. Kat peser ti’n rente tou lannwit me zot pa ti’n atrap nanryen. Me toudenkou, zot lasenn ti ranpli avek pwason! Sa pa ti vin par azar; i ti posib par lentervansyon Zezi. Kan zot ti get lo lans, zot ti vwar en gran lafoul dimoun ki ti vreman enterese avek lansennyman Zezi. Sa ti ede pour eksplike ki Zezi ti pe esey dir sa kat disip: “Dezorme ou pou lapes zonm.” Konman zot ti reazir? Zot ti “anmenn zot kannot ater, zot ti kit tou e zot ti swiv li.”

14. (a) Ki mannyer nou kapab trouv repo ozordi? (b) Ki bon nouvel rekonfortan ki Zezi ti proklanmen?

14 Anfet, ou kapab reazir parey ou osi. Sa travay pour ansenny dimoun laverite Biblik i ankor pe kontinyen. Apepre sis milyon Temwen Zeova dan lemonn antye in aksepte lenvitasyon Zezi pour “pran [son] zoug”; zot in vin bann ki “lapes dimoun.” (Matye 4:19) Serten i fer li konman en karyer aplentan; lezot i fer otan ki zot kapab dan letan ki zot annan. Zot tou zot vwar li rekonfortan, alors zot lavi i annan mwens presyon. I enplik fer sa ki zot kontan, anons lezot sa bon nouvel—“Bonn Nouvel konsernan Rwayonm Bondye.” (Matye 4:23) I touzour en plezir pour koz lo en bon nouvel me sirtou sa bon nouvel. Labib i kontyen lenformasyon debaz ki nou bezwen pour konvenk bokou dimoun ki zot kapab viv en lavi ki annan mwens presyon.—2 Timote 3:16, 17.

15. Ki mannyer ou kapab benefisye avek lansennyman Zezi konsernan lavi?

15 Dan en serten degre, menm bann dimoun ki’n fek konmans aprann lo Rwayonm Bondye in benefisye avek lansennyman Zezi lo konman pour viv. Bokou i kapab dir senserman ki lansennyman Zezi in redonn zot lafors e i’n ed zot pour sanz zot lavi konpletman. Ou kapab vwar sa pour ou menm par egzamin serten prensip lo fason viv ki’n ganny ekrir dan bann resi ki koz lo lavi ek minister Zezi, sirtou bann Levanzil ki’n ganny ekrir par Matye, Mark, ek Lik.

En Fason pour trouv Repo

16, 17. (a) Kote ou kapab trouv serten lansennyman kle ki Zezi ti ansennyen? (b) Kwa ki neseser pour trouv repo kan nou pe met an pratik lansennyman Zezi?

16 Prentan lannen 31 N.L., Zezi ti donn en sermon ki ziska ozordi i ankor renonmen dan lemonn antye. Normalman i ganny apele Sermon lo Montanny. I’n ganny rikorde dan Matye sapit 5 a 7 ek Lik sapit 6, e bokou keksoz ki i’n ansennyen i ganny trouve ladan. Ou kapab trouv lezot lansennyman Zezi dan lezot landrwa dan bann Levanzil. Laplipar keksoz ki i ti dir i byen kler, me parkont i pa touzour fasil pour met zot an pratik. Akoz ou pa lir sa bann sapit atantivman e reflesir bokou lo la? Les pouvwar son bann lide enfliyans ou panse ek ou latitid.

17 Evidaman, lansennyman Zezi i kapab ganny klasifye dan diferan fason. Annou group bann lansennyman kle dan en fason ki nou a ganny enn sak zour, avek lobzektif pour met zot an pratik dan nou lavi. Konman? Pa zis pas lo zot an riflan. Mazin sa dirizan ris ki ti demann Zezi Kri: “Ki fodre mon fer pour mwan erit lavi eternel?” Kan Zezi ti revwar avek li sa ki i ti bezwen fer dapre Lalwa Bondye, sa zonm ti dir ki i ti pe deza fer tousala. Kantmenm sa, i ti konsyan ki i ti bezwen fer plis. Zezi ti demann li pour fer plis zefor pour aplik bann prensip Bondye dan bann fason pratik, pour vin en disip aktif. Aparaman, sa zonm pa ti pare pour fer plis ki sa. (Lik 18:18-23) Alors, en dimoun ki anvi aprann lansennyman Zezi ozordi, i bezwen mazinen ki i annan en diferans ant aksepte son lansennyman e vreman pran li aker, ki redwir presyon.

18. Montre konman ou kapab retir plis profi letan ou pe servi sa bwat.

18 Pour konmans egzamin e aplik lansennyman Zezi, get premye pwen dan sa bwat. I pe refer avek Matye 5:3-9. Fransman, nou tou nou ti a kapab pran enpe letan pour medit lo sa konsey ekselan dan sa bann verse. Kan ou get zot an zeneral, ki ou kapab konklir konsernan latitid? Si ou vreman anvi sirmont bann lefe ki tro bokou presyon i fer dan ou lavi, kwa ki pou ed ou fer sa? Ki mannyer ou sitiasyon i kapab amelyore si ou vin pli atantif anver bann keksoz spirityel, ou les zot okip ou panse enpe plis? Eski i annan keksoz ki okip serten plas dan ou lavi ki ou bezwen atas mwens lenportans avek, afen ki ou a donn plis latansyon bann keksoz spirityel? Si ou fer sa, ou pou ganny plis lazwa la konmela.

19. Ki ou kapab fer pour ganny plis konprenezon?

19 I annan en lot keksoz ki ou kapab fer. Akoz ou pa diskit sa bann verse avek en lot serviter Bondye, petet ou konzwen, en fanmiy pros, oubyen en zanmi? (Proverb 18:24; 20:5) Mazinen ki sa dirizan ris ti demann en lot dimoun—Zezi—konsernan en size apropriye. Son reaksyon ti kapab donn li plis lespwar pour vin ere e pour ganny lavi eternel. Sa konpanyon Kretyen ki ou pou diskit sa bann verse avek i pa pou parey Zezi; kantmenm sa, sa konversasyon konsernan lansennyman Zezi pou benefisye zot tou le de. Esey fer li pli vit posib.

20, 21. Ki progranm ou kapab swiv pour aprann konsernan lansennyman Zezi, e ki mannyer ou kapab evalye ou progre?

20 Get ankor sa bwat ki annan pour tit, “Bann Lansennyman ki kapab ed ou.” Sa bann lansennyman in ganny groupe afen ki ou ganny omwen en lansennyman par zour pour egzaminen. Premyerman, ou kapab lir sa ki Zezi ti annan pour dir dan sa bann verse ki’n ganny site. Apre reflesir lo son parol. Reflesir lo konman ou kapab met zot an pratik dan ou lavi. Si ou santi ki ou pe deza fer li, reflesir pour vwar sa ki ou kapab fer ankor pour viv an armoni avek sa lansennyman divin. Esey met li an pratik pandan lazournen. Si ou bezwen fer bokou zefor pour konpran li oubyen pour vwar konman ou kapab aplik li, travay lo la pour ankor en zour. Selman gard antet ki i pa neseser ki ou’n byen metriz li avan ki ou al lo lot lansennyman. Lannmen, ou kapab egzamin en lot lansennyman. Alafen en semenn, ou kapab revwar aki degre ou’n reisi swiv kat oubyen senk lansennyman Zezi. Dezyenm semenn azout plis, zour apre zour. Si ou remarke ki ou’n aret pratik serten lansennyman, pa dekouraze. Tou Kretyen pou eksperyans sa. (2 Kronik 6:36; Psonm 130:3; Eklezyast 7:20; Zak 3:8) Kontinyen aplik sa bann lansennyman son trwazyenm ek katriyenm semenn.

21 Dan apepre en mwan, ou pou’n kapab egzamin tou le 31 pwen. Antouka, konman ou pou santi apre sa? Eski ou pa pou santi ou pli zwaye, petet pli relaks? Menm si ou fer zis en pti amelyorasyon, probableman ou pou santi mwens presyon, oubyen omwen ou pou pli kapab mannyen presyon, e ou pou annan en metod pour kontinyen swiv. Pa oubliye ki i annan bokou lezot bon pwen dan lansennyman Zezi ki pa aparet lo sa lalis. Akoz ou pa rod ennde e esey met zot an pratik?—Filipyen 3:16.

22. Ler nou swiv bann lansennyman Zezi, ki rezilta sa i kapab anmennen, me ki lot laspe ki nou devret egzaminen?

22 Ou kapab vwar ki kantmenm zoug Zezi i annan pwa, i vreman fasil. Son lansennyman ek konmann pour fer disip i leze. Apre plis ki 60 an leksperyans personnel, zapot Zan, zanmi pros Zezi, ti dakor: “Annefe, la lanmour Bondye: ki nou obei son konmannman; e son bann konmannman i pa en fardo.” (1 Zan 5:3) Ou kapab annan menm konfyans. Pli lontan ou aplik lansennyman Zezi, pli ou pou vwar ki sa ki fer lavi vin en presyon pour bokou dimoun ozordi pa pou sitan boulvers ou. Ou pou vwar ki ou’n trouv en gran soulazman. (Psonm 34:8) Toudmenm i annan en lot laspe zoug fasil Zezi ki ou bezwen egzaminen. Zezi ti osi mansyonnen ki i ‘dou e annan limilite dan son leker.’ Konman ki sa i relye avek swiv lansennyman Zezi e imit li? Dan nou lartik swivan, nou pou egzamin sa.—Matye 11:29.

Ki ou pou reponn?

• Akoz nou devret al ver Zezi kan nou pe rod soulazman avek tro bokou presyon?

• Ki zoug ti senbolize, e akoz?

• Akoz Zezi i envit dimoun pour pran son zoug?

• Konman ki repo spirityel i kapab vin pour ou?

[Study Questions]

[Ekstre lo paz 9]

Teks lannen bann Temwen Zeova pour lannen 2002 pou: “Vin kot mwan . . . mon a donn zot repo.”—Matye 11:28.

[Box/Picture on page 11,12]

Bann Lansennyman ki kapab ed ou

Ki bann bon keksoz ki ou kapab vwar dan Matye sapit 5 a 7? Dan sa bann sapit i annan bann lansennyman ki’n ganny donnen par sa pli gran Ansennyan, Zezi, lo montanny Galile. Silvouple lir sa bann verse ki’n ganny site anba an servan ou prop Labib, e demann ou lekor sa bann kestyon ki asosye avek.

1. 5:3-9 Ki sa i dir mwan lo mon latitid an zeneral? Ki mon kapab fer pour eksperyans en pli gran boner? Ki mannyer mon kapab donn plis latansyon mon bezwen spirityel?

2. 5:25, 26 Ki i pli bon fer olye kontan dispit parey bokou dimoun i kontan fer?—Lik 12:58, 59.

3. 5:27-30 Ki Zezi i fer nou vwar konsernan pas letan pour mazin bann pti lavantir romantik? Konman ki mon pou ganny plis lazwa ek lape lespri ler mon evite fer sa?

4. 5:38-42 Akoz mon devret fer mon mye pour evite vin tro agresif, en keksoz ki lasosyete i ensiste lo la ozordi?

5. 5:43-48 Konman mon pou benefisye kan mon aprann konn enpe plis lezot konpanyon, ki mon ti kapab konsider konman mon lennmi? Ki sa i kapab prodwir an rapor avek redwir oubyen elimin tansyon?

6. 6:14, 15 Eski parfwa zalouzi ek rankin i fer mwan pa anvi pardonn lezot? Ki mannyer mon kapab sanz sa latitid?

7. 6:16-18 Eski mon annan tandans pour pli fatig mwan avek laparans olye avek sa ki mon vreman ete anndan? Kwa ki mon devret pli konsyan?

8. 6:19-32 Ki lefe i kapab annan si mon tro trakas mwan avek larzan ek lezot keksoz materyel? Ki mon kapab mazin lo la ki pou ed mwan gard en balans dan sa domenn?

9. 7:1-5 Ki mannyer mon santi mwan parmi bann dimoun ki kontan ziz e kritik lezot, ki pe touzour war defo lo lezot? Akoz i enportan pour mwan evite vin koumsa?

10. 7:7-11 Si i bon persiste kan nou pe demann Bondye en keksoz dan lapriyer, eski sa i osi leka dan lezot laspe lavi?—Lik 11:5-13.

11. 7:12 Kantmenm mon konn Lareg d-or, konbyen fwa mon aplik li dan lafason ki mon tret lezot?

12. 7:24-27 Vi ki mon responsab pour anmenn mon prop lavi, ki mannyer mon kapab pli byen prepar mwan pour bann gro difikilte ek problenm ki vin tou ansanm? Akoz mon devret reflesir lo sa la konmela?—Lik 6:46-49.

Lezot lansennyman ki mon kapab reflesir lo la:

13. 8:2, 3 Ki mannyer mon kapab demontre konpasyon pour bann dimoun ki dan bann sitiasyon difisil, parey Zezi ti fer souvan?

14. 9:9-38 Ki plas montre mizerikord i annan dan mon lavi, e ki mannyer mon kapab demontre li plis ankor?

15. 12:19 Si mon pran legzanp lo Zezi dan profesi, eski mon sey mon mye pour evite ganny diskisyon avek lezot?

16. 12:20, 21 Ki dibyen mon kapab fer kan mon pa kraz lezot par mon parol ouswa mon aksyon?

17. 12:34-37 Ki mon koz lo la laplipar-di-tan? Mon konnen ki letan mon pers en zoranz, zi zoranz i sorti, alors akoz mon devret reflesir enpe lo sa ki anndan mwan, dan mon leker?—Mark 7:20-23.

18. 15:4-6 Dapre komanter Zezi, ki mon konpran konsernan pran swen avek bann dimoun aze?

19. 19:13-15 Ki mon bezwen pran letan pour fer?

20. 20:25-28 Akoz i pa dan nou lavantaz ki nou egzers lotorite zis pour fer vwar ki nou annan lotorite? Konman ki mon kapab imit Zezi dan sa domenn?

Lezot panse ki’n ganny raporte par Mark:

21. 4:24, 25 Ki lenportans i annan dan lafason ki mon tret lezot?

22. 9:50 Si sa ki mon dir e fer i annan bon gou, ki bon lefe i kapab fer?

Finalman, egzamin ennde lansennyman ki Lik in raporte:

23. 8:11, 14 Si mon les traka, larises, ek plezir domin mon lavi, ki i kapab arive avek Parol Bondye?

24. 9:1-6 Kantmenm Zezi ti annan pouvwar pour geri bann dimoun malad, kwa ki ti son priyorite?

25. 9:52-56 Eski mon fasilman ofanse? Eski mon evite annan en leta lespri revanz?

26. 9:62 Konman mon devret vwar mon responsabilite pour koz lo Rwayonm Bondye?

27. 10:29-37 Ki mannyer mon kapab azir konman en prosen, olye en etranze?

28. 11:33-36 Ki sanzman ki mon kapab fer afen ki mon kapab annan en lavi pli senp?

29. 12:15 Ki relasyon i annan ant lavi ek bann keksoz ki en dimoun i posede?

30. 14:28-30 Si mon pran letan pour byen reflesir avan mon fer desizyon, ki mon kapab evite, e ki byenfe mon kapab gannyen?

31. 16:10-12 Ki benefis nou kapab gannyen si nou gard nou lentegrite?

[Portre lo paz 8]

Sa travay ki sov lavi anba zoug Zezi i rekonfortan