Skip to content

Al lo konteni

Lapropte eski i enportan?

Lapropte eski i enportan?

Lapropte eski i enportan?

POUR diferan dimoun lapropte i kapab vedir diferan keksoz. Par egzanp, kan en manman i dir avek son pti garson lav son lanmen ek son figir, sa pti garson i kapab panse ki mouy son bout ledwa ek son lalev i ase. Me sa manman i konn pli byen. I reanmenn son pti garson dan lasanmben e lav son lanmen ek son figir an servan savon ek delo—menm si i proteste!

I vre ki bann standar lapropte pa parey partou dan lemonn, e dimoun i grandi avek diferan konsep lo lapropte. Dan lepase, dan bokou pei ki lanvironnman zot lekol ti prop e byen annord, bann etidyan ti devlop en bon labitid anver lapropte. Ozordi, serten lakour lekol i sitan ranpli avek salte ek debri ki zot resanble en landrwa kot i zet salte plito ki en landrwa pour zwe oubyen fer legzersis. E dan laklas? Darren, ki okip lakour lekol kot en lekol segonder an Ostrali, ti dir: “Aprezan nou vwar salte dan laklas osi.” Serten etidyan i pran bann lenstriksyon parey “Anmase” oubyen “Netwaye” konman en pinisyon. Problenm i ki serten ansennyan i servi netwayaz konman en mwayen pinisyon.

Lo lot kote, bann adilt pa toultan donn bann bon legzanp lapropte, ki swa dan lavi toulezour oubyen dan lemonn biznes. Par egzanp, dimoun i kit en ta salte dan bann landrwa piblik ki fer sa bann landrwa sal e pa atiran. Serten lendistri i polye lanvironnman. Parkont, se pa bann lendistri ek biznes enkoni ki polye lanvironnman, me se dimoun. I kapab ki vorasite i lakoz prensipal problenm polisyon dan lemonn antye ek son kantite move lefe, e en parti sa problenm i akoz dimoun napa bon labitid lapropte. En ansyen direkter zeneral Commonwealth an Ostrali ti siport sa konklizyon kan i ti dir: “Tou size lo lasante piblik i vin lo en nivo konsiderasyon lapropte par sak endividi.”

Kantmenm sa, serten i santi ki lapropte i en zafer personnel e ki i pa devret konsern lezot. Eski sa i vreman leka?

Lapropte i vreman enportan an sa ki konsern nou manze—ki swa nou aste li dan en bazar, manz dan en restoran, oubyen pran en repa kot en zanmi. Bann ki prepar oubyen ki servi manze ki nou konsonmen i bezwen annan en standar lapropte o-nivo. Lanmen sal—sa enn ki pe prepar e servi manze oubyen pour nou ki pe konsonm sa manze—i kapab lakoz en kantite maladi. Lopital, plis ki okenn lezot landrwa, i sa landrwa kot nou ekspekte vwar lapropte. The New England Journal of Medicine i raporte ki lanmen bann dokter ek ners ki pa ganny lave i kapab ede pour eksplike akoz bann pasyan lopital i devlop bann lenfeksyon ki kout ziska dis bilyon dolar Ameriken par an pour geri. Nou tou nou pa ti a anvi personn met nou lasante an danze par son neglizans lo lapropte.

I en keksoz vreman serye kan en dimoun—par ekspre oubyen san reflesir—i polye nou resours delo. Eski pa i danzere pour mars lo lans nipye kot nou kapab vwar sereng ki’n ganny kit deryer par bann ki servi drog e lezot? Petet en kestyon ki vreman enportan pour nou personnelman i: Eski mon pe gard lapropte dan mon lakour?

Dan son liv Chasing Dirt, Suellen Hoy i demande: “Eski nou prop parey nou ti ete avan?” I reponn: “Probableman non.” I sit sanzman dan valer sosyal konman rezon prensipal. Lefe ki dimoun pe pas pli pti gin letan kot zot lakour, zot senpleman pey en lot dimoun pour netway pour zot. Alor, mentenir en lanvironnman prop i nepli en priyorite personnel. “Mon pa netway mon lasanmben—mon lav mon lekor, menm si mon lakaz i sal, mwan, mon prop,” en zonm ti dir.

Me, lapropte i plis ki laparans fizik. I enkli tou laspe en lavi an bonn sante. I osi en leta lespri ek leker ki enplik nou moralite ek ladorasyon. Annou vwar konman ki sa i leka.