Skip to content

Al lo konteni

Aprann E Ansenny Moralite Kretyen

Aprann E Ansenny Moralite Kretyen

Aprann E Ansenny Moralite Kretyen

“Alor, ou ki ansenny lezot, akoz ou pa ansenny ou prop lekor?”—ROMEN 2:21.

1, 2. Akoz ou anvi etidye Labib?

OU ANNAN plizyer rezon pour etidye Parol Bondye. Petet ou anvi konn bann fe ladan—konsernan dimoun, levennman, landrwa, ek lezot keksoz. Ou anvi konn laverite ki byen diferan avek bann fo krwayans relizye, parey Trinite oubyen lanfer dife. (Zan 8:32) Ou devret osi anvi konn Zeova pli byen afen ki ou kapab vin pli parey li e mars dan en fason drwat devan li.—1 Lerwa 15:4, 5.

2 En lot rezon enportan pour etidye Parol Bondye i pour ekip ou pour ansenny lezot—bann dimoun ki ou kontan, bann ki ou konnen, e menm bann ki ou pa ankor konnen. Sa pa en keksoz ki bann vre Kretyen i fer selman si zot anvi. Zezi ti dir son bann disip: “Ale e fer tou pep vin mon bann disip. . . . Ansenny zot pour obei tou sa ki mon’n konmande.”—Matye 28:19, 20.

3, 4. Akoz i onorab pour ou ansennyen parey Zezi in demann nou pour fer?

3 Etidye Labib avek en dezir pour ansenny lezot i onorab e i kapab vin en sours satisfaksyon dirab. Lansennyman i en profesyon respektab depi byen lontan. Encarta Encyclopedia i dir: “Parmi bann Zwif, bokou adilt ti konsider bann ansennyan konman bann gid pour delivrans e ensiste ki bann zanfan i onor zot ansennyan menm plis ki zot paran.” I sirtou onorab pour bann Kretyen ansenny zot lekor par etidye Labib e apre ansenny lezot.

4 “Plis dimoun i dan lansennyman ki okenn lezot profesyon. Apepre 48 milyon zonm ek madanm partou dan lemonn i bann ansennyan.” (The World Book Encyclopedia) En ansennyan i ganny konfye avek lespri bann zenn e i kapab enfliyans zot pour bann lannen ki pe vini. I annan en pli gran lefe kan ou obeir konmann Zezi pour ansenny lezot; ou lansennyman i kapab enfliyans zot lavenir pour touzour. Zapot Pol ti met lanfaz lo sa pwen kan i ti enplor Timote: “Vey byen ou lekor e fer byen atansyon avek ou lansennyman, e montre perseverans dan tousala. Si ou azir koumsa ou ava sov ou lekor ek tou bann ki ekout ou.” (1 Timote 4:16, nou ki’n met an italik.) Wi, ou lansennyman i enplik lavi.

5. Akoz lansennyman Kretyen i annan plis valer ki okenn lezot lansennyman?

5 Ansenny ou lekor e apre ansenny lezot i ganny aprouve e demande par Sours pli o, Souvren liniver. Sa i donn sa kalite lansennyman ankor plis valer ki okenn lezot lansennyman, ki swa i bann lansennyman debaz, aprann en metye, oubyen menm bann domenn medikal spesyalize. Dan lansennyman Kretyen, sa etidyan i aprann imit Garson Bondye, Zezi Kri, e ansenny lezot pour fer parey.—Zan 15:10.

Akoz ou bezwen ansenny ou Lekor?

6, 7. (a) Akoz nou bezwen premyerman ansenny nou lekor? (b) Dan ki sans bann Zwif dan premye syek ti fel konman bann ansennyan?

6 Akoz nou ganny demande pour ansenny nou lekor avan? Nou pa kapab byen ansenny lezot si nou pa’n ansenny nou lekor avan. Pol ti aksantye sa dan en pasaz ki fer reflesir bokou, ki ti konsern bann Zwif sa letan, me i annan en mesaz enportan pour bann Kretyen ozordi. Pol ti demande: “Alor, ou ki ansenny lezot, akoz ou pa ansenny ou prop lekor? Ou ki ansennyen ki fodre pa vole akoz ou vole? Ou ki ansennyen ki fodre pa fer adilter, akoz ou fer li? Ou ki deteste bann zidol, akoz ou vol zot tanp? Ou ki fyer ki ou posed lalwa, akoz ou dezonor Bondye an fezan lekontrer sa ki lalwa i ordonnen?”—Romen 2:21-23.

7 An servan sa bann kestyon, Pol i mansyonn de keksoz mal ki sa Dis Komannman ti adrese direkteman: Pa vole, e pa komet adilter. (Egzod 20:14, 15) Serten Zwif dan letan Pol ti fyer ki zot annan Lalwa Bondye. ‘Lalwa in montre zot ki mannyer pour swazir sa ki byen. Zot ti mazinen ki zot en gid pour bann aveg e en lalimyer pour bann ki dan fernwanr, en profeser pour bann inyoran, en ansenyan pour bann zanfan.’ (Romen 2:17-20) Parkont, serten ti ipokrit akoz zot ti pe vole oubyen fer adilter an sekre. Sa ti pou dezonnor Lalwa ensi ki son Loter dan lesyel. Ou kapab vwar ki zot pa ti kalifye ditou pour ansenny lezot parski ni menm zot lekor zot pa ti pe ansennyen.

8. Konman ki serten Zwif dan letan Pol ti kapab pe ‘vol tanp’?

8 Pol ti mansyonn vol tanp. Eski serten Zwif ti pe vreman fer sa? Ki Pol ti pe mazinen letan i ti dir sa? Fransman, nou pa kapab asire konman ki serten Zwif ti ‘vol tanp,’ vi ki napa ase lenformasyon lo sa pasaz. Pli boner, sekreter lavil Efez ti deklare ki bann konpanyon Pol “pa’n vol nanryen dan tanp,” ki sizere ki ti annan omwen serten dimoun ki ti panse ki bann Zwif ti’n kapab fer sa. (Akt 19:29-37) Eski zot ti pe personnelman servi oubyen fer komers avek serten lobze presye ki ti sorti dan bann tanp payen ki ti’n ganny devalize par bann venker oubyen par bann fanatik relizye? Dapre Lalwa Bondye, bann zidol annor e an larzan ti bezwen ganny detri, pa pour pran pour servi personnelman. (Deterononm 7:25) * Alor Pol ti kapab pe refer avek bann Zwif ki pa ti pe pran kont parol Bondye e ki ti pe servi oubyen benefisye avek sa bann lobze sorti dan bann tanp payen.

9. Ki bann move pratik an rapor avek tanp an Zerizalenm ki ti kapab ganny klasifye konman pe vol tanp?

9 Parkont, Josephus ti koz lo en skandal ki ti ganny koze par kat Zwif an Ronm, e zot sef ti en profeser Lalwa. Sa kat Zwif ti konvenk en madanm Romen, ki ti’n konverti Zwif, pour donn son bann lor ek lezot keksoz presye konman en kontribisyon pour tanp an Zerizalenm. Kan i ti donn zot sa bann keksoz, zot ti servi sa bann larises pour zot personnelman—dan en sans zot ti pe vol tanp. * Lezot ti pe vol tanp Bondye dan le sans ki zot ti pe ofer bann sakrifis ki ti annan defo e zot ti pe servi tanp pour promot zot bann komers voras, e fer tanp vin “en kavern voler.”—Matye 21:12, 13; Malaki 1:12-14; 3:8, 9.

Ansenny Moralite Kretyen

10. Ki pwen ki nou pa devret oubliye dan parol Pol rikorde dan Romen 2:21-23?

10 Nenport ki pratik ki Pol ti pe refer avek dan premye syek ki ti enplik vole, fer adilter, e vol tanp, annou pa oubliy sa pwen ki i ti pe fer resorti dan son komanter. I ti demande: “Ou ki ansenny lezot, akoz ou pa ansenny ou prop lekor?” I enportan pour remarke ki bann legzanp ki Pol ti servi i annan pour fer avek bann prensip moral. Sa zapot pa ti konsantre lo bann doktrin oubyen listwar Labib. Kan Pol ti mansyonn ansenny nou lekor ek lezot, sa ti annan keksoz pour fer avek moralite Kretyen.

11. Akoz ou devret atantif anver moralite Kretyen kan ou etidye Parol Bondye?

11 Met an pratik sa leson dan Romen 2:21-23 i vedir aprann moralite Kretyen dan Parol Bondye, azir an armoni avek sa ki nou aprann, e apre ansenny lezot pour fer parey. Alor, anmezir ki ou etidye Labib, obzerv byen okenn lendikasyon bann standar Zeova, kot moralite vre Kretyen i sorti. Medit lo konsey ek leson ki ou trouve dan Labib. Apre, fer bokou zefor pour met an pratik sa ki ou aprann. Pour fer sa, i vreman demann kouraz ansanm avek determinasyon. I fasil pour bann imen enparfe rod leskiz oubyen rezon akoz en sitiasyon in permet li oubyen fer li bezwen met moralite Kretyen dekote dan en serten ka. Petet bann Zwif ki Pol ti mansyonnen ti eksperyanse dan sa bann kalite rezonnman ki ti annan lentansyon pour zistifye zot lekor oubyen tronp lezot. Parkont, parol Pol i montre ki nou pa devret redwir lenportans moralite Kretyen oubyen inyor li ler nou anvi.

12. Ki mannyer bon oubyen move kondwit i reflekte lo Zeova, e akoz i bon pour gard sa antet?

12 Sa zapot ti atir latansyon lo en rezon prensipal pour aprann e apre aplik bann prensip moral ki ou kapab trouve dan Labib. Sa move fason ki bann Zwif ti konport zot ti donn en move lenpresyon lo Zeova: “Ou ki fyer ki ou posed lalwa, akoz ou dezonor Bondye an fezan lekontrer sa ki lalwa i ordonnen? Parski Lekritir i dir, ‘Se akoz zotmenm, bann Zwif, ki lezot pep i koz kont Bondye.’ ” (Romen 2:23, 24) I menm parey dan nou letan; si nou inyor moralite Kretyen nou dezonnor son Sours. Lo lot kote, si nou reste atase avek bann standar Bondye, i reflekte byen lo li, e i onor li. (Izai 52:5; Ezekyel 36:20) Letan nou konsyan sa, i kapab fortifye nou rezolisyon si nou rankontre bann tantasyon oubyen sitiasyon kot ti a paret pli fasil oubyen pli konvenyan pour inyor moralite Kretyen. Deplis, sa ki Pol ti dir i ansenny nou en lot keksoz. Olye zis konsyan ki ou kondwit personnel i reflekte lo Bondye, ler ou ansenny lezot, ed zot pour vwar ki lafason ki zot aplik bann standar moral ki zot pe aprann i reflekte lo Zeova. I pa zis ki moralite Kretyen i promot kontantman e protez nou lasante. I osi reflekte lo sa Enn ki fourni e ankouraz sa ki byen moralman.—Psonm 74:10; Zak 3:17.

13. (a) Konman ki Labib i ed nou an rapor avek moralite? (b) Ki pwen enportan sa konsey dan 1 Tesalonisyen 4:3-7 pe fer resorti?

13 Bann standar moral i afekte lezot dimoun osi. Ou kapab vwar sa atraver bann legzanp dan Parol Bondye ki montre valer aplik bann standar moral Bondye e sa ki arive kan nou inyor zot. (Zenez 39:1-9, 21; Zozye 7:1-25) Ou kapab vwar osi sa konsey kler lo moralite: “Vwala sa ki Bondye i anvi, zot sangtifikasyon, ki zot abstenir fornikasyon; ki sakenn parmi zot i konnen konman pour vin met lo son prop vaz dan sangtifikasyon ek loner, non pa dan bann dezir seksyel voras parey bann nasyon ki pa konn Bondye i annan zot osi; ki personn pa al ziska pwen pour fer ditor e pran drwa son frer dan sa zafer, . . . parski Bondye pa ti apel nou pour toler lenpirte, me an rapor avek sangtifikasyon.”—1 Tesalonisyen 4:3-7, NW.

14. Ki ou kapab demann ou lekor konsernan sa konsey dan 1 Tesalonisyen 4:3-7?

14 Preski tou dimoun i kapab vwar dan sa pasaz ki imoralite seksyel i vyol moralite Kretyen. Me ou kapab al pli profon ki sa. Serten teks Labib i ofer posibilite pour fer en bon pe letid ek meditasyon lo la, e sa i donn ou en konprenezon pli profon. Par egzanp, ou kapab reflesir lo sa ki Pol ti oule dir kan i ti mansyonnen ki fer fornikasyon i kapab “al ziska pwen pour fer ditor e pran drwa son frer dan sa zafer.” Ki drwa ki nou pe koz lo la e konman en pli bon konprenezon lo la i donn ou plis motivasyon pour mentenir moralite Kretyen? Konman ki rezilta en tel resers i kapab pli ekip ou pour ansenny lezot e ed zot pour onor Bondye?

Etidye pour kapab ansennyen

15. Ki bann zouti ou kapab servi pour ansenny ou lekor atraver letid personnel?

15 Temwen Zeova i annan bann zouti ki zot servi pour fer resers lo bann kestyon oubyen topik ki leve letan zot pe etidye pour ansenny zot lekor oubyen lezot. En zouti ki disponib dan plizyer langaz i Watch Tower Publications Index. Si ou annan akse avek li, ou kapab servi li pour rod lenformasyon dan bann piblikasyon Temwen Zeova ki baze lo Labib. Ou kapab rod par size oubyen dan en lalis verse Labib. En lot zouti ki disponib pour Temwen Zeova dan bokou langaz mazer i Watchtower Library. Sa progranm konpiter lo CD-ROM i kontyen en gran koleksyon bann piblikasyon dan laform elektronik. Son progranm i ed en dimoun pour fer resers lo bann topik ek diskisyon lo bann pasaz Labib. Si ou annan okenn sa bann zouti oubyen tou le de, servi zot regilyerman letan ou etidye Parol Bondye pour ansenny lezot.

16, 17. (a) Kote ou kapab trouv bann komanter enformatif lo sa drwa ki ganny mansyonnen dan 1 Tesalonisyen 4:6? (b) Dan ki fason fornikasyon i pran drwa lezot?

16 Annou pran sa legzanp ki’n ganny site pli o, 1 Tesalonisyen 4:3-7. En kestyon ti ganny demande konsernan drwa. Drwa lekel? E konman ki sa bann drwa i kapab ganny pran? Avek sa bann zouti pour letid ki nou’n mansyonnen, ou kapab trouv plizyer komanter enformatif lo sa bann verse, menm lo sa drwa ki Pol in mansyonnen. Ou kapab lir sa bann komanter dan Étude perspicace des Écritures, Volim 1, paz 863-4 (Angle), Volim 1, paz 920-1 (Franse); La paix et la sécurité véritables: comment est-ce possible?, paz 145; Latour Veyer, 15 Novanm, 1989, paz 31 (Angle/Franse).

17 An pourswivan sa letid, ou pou vwar ki sa bann piblikasyon i montre konman ki parol Pol i vre. En fornikater i fer pese kont Bondye e i ekspoz son lekor avek bann maladi. (1 Korentyen 6:18, 19; Ebre 13:4) En zonm ki fer fornikasyon i pran plizyer drwa sa fanm avek ki i fer pese. I priv li lapirte moral ek en bon konsyans. Si sa fanm i en selibater, sa zonm i pran son drwa pour marye konman en vyerz e drwa son fitir mari pour ekspekte li pour en vyerz. I bles paran sa fanm e si sa fanm i marye, son mari osi i ganny blese. Sa zonm imoral i priv son prop fanmiy avek zot drwa pour annan en bon repitasyon an sa ki konsern moralite. Si i en manm dan kongregasyon Kretyen, i anmenn repros pour kongregasyon e gat son repitasyon.—1 Korentyen 5:1.

18. Ki mannyer ou benefisye atraver letid Labib konsernan moralite Kretyen?

18 Eski pa sa bann komanter konsernan drwa i ed sa verse pour ouver? Bann kalite letid koumsa i sirman annan en gran valer. Letan ou fer li, ou pe ansenny ou prop lekor. Ou konprenezon lo laverite ek lenpak mesaz Bondye i grandi. Ou fortifye ou determinasyon pour mentenir moralite Kretyen dan nenport ki tantasyon ki ou kapab rankontre. E mazinen ki kantite pli efikas ou kapab vini konman en ansennyan! Par egzanp, kan ou pe ansenny lezot laverite dan Labib, ou kapab transmet en bon konprenezon lo sa teks 1 Tesalonisyen 4:3-7, ki ava ogmant zot konprenezon ek lapresyasyon pour moralite Kretyen. Alors, ou letid i kapab ed ou ek plizyer lezot pour onor Bondye. La nou’n mansyonn zis en legzanp, dan let ki Pol ti ekrir bann Tesalonisyen. I annan ankor bokou lezot laspe dan moralite Kretyen, e osi bokou lezot legzanp dan Labib ek bann pwen dan serten konsey, ki ou kapab etidye, met an pratik, e ansennyen.

19. Akoz i esansyel ki ou mentenir moralite Kretyen?

19 Napa okenn dout ki i pa saz pour mentenir moralite Kretyen. Zak 3:17 i dir ki “lasazes ki sorti dan lesyel,” kot Zeova li menm, i “premyerman pir.” Sa i klerman vedir swiv bann standar moral Bondye. Anfet, Zeova i demande ki bann ki reprezant li dan lansennyman Labib, zot menm zot bann bon legzanp dan “pirte.” (1 Timote 4:12) Lafason ki bann premye disip parey Pol ek Timote ti viv zot lavi ti demontre sa; zot ti rezet imoralite. Pol ti menm ekrir: “Konman bann sen, zot devre alor veye ki tou form aktivite seksyel imoral, lavi dezordonnen, ek lanvi pour keksoz ki lezot dimoun i posede, pa menm ganny mansyonnen parmi zot. I pa byen osi ki zot servi langaz obsenn, parol grosye e vilger.”—Efezyen 5:3, 4.

20, 21. Akoz ou dakor avek sa ki zapot Zan ti ekrir, parey i’n ganny rikorde dan 1 Zan 5:3?

20 Bann standar moral ki trouve dan Parol Bondye i kler e presi, me zot pa en fardo ki lour pour anmennen. Sa ti kler pour Zan, sa zapot ki ti viv pli lontan ki lezot. Baze lo sa ki i ti’n obzerve diran sa bann deseni ki i ti’n viv, i ti konnen ki moralite Kretyen pa fer nou ditor. Okontrer, i ti anmenn bokou dibyen, benefis, ek benediksyon. Zan ti met lanfaz lo sa par ekri: “La lanmour Bondye: ki nou obei son konmannman; e son bann konmannman i pa en fardo.”—1 Zan 5:3.

21 Parkont, remarke ki Zan pa ti dir ki i pli bon obeir Bondye dan moralite Kretyen akoz i sov nou dan bann problenm, dan bann move konsekans ki nou rekolte kan nou fer lotreman. I’n donn nou pwenn-vi apropriye lo sa, par premyerman admet ki obeir Bondye i en fason ki nou eksprim nou lanmour pour li, en loportinite presye pour demontre nou lanmour pour li. Anfet, pour ansenny nou lekor oubyen lezot pour kontan Bondye i neseser ki nou aksepte e aplik son bann standar onivo. Wi, i vedir ansenny nou lekor ek lezot konsernan moralite Kretyen.

[Not anba lo paz]

^ par. 8 Menm si i pa ti pe portre bann Zwif konman napa respe pour keksoz sakre, Josephus ti sit lalwa Bondye dan sa fason: “Ki personn pa blasfenm bann bondye ki lezot lavil i adore, ni vol bann tanp etranze, ni pran trezor ki’n ganny dedye lo non okenn bondye.” (Nou ki’n met an italik.)—Jewish Antiquities, Liv 4, sapit 8, paragraf 10.

^ par. 9 Jewish Antiquities, Liv 18, sapit 3, paragraf 5.

Eski ou rapel?

• Akoz nou bezwen etidye pour ansenny nou lekor avan nou ansenny lezot?

• Konman ki nou kondwit i kapab reflekte lo Zeova?

• Drwa lekel ki en fornikater i kapab pran?

• Ki ou determinen pour fer an rapor avek moralite Kretyen?

[Study Questions]

[Portre lo paz 18]

“Son bann konmannman i pa en fardo”