Skip to content

Al lo konteni

“Mon’n donn zot en Legzanp”

“Mon’n donn zot en Legzanp”

“Mon’n donn zot en Legzanp”

“An pran kont letan, zot ti’n devret vin bann ansennyan.”​—EBRE 5:12, NW.

1. Akoz i normal ki sa parol dan Ebre 5:12 i kapab fer en Kretyen santi li en pe konsernen?

LER ou lir bann parol enspire dan nou teks kle, eski ou santi ou konsernen? Si i leka, ou pa tousel. Konman disip Kris, nou konnen ki nou sipoze bann ansennyan. (Matye 28:19, 20) Nou konnen ki sa letan ki nou pe viv ladan i fer li irzan ki nou ansenny pli byen posib. E nou konnen ki nou lansennyman i kapab enplik lavi oubyen lanmor sa bann dimoun ki nou ansennyen! (1 Timote 4:16) I normal, alor ki nou demann nou lekor: ‘Eski mon sa kalite ansennyan ki mon sipoze ete? Konman mon kapab amelyore?’

2, 3. (a) Ki mannyer en ansennyan ti eksplike kwa ki fer en bon lansennyman? (b) Konsernan lansennyman, ki legzanp Zezi in donn nou?

2 Si nou santi nou konsernen, pa bezwen ki nou dekouraze. Si nou konsider lansennyman konman zis en teknik ki nou bezwen etidye, alor nou kapab santi ki i pou tro difisil pour nou fer progre. Me se pa teknik ki fer en bon lansennyman. I annan en lot keksoz ki bokou pli enportan. Remarke ki en ansennyan eksperyanse ti ekrir dan en liv lo sa size: “Bon lansennyman i pa depan lo bann teknik oubyen stil spesifik, plan oubyen aksyon. . . . Ansennyen i prensipalman annan pour fer avek lanmour.” Byensir, i ti pe koz lo en ansennyan profann. Toudmenm, son remark i kapab al pli byen ankor avek lansennyman ki nou fer konman Kretyen. Ki mannyer?

3 Nou legzanp konman en ansennyan i pa lot ki Zezi Kri. I ti dir son bann disip: “Mon’n donn zot en legzanp.” (Zan 13:15) Zezi ti pe refer lo son legzanp konsernan montre limilite. Me legzanp ki Zezi in donnen i osi enkli son travay prensipal konman en zonm lo later—ansenny dimoun sa bon nouvel lo Rwayonm Bondye. (Lik 4:43) An rapor avek sa, si ou pou swazir en mo pour dekrir minister Zezi, i tre probab ki ou pou swazir “lanmour,” pa i vre? (Kolosyen 1:15; 1 Zan 4:8) Sa ki ti pli enportan se son lanmour pour son Papa seles, Zeova. (Zan 14:31) Me konman en ansennyan, Zezi ti montre lanmour dan de lezot fason. I ti kontan laverite ki i ti ansennyen, e i ti kontan dimoun ki i ti ansennyen. Annou egzamin en pe plis sa de laspe konsernan sa legzanp ki i’n donn nou.

Depi byen lontan i kontan Laverite sorti kot Bondye

4. Konman Zezi ti devlop lanmour pour lansennyman Zeova?

4 Latitid en ansennyan anver son size i annan en bon pe lefe lo kalite son lansennyman. I tre probab ki i pou evidan si sa ansennyan napa lentere e sa pou fer son etidyan vin parey. Zezi pa ti zanmen mank lentere dan bann laverite presye ki i ti ansennyen lo Zeova ek son Rwayonm. Zezi ti vreman annan en profon lanmour pour son size. I ti devlop sa lanmour ler i ti en etidyan. Toudilon son legzistans dan lesyel avan son nesans lo later, sel Garson Bondye ti kontan e anvi aprann. Izai 50:4, 5 i rikord sa parol apropriye: “Souvren Senyer Zeova li menm in donn mwan lalang bann ki’n ganny ansennyen, pour ki mon kapab konnen konman pour reponn bann ki fatige avek en parol. I leve bomaten apre bomaten; i ouver mon zorey pour antann parey bann ki’n ganny ansennyen. Souvren Senyer Zeova li menm in ouver mon zorey, e mon pa’n rebele. Mon pa’n tourn dan lot direksyon.”

5, 6. (a) Ki leksperyans Zezi ti aparaman gannyen zour son batenm, e ki lefe sa ti annan lo li? (b) Ki diferans i egziste ant Zezi ek Satan konsernan servi Parol Bondye?

5 Anmezir ki Zezi ti grandi konman en imen lo later, i ti kontinyen kontan lasazes divin. (Lik 2:52) Plitar, zour son batenm, i ti pas atraver en leksperyans inik. Lik 3:21 i dir ki “lesyel ti ouver.” Evidaman, sa moman Zezi ti kapab rapel son legzistans dan lesyel. Apre sa, i ti pas 40 zour san manze dan dezer. Ler i ti reflesir lo sa kantite sesyon lenstriksyon ki i ti resevwar avek Zeova, sa ti sertennman anmenn li bokou bokou lazwa. Me pa ti pran bokou letan pour son lanmour pour laverite sorti kot Bondye ganny teste.

6 Ler Zezi ti fatige e lafen, Satan ti esey tant li. I vreman egziste en gran diferans ant sa de garson Bondye! Tou le de ti sit Lekritir Ebre—me avek en latitid konpletman diferan. Satan ti devir Parol Bondye, e san okenn respe, i ti servi li dan son prop lavantaz. Vreman, sa rebel pa ti respe ditou laverite sorti kot Bondye. Me tandis ki Zezi li, i ti sit Lekritir avek lanmour. Dan tou larepons ki i ti donnen, i ti servi byen Parol Bondye. Zezi ti egziste byen lontan avan ki sa bann parol enspire ti ganny met an ekrir pour premye fwa, pourtan i ti demontre en gran respe pour sa bann parol. Zot ti bann laverite presye sorti kot son Papa seles! I ti dir Satan ki sa bann parol sorti kot Zeova ti bokou pli enportan ki manze. (Matye 4:1-11) Wi, Zezi ti kontan tou laverite ki Zeova ti’n ansenny li. Me konman i ti montre sa lanmour konman en ansennyen?

I ti kontan Laverite ki i ti ansennyen

7. Akoz Zezi pa ti anvi envant son prop lansennyman?

7 Lanmour ki Zezi ti annan pour laverite ki i ti ansennyen ti toultan evidan. Dayer, i ti kapab fasilman devlop son prop lide. I ti annan en gran konnesans ek lasazes. (Kolosyen 2:3) Toudmenm, i ti toultan fer sa bann dimoun ki ti ekout li rapel ki tou sa ki i ti ansennyen pa ti sorti kot li, me kot son Papa seles. (Zan 7:16; 8:28; 12:49; 14:10) I ti tro kontan laverite divin pour ranplas li avek son prop panse.

8. Okonmansman son minister, konman ki Zezi ti donn en legzanp lo konman pour depan lo Parol Bondye?

8 Ler Zezi ti konmans son minister piblik, i ti deswit kit en legzanp. Annou vwar konman i ti deklar pour premye fwa avek bann dimoun ki i ti sa Mesi promiz. Eski i ti senpleman aparet devan lafoul, proklanm son lekor Kris, e apre fer mirak spektakiler pour prouve sa ki i’n dir i vre? Non. I ti al dan en sinagog, kot pep Bondye ti abitye lir Lekritir. Laba i ti lir aotvwa profesi Izai 61:1, 2 e eksplike ki sa profesi i aplik lo li. (Lik 4:16-22) Son bann mirak ti ede pour prouve ki i ti annan sipor Zeova. Kantmenm sa, i ti toultan depan lo Parol Bondye dan son lansennyman.

9. Konman Zezi ti montre son lanmour fidel pour Parol Bondye dan fason ki i ti azir avek bann Farizyen?

9 Ler bann oponan relizye ti konfront li, Zezi pa ti anvi demontre ki i pli entelizan ki zot, menm si i ti’n kapab fer li. I ti plito les Parol Bondye prouve ki zot ti dan lerer. Par egzanp, mazin ler bann Farizyen ti fer lakizasyon ki disip Zezi ti’n vyol lalwa saba par kas e manz detrwa zepi dan en plantasyon ki zot ti pe traverse. Zezi ti reponn zot: “Zanmen zot in deza lir sa ki David ek son bann zonm ti fer ler zot ti lafen?” (Matye 12:1-5) Byensir, i probab ki sa bann zonm ki ti krwar zot tro zis, ti’n lir sa resi enspire rikorde dan 1 Samyel 21:1-6. Si ti leka, alor zot pa ti’n arive konpran en leson enportan ki sa resi i kontyen. Zezi li, i pa ti’n zis lir sa resi. I ti’n reflesir lo son sinifikasyon e aksepte sa prensip ki kapab ganny retire ladan. I ti kontan sa prensip ki Zeova ti ansennyen atraver sa resi. Alor i ti servi li ek en legzanp dan Lalwa Mozaik, pour montre ki Lalwa i rezonnab. Pareyman, lanmour fidel Zezi ti pous li pour defann Parol Bondye kont zefor ki bann sef relizye ti fer pour sanz son sinifikasyon pour zot prop benefis oubyen pour kasyet li anba bann tradisyon zonm ki ti konfizan.

10. Konman Zezi ti akonpli profesi konsernan kalite son lansennyman?

10 Zezi pa ti zanmen ansenny zis par labitid, dan en fason ki ti fatigan oubyen san santiman. Sa i akoz lanmour ki i ti annan pour topik ki i ti ansennyen. Bann profesi enspire ti’n dir ki Mesi pou koz avek ‘douser,’ e i pou servi bann parol agreab. (Psonm 45:2; Zenez 49:21) Zezi ti akonpli sa bann profesi an gardan son mesaz enteresan e vivan, e i ti servi ‘parol atiran’ ler i ti ansenny laverite ki i ti telman kontan. (Lik 4:22) Sirman son lantouzyasm ti anim son figir, e son lizye ti briye avek en lentere vivan pour son size. I ti bezwen vreman en plezir pour ekout li. I definitivman en bon legzanp pour nou swiv ler nou koz avek lezot konsernan sa ki nou’n aprann!

11. Akoz bann abilite Zezi konman en ansennyan pa ti fer li gonfle avek lorgey?

11 Eski sa gran konprenezon ki Zezi ti annan ek son fason koze atiran ti tant pour fer li gonfle avek lorgey? Sa i souvan arive dan ka bann ansennyan imen. Me rapel byen ki Zezi ti annan lasazes divin. Sa kalite lasazes pa permet lorgey, akoz “lasazes i avek bann ki modes.” (Proverb 11:2) I ti annan en lot keksoz ki ti anpes Zezi vin vantar oubyen orgeye.

Zezi ti kontan Dimoun ki i ti ansennyen

12. Ki mannyer Zezi ti montre ki i pa ti anvi son disip per li?

12 Dan son lansennyman, Zezi ti toultan montre son lanmour profon pour dimoun. Son lansennyman pa ti zanmen fer dimoun santi zot enferyer, pa parey avek lansennyman bann dimoun vantar. (Eklezyast 8:9) Apre ki Pyer ti’n temwanny en mirak Zezi, i ti telman etonnen ki i ti tonm azenou devan Zezi. Me Zezi pa ti anvi son bann disip per li. I ti dir zantiman, “Pa per” e apre i ti koz avek Pyer lo sa travay eksitan ki enplik fer disip ki Pyer ti pou pran par ladan. (Lik 5:8-10) Zezi ti anvi son bann disip ganny motive par zot prop lanmour pour laverite presye konsernan Bondye, e non pa par lafreyer pour zot ansennyan.

13, 14. Dan ki fason Zezi ti demontre konpasyon pour dimoun?

13 Lanmour ki Zezi ti annan pour dimoun ki i ti ansennyen ti osi evidan atraver konpasyon i ti annan pour zot. “Son leker ti ranpli avek konpasyon pour lafoul ki i ti war, akoz zot ti fatige e dekouraze parey bann mouton ki napa berze.” (Matye 9:36) I ti santi sa ki zot ti pe pas ladan e i ti santi li pouse pour ed zot.

14 Remark sa konpasyon ki Zezi ti annan dan en lot lokazyon. Ler en madanm avek lemorazi ti apros li dan en lafoul e ti tous son bout lenz, dan en fason mirakile i ti ganny geri. Zezi ti santi en lafors sorti dan li, me i pa ti vwar lekel ki’n ganny geri. I ti ensiste pour trouv sa madanm. Akoz? Non pa pour reprimann li pour kas Lalwa oubyen lalwa bann profeser ek Farizyen, parey sa madanm ti pe per i kapab arive. Okontrer, Zezi ti dir avek li: “Ma-fiy ou lafwa in sov ou, al an-pe, e ganny delivre avek ou maladi [penib, NW .]” (Mark 5:25-34) Remark sa konpasyon dan sa parol. I pa ti senpleman dir, “Ganny geri.” Okontrer i ti dir: “Ganny delivre avek ou maladi [penib, NW .]” La, Mark ti servi en mo ki literalman vedir “fwete,” en kalite bate ki ti souvan ganny servi pour tortire. Alors, Zezi ti rekonnet ki maladi sa madanm ti’n fer li soufer, petet sibir bokou douler fizik e emosyonnel. Zezi ti santi son douler.

15, 16. Ki levennman dan minister Zezi ki demontre ki i ti rod sa ki bon dan dimoun?

15 Zezi ti osi montre lanmour pour dimoun par rod sa ki bon dan zot. Konsider sa ki ti arive ler i ti rankontre Natanael, ki plitar ti vin en zapot. “Zezi ti war Natanael pe vin kot li, i ti dir, ‘La en vre Izraelit, ki napa defo.’ ” Dan en fason mirakile, Zezi ti’n get dan leker Natanael, e alor aprann bokou keksoz lo li. Byensir, Natanael pa ti parfe. Parey nou tou, i ti annan son bann defo. Annefe, ler i ti tann konsernan Zezi, i ti fer en remark en pe dir: “Eski i posib sorti okenn keksoz de bon Nazaret?” (Zan 1:45-51) Me parmi tou sa keksoz ki Zezi ti kapab dir lo Natanael, i ti swazir en keksoz pozitif pour konsantre lo la, lonnekte Natanael.

16 Menm parey, ler en zofisye larme—petet en non Zwif, en Romen—ti apros Zezi e demann li pour geri en lesklav malad. Zezi ti konnen ki sa solda ti annan defo. Dan sa letan, en zofisye larme ti pou tre probab annan en move repitasyon ki enkli bokou aksyon vyolan, touy dimoun, e pratik fo ladorasyon. Toudmenm, Zezi ti konsantre lo en bon keksoz—lafwa remarkab sa zonm. (Matye 8:5-13) Plitar, ler Zezi ti koz avek sa kriminel ki ti obor li lo poto siplis, Zezi pa ti reprimann sa zonm pour son lavi lepase me i ti ankouraz li avek en lespwar pour lavenir. (Lik 23:43) Zezi ti byen konnen ki si i annan en pwennvi negatif e toultan akiz lezot, sa pou zis dekouraz zot. San dout, son zefor pour rod sa ki bon dan lezot ti ankouraz bokou dimoun pour fer pli byen ankor.

Pare pour servi Dimoun

17, 18. Par aksepte sa travay pour vin lo later, konman ki Zezi ti montre li pare pour servi lezot?

17 Pare pour servi lezot ti en lot levidans pwisan lanmour Zezi pour dimoun ki i ti ansennyen. Avan ki i ti vin lo later, Garson Bondye ti’n toultan kontan imen. (Proverb 8:30, 31) Konman “Laparol,” oubyen portparol, i ti rezwir bokou kontakt avek imen. (Zan 1:1) Sepandan, pour kapab pli byen ansenny limanite, “i ti renons tou sa ki i posede pour pran kondisyon lesklav,” kan i ti kit son gran pozisyon dan lesyel. (Filipyen 2:7; 2 Korentyen 8:9) Ler i ti lo later, Zezi pa ti ekspekte ki lezot i servi li. Okontrer, i ti dir: “Fis-de-Lonm pa’n vin pour ganny servi, me pour servi e donn son lavi konman pri pour liberasyon bokou dimoun.” (Matye 20:28) Zezi ti akonpli sa parol parfetman.

18 Avek limilite, Zezi ti konble bezwen bann dimoun ki i ti ansennyen, e san ezite i ti donn son lekor pour zot lentere. I ti travers Later Promiz apye, mars plizyer santenn kilomet pour prese pour li kapab zwenn otan dimoun posib. Zezi pa ti parey bann Farizyen ek profeser lalwa orgeye, i ti en dimoun ki ti toultan annan limilite e abordab. Tou kalite dimoun—dirizan, solda, avoka, fanm, zanfan, bann pov, dimoun malad, menm dimoun ki lasosyete ti rezete—ti apros li san lafreyer ek ezitasyon. Kantmenm i ti parfe, Zezi ti imen, alor i ti santi lafatig ek lafen. Menm ler i ti fatige, e bezwen repoze oubyen trankilite pour priye, Zezi ti met bezwen lezot avan pour li.—Mark 1:35-39.

19. Konman Zezi ti donn en legzanp konsernan demontre limilite, pasyans, ek labonte avek son bann disip?

19 Zezi ti osi pare pour servi son bann disip. I ti fer sa par ansenny zot zantiman e avek pasyans. Ler zot ti tarde sezi serten leson enportan, i pa ti perdi lespwar, ankoler, oubyen kritik zot. I ti kontinyen rod nouvo fason pour ed zot konpran. Par egzanp, zis mazinen konman ki bann disip ti diskite zanmen fini konsernan lekel ki ti pli gran parmi zot. Konstaman, ziska son dernyen sware, Zezi ti trouv nouvo fason pour ansenny zot konman pour abes zot devan lezot. An sa ki konsern limilite, ensi ki dan tou lezot keksoz, Zezi ti kapab dir: “Mon’n donn zot en legzanp.”—Zan 13:5-15; Matye 20:25; Mark 9:34-37.

20. Ki metod lansennyman ki ti fer Zezi diferan avek bann Farizyen, e akoz sa metod ti efikas?

20 Remarke ki Zezi pa ti zis mansyonn sa legzanp avek son disip; i ti “donn zot en legzanp.” I ti ansenny zot par legzanp. I pa ti koz avek zot dan en zar pour abes zot, konmsi li i ti pli siperyer pour fer sa bann keksoz ki i ti pe dir zot fer. Sa ti fason ki bann Farizyen ti fer. Zezi ti dir konsernan bann Farizyen: “Zot prese, me zot pa met an pratik sa ki zot prese.” (Matye 23:3) Avek limilite, Zezi ti montre son bann etidyan egzakteman ki sinifikasyon son lansennyman par met zot an pratik. Alor ler i ti ankouraz son bann disip pour viv en lavi senp, pour pa vin lesklav keksoz materyel, zot pa ti bezwen mazinen ki i ti oule dir. Zot ti kapab vwar realite son parol: “Renar i annan zot trou, zwazo i annan zot nik, me Fis-de-Lonm li napa en landrwa kot i kapab repoz son latet.” (Matye 8:20) Zezi ti servi son bann disip par donn zot en legzanp lo limilite.

21. Ki nou pou egzaminen dan prosen lartik?

21 I kler, ki Zezi ti sa pli gran ansennyan ki’n deza viv! Son lanmour pour sa ki i ti ansennyen ek son lanmour pour dimoun ki i ti ansennyen ti evidan pour tou dimoun senser ki ti vwar e antann li. Sa i osi evidan pour nou ozordi ki etidye sa legzanp ki i’n donnen. Me konman nou kapab swiv legzanp parfe Kris? Lartik swivan pou diskit sa kestyon.

Ki ou pou reponn?

• Kwa ki fer en bon lansennyman, lekel ki’n demontre sa?

• Eksplik fason Zezi ti demontre lanmour pour laverite ki i ti ansennyen?

• Konman Zezi ti montre lanmour pour dimoun ki i ti ansennyen?

• Nonm legzanp ki montre ki Zezi ti pare pour servi sa bann ki i ti ansennyen?

[Kestyon]

[Portre lo paz 8]

Konman Zezi ti montre ki i ti kontan bann prensip ki trouve dan Parol Bondye?