Skip to content

Al lo konteni

Protez ou Leker pour pa perdi ou Lapirte

Protez ou Leker pour pa perdi ou Lapirte

Protez ou Leker pour pa perdi ou Lapirte

“Plis ki tou lezot keksoz ki ou devret veye, protez ou leker, parski dan li i sorti sours lavi.”—PROVERB 4:23.

1-3. (a) Ki mannyer dimoun i souvan montre ki zot pa apresye valer zot lapirte? Donn en legzanp. (b) Akoz i enportan pour nou egzamin valer lapirte?

SA DESEN ti paret en vye zafer ki ti nepli lanmod. Petet i pa ti al byen avek dekorasyon sa lakaz. Antouka, son propriyeter ti santi ki i ti nepli bezwen li. Pour fini kont, sa desen ti ganny vann pour 29 dolar Ameriken dan en lafwar. Me detrwa lannen plitar, sa dimoun ki ti aste sa desen ti dekouver ki i vo pres en milyon dolar. Wi, an realite sa desen ti en travay lar ekselan ki ti rar. Imazin santiman sa ansyen propriyeter ki ti’n mal kalkil vre valer sa trezor!

2 Parler i ariv menm keksoz avek lapirte. Lapirte se letan en dimoun i prop moralman. Ozordi, en kantite dimoun pa atas en gran valer avek zot lapirte. Serten i vwar li konman en vye konsep, enn ki pa al byen avek en stil lavi modern. Alors, zot abandonn li pour en pti rekonpans. Serten i donn zot lapirte pour detrwa moman plezir seksyel. Lezot i pare pour perdi li avek lespwar ki zot kanmarad oubyen en dimoun lot sèks i ava admir zot plis.—Proverb 13:20.

3 Bokou dimoun i realiz tro tar valer ki zot lapirte ti vreman annan. Perdi zot lapirte in souvan anmenn bokou maler lo zot. Parey Labib i dir, rezilta limoralite i kapab parey pwazon, “anmer parey labsent.” (Proverb 5:3, 4) Vi ki lemonn i ranpli avek limoralite, ki mannyer ou kapab seri ou lapirte e pa perdi li? Nou pou konsantre lo trwa keksoz ki nou kapab fer pour pa perdi nou lapirte.

Protez ou Leker

4. Ki sa leker senbolik i sinifye, e akoz nou devret protez li?

4 Protez nou leker i keksoz pli enportan ki nou kapab fer pour pa perdi nou lapirte. Labib i dir: “Plis ki tou lezot keksoz ki ou devret veye, protez ou leker, parski dan li i sorti sours lavi.” (Proverb 4:23) Kisisa sa “leker,” ki ganny mansyonnen dan sa verse? I pa sa vre leker ki nou tou nou annan. Sa leker i senbolik. I refer avek sa dimoun ki ou ete anndan, enkli ou panse, santiman, ek motivasyon. Labib i dir: “Ou devret kontan Zeova ou Bondye avek tou ou leker, avek tou ou nanm, e avek tou ou lafors.” (Deterononm 6:5) Zezi ti dir ki sa komannman i pli gran ki tou lezot. (Mark 12:29, 30) Alor, i tre evidan ki nou leker i annan en tre gran valer. I vo lapenn protez li.

5. Ki mannyer leker i kapab presye e anmenmtan danzere?

5 Me Labib i osi dir ki “leker i pli tret ki okenn keksoz e i tre move.” (Zeremi 17:9) Ki mannyer leker i kapab tret, setadir en danze pour nou? Annou konsider en legzanp. En loto i en keksoz itil, i menm kapab ede sov lavi en dimoun dan en moman kritik. Me sa menm loto i fasilman vin en keksoz danzere si sa drayver pa pe konstaman kontrol son volan. Pareyman, si ou pa protez ou leker, ou bann dezir ek lanvi pou kontrol ou e zot pou anmenn ou dan maler. Parol Bondye i dir: “Sa ki pe met konfyans dan son prop leker i sot, me sa ki pe mars dan lasazes i sa enn ki pou sape.” (Proverb 28:26) Wi, vreman ou kapab mars dan lasazes e evit bann maler si ou servi Parol Bondye pour gid ou, zis parey ou pou verifye en map avan ou konmans en vwayaz.—Psonm 119:105.

6, 7. (a) Kwa sa sentete, e akoz i enportan pour bann serviter Zeova? (b) Ki mannyer nou konnen ki bann imen enparfe i kapab reflekte sentete Zeova?

6 Nou leker pa pou natirelman diriz nou ver lapirte. Nou devret diriz li dan sa direksyon. En fason ki nou kapab fer sa, se par reflesir lo vre valer lapirte. Sa kalite i relye pros avek sa ki sen, prop, oubyen separe avek pese. Sentete i en kalite presye ki form parti natir Zeova. Plizyer santenn verse Labib i asosye sa kalite avek Zeova. Annefe, Labib i dir ki “Sentete i pour Zeova.” (Egzod 28:36) Me ki sa kalite i annan pour fer avek nou bann imen enparfe?

7 Dan son Parol, Zeova i dir nou: “Vin sen parey mwan mon sen.” (1 Pyer 1:16) Wi, nou kapab imit sentete Zeova; nou kapab prop devan li, e nou kapab mentenir nou lapirte. Alor, ler nou evite fer bann aksyon ki pou sali nou, nou pe esey akonpli en privilez merveye—se reflekte en zoli kalite nou Bondye Tou Pwisan! (Efezyen 5:1) Nou pa devret mazinen ki nou pa pou zanmen kapab fer sa, akoz Zeova i en Met ki saz e rezonnab. I pa zanmen demann nou pour fer sa ki nou pa kapab fer. (Psonm 103:13, 14; Zak 3:17) I vre i demann zefor pour nou reste prop moralman e spirityelman. Me zapot Pol ti fer resorti ki “senserite ek lapirte ki Kris i merit gannyen.” (2 Korentyen 11:3, NW ) Eski pa nou merit fer tou nou zefor posib pour reste pir moralman pour Kris e pour son Papa? Apre tou, zot in demontre ki zot kontan nou en kantite e nou pa pou zanmen kapab fini repey zot pour sa. (Zan 3:16; 15:13) I en privilez ki nou annan pour nou eksprim nou rekonesans pour zot par viv en lavi ki prop moralman. Ler nou get nou lapirte dan sa fason, nou pou apresye li, e nou pou protez nou leker.

8. (a) Ki mannyer nou kapab nouri nou leker senbolik? (b) Ki nou konversasyon i kapab revele lo nou?

8 Nou osi kapab protez nou leker par fason ki nou nouri nou. Nou bezwen regilyerman nouri nou lespri ek leker avek bann bon manze spirityel e kontinyen fikse nou latansyon lo sa bon nouvel Rwayonm Bondye. (Kolosyen 3:2) Menm nou konversasyon i devret montre ki nou pe konsantre lo sa bon nouvel. Si nou annan en repitasyon pour koz lo bann dezir oubyen keksoz imoral, nou pe revel serten keksoz konsernan kondisyon nou leker. (Lik 6:45) Okontrer, annou demontre ki nou bann dimoun ki koz lo bann keksoz spirityel e ki batir lezot. (Efezyen 5:3) Pour protez nou leker, i annan bann gro danze ki nou devret evite. Annou diskit de parmi.

Elwanny nou avek Pratik seksyel imoral

9-11. (a) Akoz bann ki inyor sa konsey dan 1 Korentyen 6:18 i annan plis posibilite pour enplike dan limoralite? Donn en legzanp. (b) Ki nou pou evite si nou pe elwanny nou avek bann pratik seksyel imoral? (c) Ki bon legzanp Zob, sa zonm fidel, in kite pour nou?

9 Zeova ti enspir zapot Pol pour ekrir detrwa konsey ki’n ed bokou dimoun protez zot leker e pa perdi zot lapirte. Pol ti dir: “Elwanny zot avek bann pratik imoral [“fornikasyon,” NW ].” (1 Korentyen 6:18) Remarke ki Pol pa ti senpleman dir ‘Evit bann pratik seksyel imoral.’ Bann Kretyen i devret fer plis ki sa. Zot devret sov lwen avek sa bann pratik seksyel imoral, zis parey zot pou taye ler zot rankontre en sitiasyon danzere. Si nou inyor sa konsey, nou pe ogmant nou posibilite pour tonm dan imoralite seksyel e perdi faver Bondye.

10 Annou pran en legzanp pour montre sa. En manman in byen prepar son pti garson pour en levennman enportan. Sa pti garson i demande si i kapab al zwe deor avan zot ale, e sa manman i dakor—lo en kondisyon. I dir: “Me pa al zwe obor sa basen labou. Si ou ganny labou lo ou lenz, ou pou ganny pini.” Me pa mank lekou, i vwar son pti garson pe mars lo son bout lipye zis obor sa labou e i pres pour glise. Ziska prezan, i pa ankor ganny labou lo li. Kantmenm sa, i pe inyor lavertisman son manman pour pa al obor sa basen labou, e preski sir i pou tonm dan problenm. (Proverb 22:15) Bokou zenn e osi bann adilt ki devret fer plis atansyon i fer menm fot. Dan ki fason?

11 Dan sa letan kot sitan en kantite dimoun pe les “bann pasyon ki fer onte” domin zot, en nouvo biznes in devlope pour promot bann aksyon seksyel deregle. (Romen 1:26, 27) Pornografi i en fleo ki’n propaz en kantite dan bann magazin, liv, video e lo Internet. Sa bann dimoun ki swazir pour les sa bann portre antre dan zot lespri, pa pe elwanny zot avek pratik seksyel imoral. Zot pe zwe avek li, dan en sans pe debout obor labou, e zot pe rezet lavertisman Labib. Olye protez zot leker, zot pe anpwazonn li avek bann portre ki kapab pran bokou lannen pour tire dan memwar. (Proverb 6:27) Annou aprann avek Zob, en zonm fidel, ki ti fer en lalyans oubyen en lagreman avek son prop lizye, pour pa get bann keksoz ki ti pou zis tant li pour fer sa ki mal. (Zob 31:1) Sa i legzanp ki nou devret swiv!

12. Ki mannyer bann koup Kretyen i kapab ‘elwanny zot avek pratik seksyel imoral’ ler zot pe pwente?

12 I sirtou enportan pour “elwanny” nou avek pratik seksyel imoral ler nou pe pwente. Sa moman i devret en letan lazwa, ranpli avek lespwar ek antisipasyon. Me serten zenn koup i gat li par zwe avek limoralite. Finalman zot perdi sa pli bon fondasyon pour en bon maryaz—en relasyon baze lo en lanmour ki pa egois, lo kontrol lo zot lekor, e lo lobeisans anver Zeova Bondye. En koup Kretyen pa ti mentenir zot lapirte ler zot ti pe pwente. Apre zot maryaz, sa madanm ti admet ki son konsyans ti tourmant li, menm gat son lazwa zour son maryaz. I ti dir: “Plizyer fwa mon ti demann Zeova pardon, me menm si set an in pase depi sa, mon konsyans i kontinyen akiz mwan.” I enportan pour bann ki fer sa bann pese rod led avek bann ansyen. (Zak 5:14, 15) Me bokou koup Kretyen i azir avek lasazes e zot evit sa bann danze ler zot pe pwente. (Proverb 22:3) Zot limit lakantite lafeksyon ki zot demontre anver kanmarad. Ler zot ansanm zot fer en lot dimoun akonpanny zot e fer atansyon pour pa trouv zot tousel dan bann landrwa izole.

13. Akoz en Kretyen pa devret pwente avek en dimoun ki pa servi Zeova?

13 Bann Kretyen ki konmans en relasyon avek bann dimoun ki pa servi Zeova pou tre probab fer fas avek bann gro problenm. Par egzanp, ki mannyer ou pou atas ou avek en dimoun ki pa kontan Zeova Bondye? I enportan ki bann Kretyen i asosye selman avek bann ki kontan Zeova e respekte son standar lo lapirte. Parol Bondye i dir nou: “Pa bezwen asosye zot avek bann non-krwaryan. Ki i annan an komen ant lazistis ek mesanste? Ki linyon i kapab annan ant lalimyer avek fernwanr?”—2 Korentyen 6:14.

14, 15. (a) Ki sa fo pwennvi ki serten dimoun i annan konsernan sinifikasyon sa mo “fornikasyon”? (b) Ki kalite aksyon ki enkli dan “fornikasyon,” e ki mannyer bann Kretyen i kapab ‘elwanny zot avek fornikasyon’?

14 Konnesans i osi enportan. Nou pa kapab byen elwanny nou avek pratik seksyel imoral oubyen fornikasyon si nou pa vreman konnen kwa sa. Serten dimoun ozordi dan lemonn in adopte en move lide konsernan sinifikasyon sa mo “fornikasyon.” Zot krwar zot kapab satisfer zot dezir seksyel an deor maryaz pourvi ki zot pa pe fer sèks li menm. Menm serten lenstitisyon lasante respektab ki rod fason pour redwir lakantite lansentman anba laz in ankouraz bann zenn pour fer lezot kalite aksyon seksyel ki pa koz lansentman. Malerezman, sa i pa en bon konsey. Evit lansentman an deor maryaz i pa menm zafer avek mentenir lapirte, e vre definisyon fornikasyon i enplik bokou keksoz.

15 Sa mo Grek por·neiʹa [fornikasyon] ki ganny tradwir konman “pratik imoral,” i annan en sinifikasyon ki enkli bokou keksoz. I annan pou fer avek fer sèks an deor maryaz e i konsantre lo mal servi lorgann seksyel. Por·neiʹa i enkli bann aksyon parey aksyon seksyel par labous, fer seks par deryer, e zwe avek lorgann seksyel en lot dimoun. Sa bann keksoz i souvan ganny asosye avek bann landrwa kot prostitisyon i deroule. Bann dimoun ki krwar ki sa bann aksyon i pa “pratik imoral” oubyen fornikasyon pe anbet zot lekor e tonm dan latrap Satan. (2 Timote 2:26) Deplis, mentenir lapirte i plis ki zis pa fer okenn aksyon ki form parti avek fornikasyon. Pour “elwanny nou avek pratik imoral [“fornikasyon,” NW ]” nou bezwen evit tou kalite lenpirte seksyel ek kondwit deregle ki kapab fer en dimoun komet sa pese grav ki apel por·neiʹa. (Efezyen 4:19) Dan sa fason nou mentenir lapirte.

Evit Danze rod Latansyon en Dimoun lot sèks

16. Ki legzanp dan Labib ki montre kan i apropriye pour en zonm ek en fanm demontre ki zot kontan kanmarad?

16 Pour nou pa perdi nou lapirte, nou bezwen osi veye pour pa rod latansyon en dimoun lot sèks si nou pa serye. Serten dimoun i ensiste ki sa i zis en divertisman ant en zonm ek en fanm, ki napa nanryen mal avek oubyen danzere. I vre ki montre en dimoun ki nou kontan li i annan son plas ek son moman apropriye. Izaak ek Rebeka ti ganny obzerve “pe pas en bon letan” ansanm, e i ti evidan pour sa bann ki ti pe gete ki zot pa ti zis frer ek ser. (Zenez 26:7-9) Me zot ti msye ek madanm. I ti apropriye pour zot demontre lafeksyon pour kanmarad. Rod latansyon en dimoun lot sèks ler nou pa serye i en lot zafer.

17. Kan ki nou pa devret rod latansyon en dimoun lot sèks, e ki mannyer sa problenm i kapab ganny kontrole?

17 I mal pour montre en lentere romantik dan en dimoun ler nou napa okenn vre lentansyon pour marye. Bann imen i bann kreatir konplike. Alor i annan plizyer kalite fason pour montre en lentere romantik. Serten i kapab pa evidan. (Proverb 30:18, 19) Alor, i pa posib pour etablir bann lareg strik ki pou kouver tou sitiasyon. Plito, en keksoz pli siperyer ki lareg i neseser. Se ki nou onnetman egzamin nou lekor e konsyansyezman aplik bann prensip Labib.

18. Kwa ki pous serten pour rod latansyon en dimoun lot sèks, e akoz sa i mal?

18 Si nou onnet avek nou lekor, i tre probab ki laplipar nou pou admet ki ler nou santi ki en dimoun lot sèks i dakor avek nou, nou kontan. Sa i natirel. Me eski nou pou rod latansyon en dimoun zis pour fer li dakor avek nou, pour nou santi nou flate oubyen eski nou pou fer lezot santi koumsa? Si i leka, eski nou’n mazinen ki kantite douler sa i kapab anmennen? Par egzanp, Proverb 13:12 i dir: “Ekspektasyon ki pa arive, i fer leker malad.” Si nou volonterman montre en lentere romantik dan en dimoun san okenn lentansyon pour marye, i kapab ki nou pa konnen ki lefe sa i kapab fer lo sa dimoun. Sa dimoun i kapab ekspekte ki sa pou fer zot konmans pwente e menm finalman marye. Sa dezapwentman ki arive i kapab afekte sa dimoun en kantite. (Proverb 18:14) Volonterman zwe avek santiman lezot i kriyel.

19. Ki mannyer rod latansyon en dimoun lot sèks i kapab afekte maryaz en Kretyen?

19 I sirtou enportan ki nou veye pour pa rod latansyon en dimoun marye. I mal pour montre ki ou dakor avek en dimoun marye oubyen pour en dimoun marye montre en tel lentere avek en lot dimoun. I tris pour vwar ki serten Kretyen ti krwar ki i akseptab pour devlop en santiman romantik pour en lot dimoun apard ki zot madanm oubyen msye. Serten i revel zot lenkyetid avek sa swadizan “zanmi,” zot menm konfye li zot santiman personnel ki zot pa partaz avek zot msye oubyen madanm. Finalman, bann santiman romantik in fer sa dimoun depan lo lezot pour fer li santi li byen ki kapab afekte e menm detri son maryaz. I byen ki bann Kretyen marye i rapel lavertisman saz Zezi lo adilter—i konmans dan leker. (Matye 5:28) Annou, alor, protez nou leker e evit bann sitiasyon ki kapab anmenn move konsekans.

20. Konman nou devret determinen pour vwar nou lapirte?

20 I vre ki i pa fasil pour reste pir ozordi dan en lemonn imoral. Me pa oubliye ki i pli fasil pour mentenir ou lapirte ki pour reganny li enn fwa ki ou’n perdi li. Byensir, Zeova i kapab ‘pardonn’ nou e i kapab pirifye sa bann ki vreman repantir pour zot pese. (Izai 55:7) Me Zeova pa protez bann ki fer limoralite kont konsekans zot aksyon. Bann konsekans i kapab dir pour plizyer lannen, menm toudilon lavi en dimoun. (2 Samyel 12:9-12) Alors, fer tou posib pour protez ou leker pour ou pa perdi ou lapirte. Vwar ou lapirte devan Zeova Bondye konman en trezor presye—e pa zanmen perdi li!

Ki ou pou reponn?

• Kisisa lapirte, e akoz i sitan enportan?

• Ki mannyer nou kapab protez nou leker?

• Kwa ki enplike dan elwanny avek nou avek bann pratik seksyel imoral?

• Akoz nou devret evite rod latansyon en dimoun lot sèks si nou pa serye?

[Kestyon]

[Portre lo paz 11]

Loto i kapab vin danzere si i pa ganny byen kondwir

[Portre lo paz 12]

Ki i kapab arive si nou inyor lavertisman?

[Portre lo paz 13]

Ler nou pwente dan en fason prop e pir i anmenn lazwa e i onor Bondye