Skip to content

Al lo konteni

Zenn, eski ou pe prepar pour Lavenir?

Zenn, eski ou pe prepar pour Lavenir?

Zenn, eski ou pe prepar pour Lavenir?

“Parski mon konn byen sa ki mon annan antet pour zot se lape, pa maler, pour donn zot en lavenir ek en lespwar.”—ZEREMI 29:11.

1, 2. Ki sa de diferan pwennvi dimoun i annan lo lazenes?

LAPLIPAR adilt i mazin zot zenntan konman en letan pli gou dan lavi. Zot mazin sa lenerzi ek lantouzyasm ki zot ti annan letan zot ti ankor zenn. Zot mazin avek plezir sa letan kan zot ti napa bokou responsabilite, sa letan kot lavi ti gou, e sa letan kot zot ti annan bokou loportinite devan zot.

2 Me ou ki zenn, petet ou pa pe get keksoz koumsa. Petet ou vwar li difisil pour ou fer fas avek bann sanzman fizik e emosyonnel ki ou pe eksperyanse. I kapab ki ou pe rankontre bokou presyon avek ou bann kanmarad lekol. Petet ou bezwen fer bokou zefor pour dir non avek drog, lalkol, ek relasyon seksyel. Bokou zot i osi rankontre problenm akoz zot lafwa oubyen akoz zot pa partisip dan politik ek lager. Wi, lazenes i kapab en moman difisil. Kantmenm sa, i en letan kot nou vreman annan bokou loportinite. Kestyon se, Konman ou pou servi sa bann loportinite?

Profit ou Zenes

3. Ki konsey ek lavertisman Salomon ti donn bann zenn?

3 Bann ki pli aze pou dir ou ki lazenes i pas vit, e sa i vre. Dan ankor zis ennde lannen, ou zenes pou kit ou. Alors, profite la ki ou ankor zenn! Se sa konsey ki Lerwa Salomon ti donnen: “Rezwir zennonm, dan ou zenes, e ki ou leker i fer ou dibyen dan ou zenntan. Mars dapre ou leker e bann keksoz ki ou lizye i vwar.” Me Salomon ti osi averti bann zenn: “Retir sagrinasyon dan ou leker, e kit maler lwen avek ou.” I ti osi azoute: “Lazenes ek sa moman pli aktif dan lavi i anven.”—Eklezyast 11:9, 10.

4, 5. Akoz i byen pour bann zenn prepar pour lavenir? Donn en legzanp.

4 Eski ou konpran sa ki Salomon ti oule dir? Pour ed ou konpran, annou servi en legzanp. Meton en zenn i ganny kado en gro sonm larzan. Ki i pou fer avek? I kapab anmize e fer fize, parey sa garson dan parabol Zezi. (Lik 15:11-23) Me ki pou arive kan larzan i fini? Definitivman, i pou regrete ki i pa’n azir dan en fason responsab! De lot kote, si i ti’n servi sa kado pour prepar pour lavenir, petet par envesti laplipar sa larzan dan en bon keksoz. Finalman, letan i pe benefisye avek son lenvestisman, eski ou krwar i pou regrete akoz i pa’n servi son larzan pour diverti kontan dan son zenes? Zanmen!

5 Mazin ou zenntan konman en kado sorti kot Bondye. Anfet, se sa ki i ete. Ki mannyer ou pou servi li? Ou kapab gaspiy tou ou lenerzi ek lantouzyasm dan plezir, anmize zanmen fini san mazin ou lavenir. Me si ou fer sa, ou “lazenes ek sa moman pli aktif” dan ou lavi pou vreman “anven.” Pa i pli bon pour servi ou zenes pour prepar pour lavenir!

6. (a) Ki konsey Salomon ti donnen pour gid bann zenn? (b) Ki Zeova ti a kontan fer pour bann zenn, e ki mannyer en zenn i kapab benefisye avek sa?

6 Salomon ti donn en prensip ki kapab ed ou pour tir plis profi dan ou zenes. I ti dir: “Mazin ou Gran Kreater letan ou ankor zenn.” (Eklezyast 12:1) Sa i lakle pour reisi—ekout Zeova e fer son lavolonte. Zeova ti dir bann Izraelit ki i ti anvi fer pour zot: “Parski mon konn byen sa ki mon annan antet pour zot se lape, pa maler, pour donn zot en lavenir ek en lespwar.” (Zeremi 29:11) Zeova ti a kontan donn ou osi “en lavenir ek en lespwar.” Si ou mazin li dan tou sa ki ou fer, panse, e deside, sa lavenir ek lespwar pou vin pour ou.—Revelasyon 7:16, 17; 21:3, 4.

“Apros avek Bondye”

7, 8. Ki mannyer en zenn i kapab apros avek Zeova?

7 Zak ti ankouraz nou pour mazin Zeova kan i ti sipliy nou: “Apros avek Bondye, e i ava apros avek zot.” (Zak 4:8) Zeova i nou Kreater, i pli o dan lesyel, e i merite resevwar nou ladorasyon ek louanz. (Revelasyon 4:11) Pourtan, si nou apros avek li, i pou apros avek nou. Eski sa lentere ranpli avek lanmour pa rekonfort ou?—Matye 22:37.

8 Nou apros avek Bondye dan plizyer fason. Par egzanp, zapot Pol i dir: “Persevere dan lapriyer; reste vizilan par lapriyer ki zot adres Bondye avek rekonesans.” (Kolosyen 4:2) Andotmo, devlop labitid pour priye. Pa kontant ou zis pour dir amenn apre ki ou papa oubyen en konpanyon Kretyen dan kongregasyon in reprezant ou dan lapriyer. Eski ou’n deza devid ou leker avek Zeova pour dir li sa ki ou panse, sa ki ou per, e bann problenm ki ou rankontre? Eski ou’n deza dir li keksoz ki ou vwar anbarasan pour diskit avek okenn dimoun? Lapriyer senser ki sorti ofon nou leker i donn nou lape lespri. (Filipyen 4:6, 7) I ed nou apros avek Zeova e santi ki i pe apros avek nou.

9. Ki mannyer en zenn i kapab ekout Zeova?

9 Nou vwar en lot fason pour apros avek Zeova dan sa parol enspire: “Ekout konsey e aksepte disiplin pour ou vin saz dan ou lavenir.” (Proverb 19:20) Wi, si ou ekout Zeova e obeir li, ou pe prepar pour lavenir. Ki mannyer ou kapab montre ki ou ekout Zeova? San dout, ou pe asiste renyon Kretyen regilyerman e ou ekout diferan parti progranm. Ou osi ‘respekte ou papa ek ou manman’ letan ou la pour letid an fanmiy. (Efezyen 6:1, 2; Ebre 10:24, 25) Tousala i bann bon keksoz. Me apard sa, eski ou fer letan pour ou prepar renyon, lir Labib regilyerman, e fer resers? Eski ou sey met an pratik sa ki ou lir, pour ki ou azir parey en ‘dimoun saz’? (Efezyen 5:15-17; Psonm 1:1-3) Si ou pe fer sa, ou pe apros pli pre avek Zeova.

10, 11. Ki bann gran byenfe bann zenn i gannyen kan zot ekout Zeova?

10 Okonmansman liv Proverb, sa ekriven enspire i eksplik bi sa liv dan Labib. I dir “i pour en dimoun konn lasazes ek disiplin, konpran bann parol profon, ganny sa disiplin ki pou fer li kapab konpran keksoz, vin drwat, e annan en bon zizman. I pou fer bann ki napa leksperyans vin pridan, e donn en zennonm konnesans ek abilite pour reflesir.” (Proverb 1:1-4) Alors, ler ou lir e aplik sa ki annan dan liv Proverb, ensi ki larestan Labib, ou pou devlop ladrwatir e Zeova pou kontan ki ou pe apros avek li. (Psonm 15:1-5) Pli ou devlop bon zizman, pridans, konnesans, ek abilite pour reflesir, pli ou pou kapab fer bann pli bon desizyon.

11 Eski i rezonnab pour ekspekte en zenn azir dan en fason saz koumsa? Wi, parski bokou zenn Kretyen i fer li. Sa i fer lezot annan respe pour zot e ‘pa mepriz zot akoz zot ankor zenn.’ (1 Timote 4:12) Zot paran i annan rezon pour fyer akoz zot, e Zeova i dir ki zot fer son leker kontan. (Proverb 27:11) Kantmenm zot zenn, zot kapab annan konfyans ki sa parol enspire i aplik pour zot: “Obzerv sa enn ki san repros e kit ou lizye lo sa enn ki drwat, parski son lavenir pou anpe.”—Psonm 37:37.

Fer bann bon Swa

12. Nonm en swa enportan ki bann zenn i fer. Akoz sa swa i annan bann konsekans ki dir pour lontan?

12 Lazenes i en letan pour fer bann swa. Serten sa bann swa i swiv par bann konsekans ki dir pour lontan. Serten swa ki ou fer la konmela, pou afekte ou lavi pour bokou lannen. Bann bon swa i kontribye pour ou ere e reisi dan lavi. Bann move swa i kapab gat ou lavi antye. Annou vwar konman sa i leka avek de swa ki ou bezwen fer. Premyerman: Ki kalite dimoun ou swazir pour frekante? Akoz sa i enportan? Liv Proverb i dir: “Sa ki mars avek bann dimoun saz pou vin saz, me sa ki frekant bann enbesil pou mal pase.” (Proverb 13:20) Andotmo, avek letan nou vin parey sa bann ki nou frekante, swa nou vin saz oubyen enbesil. Ki kalite dimoun ou ti a pli kontan vini?

13, 14. (a) Apard kontak direk avek dimoun, ki frekantasyon i enkli? (b) Ki fot bann zenn i devret evite?

13 Kan ou mazin frekantasyon, petet ou mazin dimoun ki ou pas letan avek. Sa i byen, me frekantasyon i enplik plis ki sa. Kan ou get en progranm televizyon, ekout lanmizik, lir en liv, al get en film, oubyen servi serten resours lo Internet, dan en sans ou pe frekante. Si sa kalite frekantasyon i satisfer bann tandans vyolan e imoral, oubyen i ankouraz labi drog, bwar tro bokou, ouswa nenport keksoz ki kont prensip Labib, ou pe frekant “sa ki enbesil,” ki fer konmsi Zeova pa egziste.—Psonm 14:1.

14 Petet akoz ou asiste renyon e aktif dan kongregasyon, ou krwar ou ase for pour pa ganny afekte avek en film vyolan oubyen en sanson ki son ler i zoli me son parol pa tro apropriye. Petet ou krwar pou napa okenn move lefe si ou get zis en pti kou en sit pornografi lo Internet. Zapot Pol i dir ou ki ou pe tronpe! I dir: “Move frekantasyon i gat repitasyon.” (1 Korentyen 15:33) Malerezman, bokou zenn Kretyen ki ti tre prometan in les move frekantasyon gat zot bon labitid. Alors, determinen pour rezet sa bann move frekantasyon. Si ou fer sa, ou pou swiv konsey Pol: “Pa swiv bann koutim sa monn konmela me les Bondye transform zot par en sanzman konplet dan zot lentelizans. Pour ki zot a kapab konpran lavolonte Bondye: Sa ki bon, sa ki fer li plezir, sa ki parfe.”—Romen 12:2.

15. Ki sa lot swa bann zenn i bezwen fer, e ki presyon zot gannyen parler dan sa domenn?

15 La en dezyenm swa ki ou bezwen fer. En letan pou vini kot ou pou bezwen deside ki ou anvi fer ler ou fini lekol. Si ou reste dan en pei kot napa bokou loportinite travay, ou kapab santi ou anba presyon pour aksepte en pli bon travay. Si ou viv dan en pei prospere, i kapab annan bokou travay pour swazir e serten i kapab vreman atiran. Avek bon lentansyon, ou ansennyan oubyen paran i kapab konsey ou pour rod en travay ki kapab ofer ou sekirite finansyel, ouswa menm larises. Me kantite letan ki ou pase pour lekol pour sa profesyon i kapab limit lakantite letan ki ou annan pour servi Zeova.

16, 17. Montre konman diferan verse Labib i kapab ed en zenn pour annan en pwennvi balanse lo travay.

16 Pa oubliye verifye Labib avan ou fer en desizyon. Labib i ankouraz nou pour travay pour nou viv, ki montre ki nou responsab pour siport nou prop lekor. (2 Tesalonisyen 3:10-12) Toudmenm, i annan lezot keksoz ki enplike kan ou pe swazir en karyer. Nou ankouraz ou pour lir sa bann verse Labib e reflesir konman zot kapab ed en zenn pour annan en pwennvi balanse kan i pe swazir en karyer: Proverb 30:8, 9; Eklezyast 7:11, 12; Matye 6:33; 1 Korentyen 7:31; 1 Timote 6:9, 10. Apre ki ou’n lir sa bann verse, eski ou vwar pwennvi Zeova lo sa laspe?

17 Nou karyer pa devret zanmen vin sitan enportan ki i pas avan nou servis pour Zeova. Si ou kapab ganny en travay rezonnab apre lekol segonder, i bon. Si ou bezwen kontinyen ou letid apre sa, ou kapab diskit sa avek ou paran. Me pa oubliye kwa ki “pli enportan.” Sa se bann keksoz spirityel. (Filipyen 1:9, 10, NW ) Pa fer sa fot ki Barouk, sekreter Zeremi, ti fer. I ti perdi lapresyasyon pour son privilez dan servis Zeova e i ti ‘rod bann gran keksoz pour li menm.’ (Zeremi 45:5) En serten letan, i ti’n oubliye ki napa okenn ‘gran keksoz’ dan sa lemonn ki ti pou kapab anmenn li pli pros avek Zeova oubyen ed li sirviv destriksyon Zerizalenm. Nou kapab dir menm keksoz pour nou ozordi.

Apresye bann Keksoz spirityel

18, 19. (a) Avek ki ou bann vwazen pe soufer, e ki mannyer ou devret santi anver zot? (b) Akoz bokou dimoun pa santi zot lafen spirityelman?

18 Eski ou’n deza vwar portre bann manrmay ki mor lafen dan bann pei ki napa ase manze? Si wi, ou leker in bezwen fer mal letan ou get zot. Eski ou santi parey letan ou get bann dimoun dan ou vwazinaz? Akoz ou bezwen santi koumsa? Parski preski zot tou zot lafen. Zot pe soufer avek sa lafanmin ki Amos ti profetize: “Souvren Senyer Zeova i deklare: ‘Gete! En letan pe vini kot mon pou anvoy en lafanmin dan pei. Zot pa pou lafen dipen oubyen swaf delo, me pour antann parol Zeova.’ ”—Amos 8:11.

19 I vre ki laplipar bann ki soufer avek sa lafanmin spirityel pa “konsyan zot bezwen spirityel.” (Matye 5:3, NW ) Bokou zot pa santi zot lafen spirityelman. Serten i kapab menm krwar ki zot ganny byen nouri. Me zot krwar sa akoz zot pe nouri zot lo “lasazes lemonn,” ki preokip zot avek keksoz materyel, bann teori baze lo lasyans, bann pwennvi personnel lo moralite ek lezot keksoz parey. Serten i panse ki “lasazes” modern i fer lansennyman Labib nepli pratik. De lot kote, “lemonn avek son prop lasazes imen pa’n kapab rekonnet Bondye.” Lasazes lemonn pa pou ed ou apros avek Bondye. I zis en “lafoli devan Bondye.”—1 Korentyen 1:20, 21; 3:19.

20. Akoz i pa fer sans pour ou anvi vin parey sa bann dimoun ki pa ador Zeova?

20 Kan ou get portre sa bann manrmay ki lafen, eski ou anvi vin parey zot? Be zanmen! Pourtan, i annan serten zenn dan bann fanmiy Kretyen ki’n montre ki zot anvi vin parey sa bann dimoun ki pe mor lafen spirityelman. Petet, sa bann zenn i krwar ki bann zenn dan lemonn pa fatig zot avek nanryen, zot zis anmize. Zot oubliye ki sa bann zenn i elwannyen avek Zeova. (Efezyen 4:17, 18) Zot osi bliy bann move lefe lafanmin spirityel. Sa i enkli lansentman anba laz, lefe fizik e emosyonnel limoralite seksyel, fimen, bwar tro bokou, ek labi drog. Lafanmin spirityel i fer ou santi en dezespwar ofon ou leker, fer ou annan en latitid rebel, e napa okenn direksyon dan lavi.

21. Ki mannyer nou kapab protez nou kont bann move latitid bann ki pa ador Zeova?

21 Alors, ler ou kot lekol parmi bann zenn ki pa ador Zeova, pa les zot latitid kontrol ou. (2 Korentyen 4:18) Serten pou koz lo bann keksoz spirityel dan en fason arogan. Deplis, endirekteman medya pou kontinyen fer piblik aksepte imoralite, bwar pour sou, oubyen servi bann parol sal. Konbat sa lenfliyans. Kontinyen frekant bann dimoun ki pe gard “lafwa e en bon konsyans.” “Montre touzour plis lentere dan travay Senyer.” (1 Timote 1:19; 1 Korentyen 15:58) Reste aktif dan Lasal Rwayonm e dan predikasyon. Pandan ou bann lannen lekol, fer pionye asistan detanzaot. Ranforsi ou vizyon spirityel dan sa fason, e ou pa ava perdi ou lekilib.—2 Timote 4:5.

22, 23. (a) Akoz en zenn Kretyen i souvan fer bann swa ki lezot pa konpran? (b) Ki bann zenn i ganny ankouraze pour fer?

22 Letan ou annan en pwennvi spirityel, petet ou pou fer bann desizyon ki lezot pa pou konpran. Par egzanp, en zenn garson Kretyen ti annan en talan dan lanmizik e i ti osi fer tre byen dan tou son size lekol. Kan i ti fini son letid, i ti zwenn son papa dan biznes netway vit ki ti pou permet li fer pionye, sa profesyon ki i ti’n swazir. Son bann ansennyan pa’n zanmen konpran akoz i’n fer sa desizyon. Me si ou pros avek Zeova, nou asire ki ou konpran rezon ki i’n fer sa.

23 Ler ou pe mazinen konman ou pou servi bann resours presye ki ou annan konman en zenn, swazir pour ‘anmas en bon e solid trezor pour lavenir, e koumsa ou ava ganny vre lavi.’ (1 Timote 6:19) Determinen pour “mazin ou Gran Kreater” dan ou zenes e pour larestan ou lavi. Sa i sel fason pour ou annan en lavenir ere, en lavenir ki pa pou zanmen fini.

Ki ou Konklizyon?

• Ki konsey enspire ki kapab ed bann zenn kan zot pe prepar pour lavenir?

• Nonm serten fason ki bann zenn i kapab “apros avek Bondye.”

• Ki serten desizyon en zenn i fer ki pou afekte son lavenir?

[Kestyon]

[Portre lo paz 25]

Eski ou pou les ou bann lentere personnel pran tou ou lenerzi ek lantouzyasm pandan ou zenes?

[Portre lo paz 26]

Bann zenn Kretyen ki saz i gard zot vizyon spirityel kler