Skip to content

Al lo konteni

Eski ou pran plezir dan “Lalwa Zeova”?

Eski ou pran plezir dan “Lalwa Zeova”?

Eski ou pran plezir dan “Lalwa Zeova”?

“Byennere sa zonm . . . [ki] pran plezir dan lalwa Zeova.”—PSONM 1:1, 2.

1. Akoz nou zwaye konman bann serviter Zeova?

ZEOVA i soutenir e beni nou son bann serviter fidel. I vre ki nou rankontre bokou leprev. Me nou osi resanti en vre boner. Sa pa en keksoz drol, parski nou pe servi en “Bondye ere,” e son lespri sen i prodwir lazwa dan nou leker. (1 Timote 1:11, NW; Galat 5:22) Lazwa i sa vre boner ki ou santi kan ou pe ekspekte oubyen ou’n ganny en bon keksoz. Byensir nou papa dan lesyel i donn nou bann bon kado. (Zak 1:17) I pa sirprenan alor ki nou zwaye!

2. Ki psonm nou pe al diskite?

2 Lazwa i okip en plas enportan dan liv Psonm. Par egzanp, sa i leka dan Psonm 1 ek 2. Bann premye disip Zezi Kri ti konsider David, lerwa Izrael, konman ekriven dezyenm psonm. (Akt 4:25, 26) Konpoziter premye psonm, ki nou pa konn son non, i konmans son sanson enspire avek sa parol: “Byennere sa zonm ki pa’n swiv konsey bann dimoun mesan.” (Psonm 1:1) Dan sa lartik ek lartik swivan, nou pou vwar konman Psonm 1 ek 2 i donn nou rezon pour rezwir.

Sekre pour en Lavi ere

3. Dapre Psonm 1:1, akoz en dimoun ki obzerv lalwa Bondye i byennere?

3 Psonm 1 i montre akoz en dimoun ki obzerv lalwa Bondye i byennere. Sa psalmis i donn serten rezon pour annan en tel lazwa, par sante: “Byennere sa zonm ki pa’n swiv konsey bann dimoun mesan, ki pa’n debout dan semen bann peser, e ki pa’n asiz dan plas bann ki kontan sikannen.”—Psonm 1:1.

4. Ki kalite lavi Zakari ek Elizabet ti annan?

4 Pour nou vreman ere, nou bezwen viv an akor avek bann kondisyon drwat Zeova. Zakari ek Elizabet ki ti ganny loner pour vin paran Zan-Batis, “toulede ti mars byen devan Bondye. Zot ti swiv tou konmannman ek bann Lalwa Senyer, dan en fason parfe.” (Lik 1:5, 6) Nou osi nou kapab santi nou ere si nou swiv menm semen e determinen pour pa ‘swiv move konsey bann dimoun mesan.’

5. Kwa ki kapab ed nou evit “semen bann peser”?

5 Si nou rezet fason panse bann dimoun mesan, nou pa pou ‘pe debout dan semen bann peser.’ Anfet, nou pa pou ganny trouve kot zot souvan pas letan, setadir dan bann landrwa ki annan move repitasyon oubyen kot bann keksoz imoral i deroule. Me si nou ganny tante pour zwenn avek bann peser dan zot bann move kondwit? Dan sa ka, annou demann Bondye son led dan lapriyer pour nou azir an armoni avek parol zapot Pol: “Pa bezwen asosye zot avek bann non-krwaryan. Ki i annan an komen ant lazistis ek mesanste? Ki linyon i kapab annan ant lalimyer avek fernwanr?” (2 Korentyen 6:14) Si nou depan lo Bondye e nou annan en “leker pir,” nou pou rezet latitid ek fason viv bann peser. Nou pou osi annan bann bon motivasyon ek dezir, ansanm avek “en lafwa senser.”—Matye 5:8; 1 Timote 1:5.

6. Akoz nou devret reste lo nou gard kont bann ki kontan sikannen?

6 Pour fer plezir Zeova, byensir nou pa ‘devret asiz dan plas bann ki kontan sikannen.’ Serten i sikannen akoz nou obeir lalwa Bondye li menm. Me dan sa “bann dernyen zour,” sirtou bann Kretyen ki’n aprezan rezet laverite ki kontan gognarde. Zapot Pyer ti averti bann konpanyon Kretyen: “Mon bann byenneme, . . . mon oule ki zot konnen avan tou, ki dan dernyen zour pour annan bann moker ki pou vin sikann zot an swivan zot prop dezir. Zot pou dir, ‘Oli sa promes, ki i pe vini? Depi ki nou bann zanset in mor, tou i reste parey depi kreasyon lemonn.’ ” (2 Pyer 3:1-4) Si nou pa zanmen ‘asiz dan plas bann ki kontan sikannen,’ nou pou evit sa maler ki pe al ariv zot.—Proverb 1:22-27.

7. Akoz nou devret pran aker sa parol dan Psonm 1:1?

7 Si nou pa pran aker sa parol okonmansman Psonm 1, i kapab ki nou perdi nou spirityalite ki nou’n devlope atraver en letid Labib. Anfet, nou kapab vin pli pir ankor. Swiv konsey bann dimoun mesan i premye pa pour nou konmans desann spirityelman. Apre petet nou pou frekant zot pli souvan. Avek letan, nou menm kapab rezet e boufonn laverite. I kler ki frekant bann dimoun mesan i kapab fer nou devlop en move latitid e detrir nou relasyon avek Zeova. (1 Korentyen 15:33; Zak 4:4) Fotespere nou pa zanmen les sa ariv avek nou!

8. Kwa ki pou ed nou gard nou lespri lo bann keksoz spirityel?

8 Lapriyer pou ed nou gard nou lespri lo bann keksoz spirityel e evite frekant bann dimoun mesan. Pol ti ekrir: “Pa bezwen enkyet pour nanryen, me dan tou sirkonstans par lapriyer ek siplikasyon demann Bondye tou sa ki zot bezwen avek en leker rekonnesan. Ki lape Bondye ki depas tou konpreansyon imen i ava gard zot leker ek zot lespri dan Kris-Zezi.” Zapot Pol ti ankouraz nou pour mazin bann keksoz ki vre, onorab, zis, pir, bon, ekselan e ki merit felisitasyon. (Filipyen 4:6-8) Annou azir an armoni avek konsey Pol e pa zanmen les nou degrade pour ariv menm nivo avek bann dimoun mesan.

9. Kantmenm nou evit bann move pratik, konman nou sey ed tou kalite dimoun?

9 Menm si nou rezet bann move pratik, nou donn en temwannyaz lezot san ofans zot, zis parey zapot Pol ti koz avek en Gouverner Romen Feliks, konsernan ‘lazistis, kontrol lo nou lekor, e lo zizman ki devre arive.’ (Akt 24:24, 25; Kolosyen 4:6) Nou pres sa bon nouvel konsernan Rwayonm Bondye avek tou kalite dimoun, e nou tret zot byen. Nou annan konfyans ki bann dimoun ki annan en bon latitid pou aksepte laverite e pran plezir dan lalwa Bondye.—Akt 13:48.

I pran Plezir dan Lalwa Zeova

10. Kwa ki pou ede fer en lefe dirab lo nou lespri ek leker pandan letid personnel?

10 Konsernan sa zonm byennere, sa psalmis i azoute: “I pran plezir dan lalwa Zeova, e i lir son lalwa avwabas lizour e aswar.” (Psonm 1:2) Konman bann serviter Bondye, nou ‘pran plezir dan son lalwa.’ Kan i posib, nou kapab lir “avwabas” pandan nou letid ek refleksyon personnel. Si nou fer sa kan nou pe lir en porsyon dan Labib, i pou ede fer en lefe dirab lo nou lespri ek leker.

11. Akoz nou devret lir Labib “lizour e aswar”?

11 ‘Lesklav fidel e pridan’ in ankouraz nou pour lir Labib sak zour. (Matye 24:45) Parski nou annan en gran dezir pour konn pli byen mesaz Zeova pour limanite, i byen ki nou lir Labib “lizour e aswar,” menm kan nou pa ganny sonmey pour en rezon ou en lot. Pyer ti sipliy nou: “Parey bann zanfan nouvo-ne, kontan dile pir parol Bondye, pour ki zot a grandi e ganny sove.” (1 Pyer 2:1, 2) Eski ou pran plezir pour lir Labib sak zour e reflesir lo Parol Bondye ek son plan aswar? Se sa ki sa psalmis ti fer.—Psonm 63:6.

12. Ki nou pou fer si nou pran plezir dan lalwa Zeova?

12 Nou boner eternel i depan lo si nou pran plezir dan lalwa Bondye. Son lalwa i parfe e drwat, e nou benefisye en kantite kan nou swiv li. (Psonm 19:7-11) Disip Zak ti ekrir: “Sa ki egzamin byen lalwa parfe, lalwa laliberte e ki persevere, e ki pa zis ekoute pour oubliye apre, me ki met an pratik, Bondye pou beni li dan tou son aktivite.” (Zak 1:25) Si nou vreman pran plezir dan lalwa Zeova, nou pa pou les en zour pase san etidye en keksoz spirityel. Anfet, nou pou ganny motive pour ‘egzamin bann keksoz profon Bondye’ e pour gard lentere Rwayonm premye dan nou lavi.—1 Korentyen 2:10-13; Matye 6:33.

I pou vin parey en Pye Dibwa

13-15. Dan ki sans nou kapab vin parey en pye dibwa ki’n ganny plante obor en bon sours delo?

13 Sa psalmis i kontinyen dekrir en dimoun drwat, an dizan: “Sirman i pou vin parey en pye dibwa ki’n ganny plante obor en larivyer, ki raport son fri pandan son sezon e ki son fey pa fletri. Tou sa ki i fer pou reisi.” (Psonm 1:3) Parey tou lezot dimoun enparfe, nou ki servi Zeova nou rankontre difikilte dan lavi. (Zob 14:1) Nou kapab soufer akoz persekisyon ek lezot diferan leprev ki annan pour fer avek nou lafwa. (Matye 5:10-12) Me avek led Bondye, nou kapab andire dan sa bann leprev, zis parey en gro pye dibwa i reste debout menm kan sa pli gro divan i kapab pase.

14 En pye dibwa ki’n ganny plante obor en bon sours delo pa sek dan bann letan so oubyen pandan lasesres. Si nou annan lakrent pour Bondye, nou ganny lafors avek en Sours ki pa zanmen fini. Sa i Zeova nou Bondye. Pol ti rod led avek Bondye e i ti kapab dir: ‘Mon kapab fer fas avek tou par Zeova ki donn mwan lafors.’ (Filipyen 4:13) Kan nou ganny gide e soutenir par lespri sen Zeova, nou pa perdi nou lafors, oubyen pa raport fri, oubyen menm mor spirityelman. Okontrer, nou raport fri dan servis Bondye e osi fri son lespri i evidan dan nou.—Zeremi 17:7, 8; Galat 5:22, 23.

15 Par servi sa mo Ebre ki’n ganny tradwir “parey,” sa psalmis pe fer en konparezon. I pe konpar de keksoz diferan, me ki annan en kalite an komen. Zonm ek pye dibwa i diferan, me laparans en pye dibwa obor en bon sours delo ti aparaman rapel sa psalmis prosperite spirityel bann dimoun ki “pran plezir dan lalwa Zeova.” Si nou pran plezir dan lalwa Bondye, nou bann zour i kapab vin bokou parey pour en pye dibwa. Anfet, nou kapab viv pour touzour.—Zan 17:3.

16. Akoz e konman nou ‘reisi dan tou sa ki nou fer’?

16 Ler nou viv en lavi drwat, Zeova i ed nou siport bann presyon ek difikilte ki nou rankontre. Nou zwaye e raport fri dan servis Bondye. (Matye 13:23; Lik 8:15) ‘Tou sa ki nou fer i reisi’ akoz nou lobzektif prensipal se pour fer lavolonte Zeova. Vi ki son bann plan i touzour reisi e nou kontan son bann komannman, nou prospere spirityelman. (Zenez 39:23; Zozye 1:7, 8; Izai 55:11) Sa i leka menm kan nou fer fas avek difikilte.—Psonm 112:1-3; 3 Zan 2.

Dimoun mesan i paret dan byen

17, 18. (a) Avek ki sa psalmis i konpar bann dimoun mesan? (b) Menm si bann dimoun mesan i dan byen lo kote materyel, akoz zot napa sa sekirite dirab?

17 Lavi bann dimoun mesan i vreman diferan avek bann dimoun drwat! Bann mesan i kapab paret dan byen lo kote materyel, me zot pa dan byen lo kote spirityel. Sa i evidan dan sa ki sa psalmis i dir: “Bann dimoun mesan pa koumsa, me zot parey lapay ki ale dan divan. Se pour sa ki bann dimoun mesan pa pou reste debout zour zizman, ni bann peser pa pou reste debout dan lasanble bann dimoun drwat.” (Psonm 1:4, 5) Remarke ki sa psalmis i dir, “bann dimoun mesan pa koumsa.” I pe dir ki zot pa parey bann dimoun ki obzerv lalwa Bondye, ki parey bann pye dibwa ki raport bokou fri e viv lontan.

18 Menm si bann dimoun mesan i dan byen lo kote materyel, zot napa sa sekirite dirab. (Psonm 37:16; 73:3, 12) Zot parey sa zonm ris ki Zezi ti mansyonnen dan en parabol kan en dimoun ti demann li pour enterfer dan lapartaz leritaz. Zezi ti dir avek bann ki ti prezan sa zour: “Fer atansyon, lavaris akoz lavi en zonm pa depann lo larises ki i posede.” Zezi ti rakont en parabol pour fer byen resorti sa pwen. I ti dir ki ti annan en zonm ki son propriyete ti’n raport li en bon rekolt. Alor i ti fer plan pour kas son bann stor e fer bann pli gran pour li kapab stor tou son provizyon ladan. Sa zonm ti dir dan li menm ki apre sa i pou kapab manze, bwar, e anmize. Me Bondye ti dir avek li: “Enbesil! Tanto menm ou pou bezwen rann ou lam, lekel ki pou ganny tou sa ki ou’n ranmase?” Apre ki i ti’n byen fer resorti sa pwen, Zezi ti azoute: “La sa ki arive avek en dimoun ki ranmas en trezor pour limenm, me ki pa ris devan Bondye.”—Lik 12:13-21.

19, 20. (a) Dekrir konman zot ti separ lagrenn dible avek lapay lontan. (b) Akoz bann dimoun mesan i ganny konpare avek lapay?

19 Bann dimoun mesan “pa ris devan Bondye.” Alor, zis parey sa pti lapay lo bann lagrenn dible, zot napa sekirite ek stabilite. Lontan kan zot ti rekolte lagrenn dible, zot ti anmenn li lo en landrwa plat, normalman lo en oter. La zot ti fer en zannimo trenn en plans ki anba la ti annan bann pti ros pwent oubyen lanm pour kraz zepi e tir lagrenn dan lapay. Apre sa, zot ti anmas sa lapay avek en lapel e sekwe li dan ler kont divan. (Izai 30:24) Bann lagrenn ti tonm ater, labriz ti pous bann tiz akote, tandis ki lapay ti ale dan divan. (Rit 3:2) Apre ki lagrenn ti ganny pase dan en paswar pour tir bann gren later ek lezot keksoz parey, i ti ganny anmase dan stor oubyen ganny kraze. (Lik 22:31) Me lapay ti’n disparet.

20 Zis parey sa lagrenn dible ti tonm ater e ganny prezerve, tandis ki lapay ti ale dan divan, bann dimoun drwat pou reste lo later tandis ki bann mesan pou ganny tire. Sirman nou kontan ki alavenir sa bann move dimoun pou nepli la. Ler zot pou’n ganny retire, bann dimoun ki pran plezir dan lalwa Zeova pou ganny bokou benediksyon. Anfet, bann dimoun obeisan pou finalman ganny sa kado lavi eternel avek Bondye.—Matye 25:34-46; Romen 6:23.

“Semen bann Dimoun drwat” i anmenn ver Benediksyon

21. Ki mannyer Zeova i “konn semen bann dimoun drwat”?

21 Premye psonm i konklir avek sa parol: “Zeova i konn semen bann dimoun drwat, me semen bann dimoun mesan pou fini lanmenm.” (Psonm 1:6) Ki mannyer Bondye i “konn semen bann dimoun drwat”? Si nou pe mars dan en semen drwat, nou annan lasirans ki nou Papa dan lesyel i vwar ki nou pe obzerv son lalwa e i aksepte nou konman son bann serviter. Alors, nou kapab e nou devret larg tou nou traka lo li avek konfyans ki i vreman pran swen avek nou.—Ezekyel 34:11; 1 Pyer 5:6, 7.

22, 23. Ki pou arive avek bann dimoun mesan ek bann dimoun drwat?

22 “Semen bann dimoun drwat” pou reste pour touzour, me bann dimoun mesan ki pa oule sanze pou ganny detrir zour zizman Zeova. Deplis, zot “semen” oubyen fason viv, pou fini lanmenm ansanm avek zot. Nou kapab annan konfyans dan lakonplisman parol David: “Dan ankor en pti gin letan, bann dimoun mesan pou nepli la; ou pou al get dan son landrwa e i pa pou la. Me bann dimoun ki annan limilite pou posed later, e zot pou vreman tir bokou plezir dan labondans lape. Bann dimoun drwat pou posed later, e zot pou reste lo la pour touzour.”—Psonm 37:10, 11, 29.

23 Pa nou pou byennere si nou ganny sa privilez pour viv lo later kan bann dimoun mesan pou nepli la! Bann dimoun ki drwat e annan limilite pou aprezan eksperyans sa vre lape akoz zot pou touzour pran plezir dan “lalwa Zeova.” Me avan ki sa i arive, “desizyon Zeova” i bezwen ganny met an fors. (Psonm 2:7a) Lartik swivan pou ed nou vwar ki sa desizyon e ki i pou vedir pour nou e pour lafanmiy imen antye.

Ki ou pou reponn?

• Akoz en dimoun ki obzerv lalwa Bondye i byennere?

• Kwa ki montre ki nou pran plezir dan lalwa Zeova?

• Ki mannyer en dimoun i kapab vin parey en pye dibwa ki toultan ganny delo?

• Ki mannyer semen en dimoun drwat i diferan avek pour en dimoun mesan?

[Kestyon]

[Portre lo paz 9]

Lapriyer pou ed nou evite frekant bann dimoun mesan