Skip to content

Al lo konteni

Fatige me nou pa arete

Fatige me nou pa arete

Fatige me nou pa arete

‘Zeova, Kreater later, pe donn lafors sa ki fatige e sa ki napa lenerzi, i donn bokou bokou kouraz.’—IZAI 40:28, 29.

1, 2. (a) Ki zoli lenvitasyon tou bann ki anvi pratik ladorasyon pir i gannyen? (b) Kwa ki kapab vin en gran danze pour nou spirityalite?

NOU ki bann disip Zezi, nou byen familye avek sa zoli lenvitasyon: “Vin kot mwan zot tou ki fatige e ki pe anmenn en fardo e mwan, mon a donn zot repo. . . . Akoz mon zoug i fasil e mon fardo i leze.” (Matye 11:28-30) Zeova i osi ofer bann Kretyen “letan pour renouvle zot lafors spirityel.” (Akt 3:20) Byensir, ou’n eksperyanse pour ou menm bann byenfe ki laverite dan Labib in anmennen, byenfe pour annan en lespwar briyan pour lavenir, e pour aplik prensip Zeova dan ou lavi.

2 Pourtan, serten adorater Zeova i pas dan bann moman lafatig emosyonnel. Dan serten ka, sa bann peryod dekourazman i zis pour en pti gin letan. Me parfwa sa lafatig i kapab persiste pour bokou letan. Avek letan, serten i kapab santi ki zot responsabilite konman Kretyen i en fardo olye en sours lafors parey Zezi ti promet. En tel santiman negatif i kapab vin en gran danze pour relasyon en Kretyen avek Zeova.

3. Akoz Zezi ti donn sa konsey dan Zan 14:1?

3 En pe letan avan i ti ganny arete e egzekite, Zezi ti dir son bann disip: “Pa bezwen enkyet; krwar dan Bondye e krwar dan mwan osi.” (Zan 14:1) Zezi ti dir sa akoz byento son bann zapot ti pou pas dan serten levennman trazik. Sa ti pou swiv par en gran persekisyon. Zezi ti konnen ki son bann zapot ti kapab abandonn zot lafwa senpleman akoz dekourazman. (Zan 16:1) Si sa latristes pa ti ganny kontrole, i ti kapab afeblir zot spirityelman e fer zot perdi konfyans dan Zeova. Sa i osi leka pour bann vre Kretyen ozordi. Kan nou dekouraze pour en bon pe letan, profon latristes i kapab pran plas e kit en pwa lo nou leker. (Zeremi 8:18) Sa dimoun ki nou ete anndan i kapab afeblir. Anba en tel presyon, nou kapab paralize emosyonnelman e spirityelman, e menm nepli anvi ador Zeova.

4. Kwa ki kapab ede pour ki nou leker senbolik pa dekouraze?

4 Sa konsey dan Labib i vreman apropriye: “Plis ki tou lezot keksoz ki ou devret veye, protez ou leker, parski sours lavi i sorti dan leker.” (Proverb 4:23) Labib i ofer bann konsey pratik ki ed nou protez nou leker senbolik kont dekourazman ek lafatig spirityel. Me premyerman, nou bezwen rode akoz nou fatige.

Vre Larelizyon pa en Fardo

5. Ki kontradiksyon petet nou resanti konsernan sa ki Zezi ti dir?

5 I vre ki ler ou en Kretyen ou bezwen fer bokou zefor. (Lik 13:24) Zezi ti menm dir: “En dimoun pa kapab vin mon disip si i pa pran son [poto, NW ] e swiv mwan.” (Lik 14:27) Sa i kapab paret kontredir sa ki Zezi ti dir konsernan son zoug ki fasil e leze, me an realite i pa en kontradiksyon.

6, 7. Akoz nou kapab dir ki nou ladorasyon pa fatigan?

6 Kantmenm fer bokou zefor e travay dir i kapab fatigan fizikman, i kapab anmenn satisfaksyon ek rekonfor kan i ganny fer pour en bon rezon. (Eklezyast 3:13, 22) Ki pli bon rezon i kapab annan ki partaz sa laverite merveye dan Labib avek nou prosen? Deplis, nou lalit pour viv an akor avek bann standar onivo Bondye pa nanryen konpare avek bann byenfe ki nou gannyen ler nou fer sa. (Proverb 2:10-20) Menm kan nou ganny persekite, nou konsider li en loner pour soufer akoz Rwayonm Bondye.—1 Pyer 4:14.

7 Zoug Zezi i vreman rekonfortan, sirtou ler nou konpar li avek sa fernwanr spirityel ki bann ki reste anba zoug fo larelizyon i ladan. Bondye i kontan nou en kantite e i pa demann nou pour fer keksoz ki pa rezonnab. ‘Komannman Zeova pa en fardo.’ (1 Zan 5:3) Parey Labib i montre, vre larelizyon pa en fardo. I kler ki nou ladorasyon pa fer nou fatige e dekouraze.

“Debaras nou avek tou Fardo ki zenn nou”

8. Kwa ki souvan fer nou fatige spirityelman?

8 Nenport lafatig spirityel ki nou eksperyanse i souvan akoz bann fardo ekstra ki sa sistenm koronpi i met lo nou. Vi ki “lemonn antye i dan pouvwar dyab,” nou antoure avek bann keksoz negatif ki kapab rent nou e fer nou perdi nou balans spirityel. (1 Zan 5:19) Bann keksoz ki pa neseser i kapab konplik e deranz nou progranm aktivite Kretyen. Sa bann lour ekstra i kapab met en pwa lo nou e menm vin en presyon pour nou. Se pour sa ki Labib i ankouraz nou pour “debaras nou avek tou fardo ki zenn nou.”—Ebre 12:1-3.

9. Ki mannyer preokip nou avek keksoz materyel i kapab met en pwa lo nou?

9 Par egzanp, nou kapab ganny enfliyanse avek sa lemonn ki oule preokip nou zis avek ganny pozisyon, larzan, divertisman, vwayaze pour plezir, ek lezot keksoz materyel. (1 Zan 2:15-17) Serten Kretyen premye syek ki ti tay deryer larzan ti konplik zot lavi en kantite. Zapot Pol i eksplike: “Bann ki oule vin ris i tonm dan tantasyon e dan pyez en kantite dezir bet e move, ki plonz dimoun dan larin e fer zot maler. Lanmour larzan i rasin tou lemal. Serten dimoun, pour posed larzan in egare lwen avek lafwa e zot in met zot lekor dan en kantite tourman.”—1 Timote 6:9, 10.

10. Ki nou kapab aprann konsernan larises dan parabol senmer lagrenn ki Zezi ti donnen?

10 Kan nou santi nou fatige e dekouraze dan servis Bondye, eski i kapab ki preokipasyon avek bann keksoz materyel pe etouf nou spirityalite? Sa i kapab en realite, parey Zezi ti endike dan son parabol senmer lagrenn. Zezi ti konpar ‘traka lavi, plezir larises ek tou lezot dezir’ avek bann pikan ki ‘penetre dan nou e touf’ lagrenn parol Bondye dan nou leker. (Mark 4:18, 19) Se pour sa ki Labib i konsey nou: “Pa les lanmour pour larzan domin zot lavi, me kontant zot avek sa ki zot annan, parski Bondye ti dir: ‘Mon pa pou zanmen negliz ou, mon pa pou zanmen abandonn ou.’ ”—Ebre 13:5.

11. Ki mannyer nou kapab debaras nou avek bann keksoz ki kapab vin en lour pour nou?

11 Parfwa, pa sa bann keksoz ki nou rode ki konplik nou lavi, me sa ki nou fer avek bann keksoz ki nou deza annan. Serten i kapab santi zot fatige emosyonnelman akoz serten problenm lasante grav, lanmor serten dimoun ki zot ti pros avek, oubyen akoz lezot problenm. En koup marye ti deside elimin serten pastan ek proze personnel ki pa sitan enportan. Anfet zot ti get en pe zot bann zafer, anmas tou sa ki annan pour fer avek sa bann proze e met zot dekote. Detanzaot, nou tou nou kapab benefisye ler nou reflesir en pe lo nou bann labitid ek keksoz ki nou annan, e tir tou bann fardo ki pa neseser pour ki nou pa santi nou epwize e finalman arete.

I enportan pour nou rezonnab e modes

12. Ki nou devret realize konsernan nou prop fot?

12 Nou prop fot, menm dan bann pti keksoz, i kapab pti-a-pti fer nou lavi vin konplike. Sa ki David ti dir i vre: “Parski mon bann fot in depas mon latet; zot parey en gro fardo ki tro lour pour mwan.” (Psonm 38:4) Laplipar-di-tan, zis ennde pti sanzman pratik i kapab soulaz nou bann fardo.

13. Ki mannyer ler nou rezonnab sa i ed nou pour annan en pwennvi balanse lo nou predikasyon?

13 Labib i ankouraz nou pour devlop “lasazes pratik ek abilite pour reflesir.” (Proverb 3:21, 22) I osi dir, “lasazes ki sorti dan lesyel i . . . modere” oubyen “rezonnab.” (Zak 3:17) Serten in santi zot anba presyon pour fer menm kantite ki lezot dan predikasyon. Me Labib i donn nou sa konsey: “Sakenn i devre egzamin son prop aksyon, alor si i annan keksoz pour fer li fyer, i ava fyer pour son prop aksyon san ki i bezwen konpar li avek sa ki pour lezot, parski sakenn i devre anmenn son prop fardo.” (Galat 6:4, 5) I vre ki bon legzanp nou bann frer ek ser i ankouraz nou pour servi Zeova avek tou nou leker. Me kan nou annan lasazes pratik e nou rezonnab, sa pou ed nou etablir bann lobzektif ki realistik dapre nou sitiasyon personnel.

14, 15. Konman nou demontre lasazes pratik ler nou pran swen avek nou bezwen fizik e emosyonnel?

14 Kan nou rezonnab menm dan bann laspe ki pa paret sitan enportan, sa i kapab ed nou evit lafatig. Par egzanp, eski nou devlop bann labitid balanse ki kontribye ver en bon lasante fizik? Annou vwar legzanp en koup ki servi dan enn bann biro brans Temwen Zeova. Zot in vwar konman lasazes pratik i zwe en rol enportan pour anpes lafatig. Sa ser i dir: “Kantmenm nou kapab annan bokou travay pour fer, nou sey al dormi preski menm ler tou le swar. Nou osi fer legzersis regilyerman. Sa in vreman ed nou. Nou’n arive konn nou limit, e nou fer keksoz dapre nou limit. Nou evite konpar nou avek bann ki zot lenerzi pa paret zanmen fini.” Eski nou abitye manz byen e dormi byen? Pran swen avek nou lasante an zeneral i kapab redwir en pe sa bann lafatig emosyonnel e spirityel.

15 Serten parmi nou i annan bann bezwen ki spesyal. Par egzanp, en ser Kretyen in servi konman en serviter aplentan dan diferan form servis ki demann bokou. I’n annan serten problenm lasante grav, enkli kanser. Kwa ki ed li fer fas avek bann sitiasyon difisil? I dir: “I enportan pour mwan annan serten moman trankilite lo mon tousel. Pli mon santi presyon ek lafatig pe akimile, pli mon bezwen sa bann moman trankil kot mon kapab lir e repoze.” Lasazes pratik ek abilite pour reflesir i kapab ed nou rekonnet e satisfer nou bezwen personnel, ki ed nou evit lafatig spirityel

Zeova i donn nou Lafors

16, 17. (a) Akoz i telman enportan pour pran swen avek nou lasante spirityel? (b) Ki nou devret enkli dan nou progranm toulezour?

16 Byensir, pran swen avek nou lasante spirityel i pli enportan. Kan nou annan en relasyon pros avek Zeova, nou kapab fatige fizikman, me nou pa pou zanmen fatige ador li. Zeova i sa enn ki “donn lafors sa ki fatige e sa ki napa lenerzi, i donn bokou bokou kouraz.” (Izai 40:28, 29) Zapot Pol ki ti personnelman vwar pour li menm ki sa parol i vre, ti ekrir: “Nou pa perdi kouraz. Menm si nou lekor pe dousman dousman ganny detri, lo kote spirityel nou pe ganny renouvle de zour an zour.”—2 Korentyen 4:16.

17 Sa lekspresyon “de zour an zour,” i endike ki sak zour nou servi sa bann provizyon ki Zeova in donn nou. En misyonner ki’n servi fidelman pour 43 an, ti bezwen fer fas avek bann peryod lafatig fizik ek dekourazman. Me i pa ti arete. I dir: “Mon ti fer li en labitid pour lev granmaten pour ki mon kapab pas en pe letan dan lapriyer avek Zeova e lir son Parol. Sa progranm sak zour in ed mwan pour andire ziska prezan.” Nou kapab vreman kont lo lafors Zeova si nou regilyerman, wi “de zour an zour,” priy li e reflesir lo son bann kalite merveye ek son bann promes.

18. Ki rekonfor Labib i donnen pour bann fidel ki avanse dan laz oubyen ki malad?

18 Sa i sirtou itil pour bann ki santi zot dekouraze akoz laz pe antre oubyen akoz problenm lasante. Zot kapab santi zot dekouraze, pa akoz zot konpar zot avek lezot, me akoz zot konpar zot avek sa ki zot ti ete avan. Pa i rekonfortan pour konnen ki Zeova i onor bann aze! Labib i dir: “Seve blan i en kouronn labote kan i ganny trouve dan semen ladrwatir.” (Proverb 16:31) Zeova i konn nou limit e i apresye bokou ladorasyon ki nou fer avek tou nou leker malgre nou pa kapab fer tou sa ki nou anvi fer. Deplis, sa bann bon travay ki nou’n fer pour li pou reste dan son memwar pour touzour. Labib i asir nou: “Bondye pa enzis pour li oubliy travay ki zot in fer, ni lanmour ki zot in montre pour li par servis ki zot in rann e pe kontinyen rann bann sen.” (Ebre 6:10) Pa nou kontan pour annan parmi nou bann ki’n reste fidel avek Zeova pour en bann dizenn lannen!

Pa arete

19. Ki mannyer nou benefisye kan nou gard nou okipe pour fer sa ki byen?

19 Bokou dimoun i krwar ki aktivite fizik lo en baz regilye i kapab soulaz lafatig. Pareyman, aktivite spirityel lo en baz regilye i kapab ede soulaz okenn lafatig emosyonnel oubyen spirityel. Labib i dir: “Annou pa aret fer sa ki byen, parski nou pou rekolte kan letan i a’n arive, si nou pa arete. Alor, pandan ki nou annan lokazyon, annou fer dibyen tou dimoun, sirtou nou bann frer dan lafwa.” (Galat 6:9, 10) Get sa lekspresyon “fer sa ki byen” e “fer dibyen.” Sa i endike ki lo nou par nou bezwen fer aksyon. Fer dibyen lezot i kapab ede ankouraz nou pour persevere dan nou servis pour Zeova.

20. Ki frekantasyon nou bezwen evite pour nou konbat dekourazman?

20 De lot kote, frekant e fer aktivite avek bann dimoun ki inyor lalwa Bondye i kapab met en lour lo nou ki fer nou fatige. Labib i averti nou: “En ros ek en bal disab i lour, me en mekontantman koze par en enbesil i pli lour ki sa de keksoz.” (Proverb 27:3) Pour konbat bann santiman dekourazman ek lafatig, nou devret evite pas letan avek bann ki toultan annan bann panse negatif e ki tant pour tir defo lezot e kritik zot.

21. Ki mannyer nou kapab ankouraz lezot dan renyon Kretyen?

21 Bann renyon Kretyen i en provizyon sorti kot Zeova ki kapab donn nou lafors spirityel. Dan renyon nou annan en bon loportinite pour ankouraz kanmarad par nou lansennyman ek nou lasosyasyon rekonfortan. (Ebre 10:25) Tou dimoun dan kongregasyon i devret fer zot mye pour batir lezot par zot komanter oubyen letan zot annan en partisipasyon dan progranm devan lo lestrad. Sirtou bann ki ansennyen dan kongregasyon i annan sa responsabilite pour ankouraz lezot par zot lansennyman. (Izai 32:1, 2) Menm kan i neseser pour donn konsey oubyen pour reprimande, lafason ki sa konsey i ganny donnen i devret ankourazan. (Galat 6:1, 2) Nou lanmour pour lezot pou vreman ed nou servi Zeova san arete.—Psonm 133:1; Zan 13:35.

22. Malgre nou annan en natir ki feb, akoz nou kapab annan kouraz?

22 Ador Zeova dan sa letan lafen i demann bokou zefor. Deplis, bann Kretyen osi i santi lefe lafatig mantal, douler emosyonnel, ek bann sitiasyon difisil. Nou annan en natir ki feb oubyen frazil parey bann resipyan later. Me Labib i dir: “Sa trezor, nou pe anmenn li dan bann vaz later, pour montre ki sa pisans ki napa son parey i ava sorti kot Bondye e non pa kot nou.” (2 Korentyen 4:7) Wi, nou pou fatige, me annou pa aret dan semen oubyen abandonnen. Plito, annou “dir avek kouraz: ‘Senyer i mon sekour.’ ”—Ebre 13:6.

Annou repas an bref

• Nonm serten fardo ki nou ti a kapab debaras nou avek.

• Ki mannyer nou kapab nou osi “fer dibyen” nou bann frer ek ser Kretyen?

• Ki mannyer Zeova i soutenir nou kan nou santi nou fatige oubyen dekouraze?

[Kestyon]

[Portre lo paz 19]

Zezi ti konnen ki si son bann zapot i dekouraze pour en bon letan, sa ti kapab trouble zot

[Portre lo paz 20]

Serten in tir serten pastan oubyen proze personnel dan zot lavi

[Portre lo paz 22]

Malgre nou limit, Zeova i apresye bokou kan nou ador li avek tou nou leker