Skip to content

Al lo konteni

Lekel sa Dirizan ki nou bezwen ozordi?

Lekel sa Dirizan ki nou bezwen ozordi?

Lekel sa Dirizan ki nou bezwen ozordi?

An 1940, ti annan en kriz konsernan dirizan dan Parlman Langleter. David Lloyd George, ki ti annan 77 an, ti pe ekout sa deba. I ti’n fer Langleter ganny laviktwar dan Premye Lager Mondyal, e tou sa lannen leksperyans ki i ti annan dan politik ti permet li evalye byen travay bann o zofisye. Dan en diskour ki i ti fer avek Parlman le 8 Me, i ti dir: “Lepep i pare pour fer nenport sakrifis osi lontan ki i annan en bon dirizan, osi lontan ki Gouvernman i montre klerman ki zot bi, e osi lontan ki lepep i annan konfyans ki bann ki pe diriz zot pe fer zot mye.”

PAROL Lloyd George i montre klerman ki dimoun i ekspekte zot dirizan pour konpetan e pour fer zefor senser pour sey amelyor keksoz. En travayer kanpanny eleksyon i met li koumsa: “Kan dimoun i donn zot vot en prezidan, zot pe donn zot vot en dimoun dan ki zot pe konfye zot lavi, zot lavenir, ek zot zanfan.” Gard sa konfyans i en tre gran latas. Akoz sa?

Nou lemonn i ranpli avek problenm ki paret napa solisyon. Par egzanp, lekel sa dirizan ki telman saz e pwisan ki i’n kapab elimin krim ek lager? Lekel parmi sa bann dirizan ozordi ki annan sa resours ek konpasyon pour donn sak dimoun manze, delo prop, ek swen lasante? Lekel ki annan sa konnesans ek determinasyon pour protez e repar lanvironnman? Lekel ki ase konpetan e pwisan pour asire ki tou dimoun i viv en lavi ere e viv pour lontan?

Imen pa kapab fer sa Travay

I vre ki i annan serten dirizan ki’n fer en pe sikse. Me pli lontan ki zot kapab servi se pour ennde dizenn lannen, e apre lekel ki pran zot plas? Enn bann dirizan pli konpetan ki’n deza egziste, Lerwa Salomon dan ansyen Izrael, ti reflesir lo sa kestyon. I ti tonm lo sa konklizyon: “Mwan, mon’n ay tou mon travay dir ki mon’n fer lo sa later, ki mon pou kit deryer pour sa zonm ki vin apre mwan. Lekel ki konnen si i pou saz oubyen bet? Pourtan i pou annan pouvwar lo tou mon travay dir ki mon’n fer e ki mon’n fer avek sazes lo sa later. Sa osi i anven.”—Eklezyast 2:18, 19.

Salomon pa ti konnen si sa dimoun ki ti pou ranplas li ti pou kontinyen son bon travay oubyen si i ti pou detrir tou. Pour Salomon, sa faz kot bann ansyen dirizan i ganny ranplase avek bann nouvo ti “anven.” En lot versyon Labib i dir: “I pa fer sans.”

Parfwa, vyolans i ganny servi pour sanz en dirizan. Bann bon dirizan in ganny asasinen pandan ki zot ti pe akonpli zot travay. En fwa Abraham Lincoln, en prezidan Letazini, ki bokou dimoun ti respe, ti dir: “Mon’n ganny swazir pour ranpli en fonksyon enportan dan en pti lespas letan, e la devan zot, mon’n ganny konfye avek en pouvwar ki pou byento fini.” An realite, son servis ti bref. Kantmenm i ti fer bokou e i ti anvi fer plis pour son pep, Prezidan Lincoln ti diriz son pei pour zis kat an. Okonmansman son dezyenm manda o pouvwar, i ti ganny asasinen par en zonm ki ti anvi en sanzman dirizan.

Menm bann pli bon dirizan lo later pa kapab garanti zot prop lavenir. Alors, eski ou devret konfye dan zot pour garanti ou lavenir? Labib i dir: “Pa met ou konfyans dan bann dimoun enportan, ni dan zonm lo later, ki pa kapab sov nou. Son lespri i sorti, i retourn dan son sirfas later, sanmenm sa zour son bann panse i disparet.” Tradiksyon Byington i tradwir sa dernyen parti verse 4 koumsa: “Sa zour menm son bonn volonte i perdi konpletman.”—Psonm 146:3, 4.

I kapab pa fasil pour aksepte sa konsey pour pa met konfyans dan bann dirizan imen. Me Labib pa dir ki limanite pa pou zanmen en zour ganny en bon dirizan ki stab. Izai 32:1 i dir: “Gete! En lerwa pou rennyen pour ladrwatir.” Zeova, ki’n kree zonm, in prepar en “lerwa,” en Dirizan, ki pou byento annan pouvwar lo later. Lekel li sa dirizan? Profesi Labib i idantifye lekel li.

Enn ki vreman kalifye pour dirize

De mil an pase, en lanz ti dir en zenn fiy Zwif ki ti apel Mari: “Ou pou ansent, ou pou ganny en garson, e ou ava apel li Zezi. I pou gran e i pou apel Garson Bondye Tre-o. Bondye pou donn li tronn son papa, David. I pou renny lo tou desandan Zakob pour touzour, e son renny pa pou zanmen fini.” (Lik 1:31-33) Wi, Zezi sorti Nazaret i sa Lerwa ki profesi Labib i koz lo la.

Bann portre relizye i souvan portre Zezi konman en pti baba, en dimoun tou fay fay, oubyen en dimoun ki toultan pe tret son lekor dir e soumet avek tou sa ki arive avek li. Sa bann portre koumsa pa fer dimoun annan konfyans ki i kapab vin en bon Dirizan. Me sa vre Zezi Kri ki Labib i koz lo la ti en zonm for, matir, toultan devoue e pran linisyativ. I ti annan lezot tre ki ti fer li kalifye pour vin en bon dirizan. (Lik 2:52) Annou vwar serten laspe son personnalite eksepsyonnel.

Zezi ti fidel dan tou keksoz. I ti en dimoun sitan onnet e drwat ki i ti demann son bann lennmi pour met okenn lakizasyon kont li devan, si zot kapab trouve. Me zot pa ti trouv ni enn. (Zan 8:46) Son lansennyman marke par senserite ti konvenk bokou dimoun senser pour vin son bann disip.—Zan 7:46; 8:28-30; 12:19.

I ti dedye son lavi antyerman avek Bondye. I ti sitan determinen pour fini son travay ki Bondye ti donn li ki okenn son oponan, imen ou demon, pa ti kapab anpes li fer sa. Bann latak vyolan pa ti fer li per. (Lik 4:28-30) Lafatig ek lafen pa ti dekouraz li. (Zan 4:5-16, 31-34) Kantmenm son bann zanmi ti abandonn li, i pa ti zanmen sanz son lobzektif.—Matye 26:55, 56; Zan 18:3-9.

Zezi ti annan en lentere senser pour dimoun. I ti fourni manze pour bann ki ti lafen. (Zan 6:10, 11) I ti rekonfort bann ki dan lapenn. (Lik 7:11-15) I ti fer bann aveg vwar kler, bann sourd tande, e bann ki malad reganny zot lasante. (Matye 12:22; Lik 8:43-48; Zan 9:1-6) I ti ankouraz son bann zapot ki ti travay dir. (Zan, sapit 13-17) I ti montre li konman en “bon berze” ki ti enterese avek son mouton.—Zan 10:11-14.

Zezi ti pare pour travay. I ti lav lipye son bann zapot pour ansenny zot en leson enportan. (Zan 13:4-15) Son lipye pour li ti sali avek lapousyer parski i ti mars apye lo bann semen Izrael pour prese. (Lik 8:1) Menm kan i ti’n deside pour repoz en pe dan “en landrwa trankil,” i pa ti refize vwar lafoul ki ti rod li pour ansenny zot plis ankor. (Mark 6:30-34) Dan sa fason, i’n kit en legzanp travay dir pour tou Kretyen.—1 Zan 2:6.

Zezi ti fini son travay ki i ti’n gannyen e i ti kit later. Konman en rekonpans pour son fidelite, Zeova ti fer li vin lerwa e donn li lavi imortel dan lesyel. Labib i dir sa lo Zezi ki ti’n resisite: “Kris in resisite e ki i pa pou zanmen mor ankor; e pese nepli annan okenn pouvwar lo li.” (Romen 6:9) Ou kapab annan lasirans ki i sa pli bon Dirizan ki imen i kapab gannyen. Enn fwa ki Zezi Kri i annan kontrol total lo later, nou pou nepli bezwen en lot o pouvwar, e zanmen nou pou bezwen sanz nou dirizan. I pa pou zanmen ganny tire dan son fonksyon, e son travay pa pou ganny detrir oubyen gate par en dimoun enkonpetan ki pran son plas. Me ki i pou fer spesifikman pour benefisye limanite?

Ki sa nouvo Dirizan pou fer

Psonm 72 i donn nou serten detay profetik konman sa Lerwa parfe e imortel pou dirize. Dan verse 7 ek 8, nou lir: “Dan son letan sa enn ki drwat pou zermen e lape pou an abondans ziska ki lalin i nepli egziste. I pou annan bann sitwayen depi lanmer ziska lanmer e depi Larivyer ziska kot bann bout later.” Ler i pou dirize, bann zabitan later pou viv an sekirite pour touzour. I pou detrir tou zarm ki egziste ozordi e i pou menm tir sa dezir pour lager dan leker zonm. Sa bann zonm ozordi ki atak lezot parey bann lyon lafen oubyen ki azir parey bann lours mesan anver zot vwazen pou’n sanz zot latitid konpletman. (Izai 11:1-9) Pou annan lape partou.

Psonm 72 verse 12 ziska 14 i dir: “I pou delivre sa enn pov ki pe kriy osekour, osi sa enn ki pe soufer e nenport ki ki napa personn pour vin ed li. I pou pran pitye pour bann dernyen dimoun ek bann pov, e i pou sov bann ki pov. I pou liber zot dan lopresyon e dan vyolans, e zot disan pou presye dan son lizye.” Bann dernyen dimoun, bann pov, ek bann ki pe soufer pou form parti en fanmiy imen ere e ini ler Zezi Kri pou vin nou dirizan. Lazwa, pa douler ek dezespwar, pou mark zot lavi.—Izai 35:10.

Verse 16 i promet: “Legren pou an abondans lo later; i pou annan en kantite anler lo bout montanny.” Lafen pe kontinyelman ravaz plizyer milyon dimoun lo later ozordi. Souvannfwa, politik ek vorasite i anpes annan en bon distribisyon manze, ki fer ki en kantite dimoun sirtou bann zanfan i mor lafen. Me ler Zezi pou dirize, sa problenm pou nepli egziste. Later pou prodwir bann bon manze. Tou dimoun pou byen nouri.

Eski ou ti a kontan benefisye avek sa bann byenfe ki sa bon dirizan pou anmennen? Si wi, nou ankouraz ou pour aprann konsernan sa Dirizan ki byento pou annan tou pouvwar lo later antye. Temwen Zeova pou kontan pour ed ou fer sa. Ou pa pou dezapwente, parski Zeova li menm in dir konsernan son Garson: “Mwan, mon’n enstal mon lerwa lo Siyon, mon montanny sen.—Psonm 2:6.

[Bwat lo paz 5]

TIRE O POUVWAR EN SEL KOU

Normalman en dirizan i kapab kont lo respe ek sipor son bann sitwayen si i ofer zot en serten degre lape e anmenn bann bon kondisyon lavi. Me si dimoun i perdi konfyans dan li pour en rezon ou en lot, en lot pa pou tarde pour asiz dan son plas. La serten legzanp akoz en sel kou bann gran dirizan in ganny tire o pouvwar.

Move kondisyon lavi. Ver lafen 18 tyenm syek, bokou sitwayen Franse ti ganny forse pour viv en lavi kot zot ti bezwen pey taks lo bokou keksoz tandis ki manze ti rar. Sa ti kontribye pour anmenn Revolisyon Franse, ki ti fer Lerwa Louis 16 ganny egzekite an 1793.

Lager. Premye Lager Mondyal ti met en lafen avek renny ennde bann pli gran lanperer dan listwar. Par egzanp, an 1917 lager ti anmenn en mankman manze an St. Petersburg, Larisi, e sa ti anmenn Revolisyon Fevriye. Sa revolt ti tir Lanperer Nicholas 2 o pouvwar e anmenn sistenm Kominis. An Novanm 1918, Lalmanny ti anvi fer lape, me son bann alye pa ti oule aret lager ziska ki en sanzman dirizan i ganny fer. An rezilta, Lanperer Wilhelm 2 ti ganny egzile an Pei Ba.

Anvi diferan sistenm gouvernman. An 1989 bann baryer politik Lerop ti ganny tire. Bann rezim ki ti paret dir parey en ros ti tonbe ler zot sitwayen ti rezet Kominis e etabli diferan kalite sistenm gouvernman.

[Portre lo paz 4]

Lloyd George: Foto par Kurt Hutton/Picture Post/Getty Images

[Portre lo paz 7]

Zezi ti nouri bann ki lafen, geri bann ki malad, e kit en bon legzanp pour tou Kretyen