Skip to content

Al lo konteni

Swiv byen Legzanp ki Zezi in donnen

Swiv byen Legzanp ki Zezi in donnen

Swiv byen Legzanp ki Zezi in donnen

“Mon’n donn zot en legzanp pour ki zot osi, zot a fer parey mon’n fer.”—ZAN 13:15.

1. Akoz Zezi i en model pour bann Kretyen imite?

DEPI ki zonm pe viv lo later, in annan zis en sel zonm ki’n viv tou son lavi san fer okenn pese. Sa i Zezi. Apard ki Zezi, “napa zonm ki pa fer pese.” (1 Lerwa 8:46; Romen 3:23) Pour sa rezon, bann vre Kretyen i vwar Zezi konman en model parfe pour zot imite. Anfet, le 14 Nizan, lannen 33 N.L., pa bokou letan avan son lanmor, Zezi li menm ti dir son bann disip imit li. I ti dir: “Mon’n donn zot en legzanp pour ki zot osi, zot a fer parey mon’n fer.” (Zan 13:15) Pandan sa menm swar, Zezi ti mansyonn detrwa fason ki bann Kretyen i devret esey fer parey li. Dan sa lartik, nou pou egzamin serten sa bann fason.

Lenportans pour annan Limilite

2, 3. Dan ki fason Zezi ti donn en legzanp parfe lo limilite?

2 Zezi ti pe koz lo limilite ler i ti ankouraz son bann disip pour swiv legzanp ki i ti donnen. Plizyer fwa avan, Zezi ti’n konsey son bann disip pour annan limilite. Me sa zour swar le 14 Nizan, Zezi ti demontre limilite par lav lipye son bann zapot. Apre Zezi ti dir: “Si mwan zot Senyer e zot Met, mon’n lav zot lipye, zot osi, zot devre lav lipye kanmarad.” (Zan 13:14) Apre sa parol, i ti dir son bann zapot pour swiv sa legzanp ki i’n donn zot. Wi sa ti vreman en bon legzanp limilite!

3 Zapot Pol i dir nou ki avan Zezi ti vin lo later, Zezi ti “posed natir Bondye.” Me i ti renons tou sa ki i ti posede pour vin en senp imen. Deplis, “i ti aksepte vin dan limilite e montre li obeisan ziska lanmor, menm lanmor lo [en poto, NW].” (Filipyen 2:6-8) Zis mazin sa. Zezi, dezyenm personnaz pli o dan liniver, ti dakor pour vin pli ba ki bann lanz, ne konman en pti baba san defans, grandir e soumet avek bann paran enparfe, e finalman mor parey en dernyen kriminel. (Kolosyen 1:15, 16; Ebre 2:6, 7) Sa i en limilite remarkab! Eski i posib pour nou imit sa latitid e devlop en tel “limilite”? (Filipyen 2:3-5) Wi, me i pa fasil.

4. Ki serten keksoz ki fer imen fyer, me akoz lorgey i danzere?

4 En dimoun ki napa limilite i en dimoun orgeye. (Proverb 6:16-19) Lorgey ti kout Satan ser. (1 Timote 3:6) I fasilman pran rasin dan leker imen, e dek ki i la, i difisil pour retir li. Dimoun i fyer akoz zot pei, zot ras, zot byen materyel, zot ledikasyon, zot lakonplisman dan lemonn, zot pozisyon dan sosyete, zot laparans, zot abilite dan sport ek bokou lezot keksoz. Me napa enn sa bann keksoz ki Zeova i vwar enportan. (1 Korentyen 4:7) Si sa bann keksoz i fer nou fyer, zot afekte nou relasyon avek Bondye. “Zeova i o, e pourtan i get bann ki abes zot; me bann ki elev zot lekor, i gard son distans avek zot.”—Psonm 138:6; Proverb 8:13.

Abes nou devan nou bann Frer

5. Akoz i enportan ki bann ansyen i annan limilite?

5 Menm nou kontribisyon ek lakonplisman dan servis Zeova pa devret fer nou fyer; ni menm nou bann responsabilite dan kongregasyon. (1 Kronik 29:14; 1 Timote 6:17, 18) Annefe, pli nou annan responsabilite, pli nou devret abes nou. Zapot Pyer ti ankouraz bann ansyen pour pa “domin lo bann ki’n ganny konfye dan zot responsabilite, me zotmenm, zot devre vin en model pour troupo.” (1 Pyer 5:3) Bann ansyen i ganny apwente pour vin bann serviter ek legzanp, me pa bann sef ek met.—Lik 22:24-26; 2 Korentyen 1:24.

6. Dan ki laspe lavi ki bann Kretyen i bezwen limilite?

6 Pa zis bann ansyen ki devret demontre limilite. Zapot Pyer ti ekrir bann zennonm ki kapab fyer akoz zot lespri i pli bon e zot lekor i pli for ki bann aze: “Montre bokou limilite dan zot relasyon avek kanmarad parski Lekritir i dir: ‘Bondye i opoz sa ki annan lorgey, me i donn son lagras sa ki annan limilite.’” (1 Pyer 5:5) Wi, i enportan ki nou tou nou demontre limilite parey Kris. I demann limilite pour pres sa bon nouvel, sirtou ler nou fer fas avek lendiferans oubyen lopozisyon. I demann limilite pour nou aksepte konsey oubyen pour senplifye nou lavi pour nou kapab ogmant nou partisipasyon dan predikasyon. Deplis, nou bezwen limilite osi byen kouraz ek lafwa pour andir bann move piblisite, latak devan tribinal, oubyen persekisyon vyolan.—1 Pyer 5:6.

7, 8. Ki serten fason kot nou kapab devlop limilite?

7 Ki mannyer en dimoun i kapab sirmont lorgey e “avek limilite konsider lezot pli enportan” ki li? (Filipyen 2:3) I bezwen vwar son lekor parey Zeova i vwar li. Zezi ti eksplik sa bon fason ki en dimoun i devret vwar son lekor ler i ti dir: “Ler zot in fini fer sa ki zot ti’n ganny ordonnen pour fer, dir dan zotmenm, ‘Nou senpleman en bann serviter initil; nou’n zis fer nou devwar.’” (Lik 17:10) Pa oubliye, napa nanryen ki nou kapab fer ki kapab ganny konpare avek sa ki Zezi ti fer. Me pourtan Zezi ti demontre limilite.

8 Nou osi kapab demann Zeova led pour devlop sa bon pwennvi lo nou lekor. Nou kapab priye parey sa psalmis: “Ansenny mwan pour annan labonte, bon sans ek konnesans, akoz mon’n demontre lafwa dan ou komannman.” (Psonm 119:66) Zeova pou ed nou devlop en pwennvi rezonnab e balanse lo nou lekor, i pou beni nou pour nou limilite. (Proverb 18:12) Zezi ti dir: “Sa enn ki rod grander pou ganny abese, e sa enn ki abes son lekor pou vin enportan.”—Matye 23:12.

En bon Pwennvi lo sa ki byen ek sa ki mal

9. Ki mannyer Zezi ti vwar sa ki byen ek sa ki mal?

9 Menm si i ti viv pour 33 zan avek dimoun enparfe, Zezi pa ti “fer pese.” (Ebre 4:15) Annefe, ler sa psalmis ti pe profetiz lo Mesi, i ti dir: “Ou’n kontan ladrwatir e ou ay mesanste.” (Psonm 45:7; Ebre 1:9) Dan sa laspe osi, bann Kretyen i fer zefor pour imit Zezi. Zot pa zis konn sa ki byen ek sa ki mal; zot ay sa ki mal e kontan sa ki byen. (Amos 5:15) Sa i ed zot pour reziste bann tandans dan zot pour fer pese.—Zenez 8:21; Romen 7:21-25.

10. Ki latitid nou pe demontre si nou kontinyen fer “sa ki mal” e pa repantir?

10 Zezi ti dir avek en Farizyen apele Nikodenm: “Tou dimoun ki fer sa ki mal pa kontan lalimyer e i pa vin dan lalimyer, akoz i pa oule ki son move aktivite i ganny demaske. Me tou dimoun ki pratik sa ki vre, i vin dan lalimyer, pour ki lezot a war klerman ki son bann aksyon i ganny enspire par Bondye.” (Zan 3:20, 21) Reflesir lo sa: Zan ti idantifye Zezi konman sa “vre lalimyer” ki kler tou dimoun. (Zan 1:9, 10) Me Zezi ti dir ki si nou fer “sa ki mal”—savedir bann keksoz ki Bondye pa aksepte—nou pa kontan lalimyer. Eski ou kapab mazin ou pe ay Zezi ek son standar? Pourtan, sanmenm sa ki dimoun i fer ler zot kontinyen fer pese e pa repantir. Petet zot pa konsider keksoz dan sa fason, me Zezi i vwar li koumsa.

Ki mannyer devlop Pwennvi Zezi lo sa ki byen ek sa ki mal

11. Kwa ki enportan pour nou devlop pwennvi Zezi lo byen ek mal?

11 Nou bezwen byen konpran pwennvi Zeova lo sa ki byen ek sa ki mal. Se selman atraver en letid lo Parol Bondye, Labib, ki nou pou arive byen konpran pwennvi Zeova. Ler nou pe fer sa letid, nou bezwen priye parey sa psalmis ti priye: “Fer mwan konn ou prop semen, O Zeova; ansenny mwan ou prop santye.” (Psonm 25:4) Me mazinen ki Satan i en triser. (2 Korentyen 11:14) I kapab maske sa ki mal e fer li paret byen pour en Kretyen ki pa vizilan. Alors, nou bezwen reflesir oprofon lo sa ki nou aprann e swiv byen konsey ‘lesklav fidel e pridan.’ (Matye 24:45-47) Letid, lapriyer ek refleksyon lo sa ki nou aprann pou ed nou vin matir e form parti sa bann ki “par leksperyans zot konn fer diferans ant sa ki byen ek sa ki mal.” (Ebre 5:14) Dan sa fason nou pou pare pour ay sa ki mal e kontan sa ki byen.

12. Ki konsey dan Labib ki ed nou pour pa pratik sa ki mal?

12 Si nou ay sa ki mal, nou pa pou les en dezir pour keksoz mal grandi dan nou leker. Bokou lannen apre lanmor Zezi, zapot Zan ti ekrir: “Pa bezwen kontan lemonn ni sa bann keksoz ki dan lemonn. Si en dimoun i kontan lemonn, i napa lanmour pour nou Papa dan li. Tou sa ki dan lemonn: dezir natir imen, dezir atraver nou lizye ek lorgey dan lavi toulezour, tousala pa sorti kot nou Papa me i sorti dan lemonn.”—1 Zan 2:15, 16.

13, 14. (a) Akoz lanmour pour keksoz dan lemonn i danzere pour bann Kretyen? (b) Ki mannyer nou kapab evite devlop lanmour pour bann keksoz dan lemonn?

13 Serten dimoun i kapab mazinen ki pa tou keksoz dan lemonn ki mal. Menm si sa i vre, lemonn ek son bann latraksyon i kapab fasilman distrer nou dan nou servis pour Zeova. Deplis napa nanryen ki lemonn i ofer ki’n ganny fer avek bi pour fer nou vin pli pros avek Bondye. Alors, si nou’n arive kontan bann keksoz dan lemonn, menm bann keksoz ki kapab napa nanryen mal avek, nou lo en semen danzere. (1 Timote 6:9, 10) Deplis, bokou keksoz dan lemonn i vreman move e i kapab sali nou. Si nou get bann film oubyen progranm televizyon ki met lanfaz lo vyolans, tay deryer keksoz materyel, oubyen imoralite seksyel, sa bann keksoz i kapab vin akseptab e vin en tantasyon pour nou. Si nou frekant dimoun ki zot preokipasyon se pour amelyor zot fason viv oubyen devlop bann loportinite pour fer biznes, sa bann keksoz i kapab vin pli enportan pour nou osi.—Matye 6:24; 1 Korentyen 15:33.

14 Parkont, si nou pran plezir dan Parol Zeova, “dezir natir imen, dezir atraver nou lizye ek lorgey dan lavi toulezour” pa pou atiran pour nou. Deplis, si nou frekant bann dimoun ki met lentere Rwayonm Bondye premye, nou pou vin parey zot. Nou pou kontan sa ki zot kontan e evit sa ki zot evite.—Psonm 15:4; Proverb 13:20.

15. Parey i ti leka avek Zezi, konman kontan ladrwatir e ay mesanste i pou fortifye nou?

15 Vi ki Zezi ti ay mesanste e kontan ladrwatir sa ti ed li konsantre lo sa lazwa ki i ti pou gannyen. (Ebre 12:2) I kapab menm zafer pour nou osi. Nou konnen ki “lemonn pou disparet ek tou son bann dezir.” Tou sa bann plezir ki lemonn i ofer pa pou la pour touzour. Me “sa ki fer lavolonte Bondye i reste eternelman.” (1 Zan 2:17) Zezi in fer li posib pour imen ganny lavi eternel, akoz i ti fer lavolonte Bondye. (1 Zan 5:13) Annou imit li e benefisye avek son fidelite.

Andir Persekisyon

16. Akoz Zezi ti ankouraz son bann disip pour kontan kanmarad?

16 Zezi ti mansyonn en lot fason ki son bann disip ti pou imit li, an dizan: “La mon konmannman: kontan kanmarad parey mwan mon’n kontan zot.” (Zan 15:12, 13, 17) I annan bokou rezon akoz bann Kretyen i kontan zot frer ek ser. Sa zour swar, Zezi ti pe mazin plis sa laenn ki zot ti pou rankontre dan lemonn. I ti dir: “Si lemonn i ay zot, mazinen ki i’n ay mwan avan zot. . . . Okenn serviter pa pli gran ki son met. Si zot in persekit mwan, zot osi, zot pou ganny persekite.” (Zan 15:18, 20) Wi, menm dan persekisyon, bann Kretyen i fer parey Zezi. Zot bezwen devlop en relasyon solid antre zot pour ed zot reziste sa laenn.

17. Akoz lemonn i ay bann vre Kretyen?

17 Akoz lemonn pou ay bann Kretyen? Akoz, parey Zezi, zot “pa fer parti lemonn.” (Zan 17:14, 16) Zot pa mel zot dan bann zafer militer e politik. Zot swiv bann prensip Labib, respe lavi konman en keksoz sakre e mentenir en standar moral onivo. (Akt 15:28, 29; 1 Korentyen 6:9-11) Zot lobzektif prensipal i spirityel me pa materyel. Zot viv dan lemonn, me parey Pol ti ekrir, zot pa “pe profite dan lemonn.” (1 Korentyen 7:31) I vre ki serten dimoun in eksprim ladmirasyon pour sa standar onivo ki bann Temwen Zeova i annan. Me Temwen Zeova pa fer konpromi pour ki dimoun i admir oubyen aksepte zot. Pour sa rezon, laplipar dimoun dan lemonn pa konpran zot, e bokou i ay zot.

18, 19. Par swiv legzanp Zezi, ki mannyer bann Kretyen i fer fas avek lopozisyon ek persekisyon?

18 Bann zapot Zezi ti vwar sa gran laenn ki lemonn i annan ler Zezi ti ganny arete e egzekite. Zot ti osi vwar ki mannyer Zezi ti azir anver sa laenn. Dan zarden Zetsemane, bann oponan relizye Zezi ti vin aret li. Pyer ti esey protez li avek en lepe, me Zezi ti dir Pyer: “Met ou lepe dan son plas. Tou sa ki servi lepe pou mor par lepe.” (Matye 26:52; Lik 22:50, 51) Dan letan ansyen, bann Izraelit ti servi lepe dan zot lager kont zot lennmi. Me aprezan, keksoz ti diferan. Rwayonm Bondye pa ti “sorti lo sa later” e ti napa frontyer nasyonal pour proteze. (Zan 18:36) Pa bokou letan apre, Pyer ti pou form par en nasyon spirityel, ki son bann manm ti pou reste dan lesyel. (Galat 6:16; Filipyen 3:20, 21) Alors, depi sa letan, bann disip Zezi ti pou fer fas avek laenn ek persekisyon parey Zezi ti fer—san lafreyer me dan en fason anpe. Avek konfyans zot pou kit keksoz dan lanmen Zeova e depan lo li pour ganny lafors pour andire.—Lik 22:42.

19 Detrwa lannen plitar, Pyer ti ekrir: “Kris limenm in soufer pour zot, an lesan pour zot en legzanp pour zot swiv. . . . Kan zot ti ensilte li, i pa ti reponn par lensilt. Dan son soufrans, i pa’n fer okenn menas; me i ti met tou dan lanmen Bondye ki rann lazistis.” (1 Pyer 2:21-23) Zis parey Zezi ti averti, bann Kretyen in sibir persekisyon sever pandan bann lannen ki’n pase. Bann Kretyen dan premye syek e dan nou letan in swiv legzanp Zezi e zot in demontre landirans. Zot in demontre ki zot gard zot fidelite avek lape. (Revelasyon 2:9, 10) Annou fer parey ler nou dan bann menm sitiasyon.—2 Timote 3:12.

“Abiy zot avek nou Senyer Zezi Kri”

20-22. Dan ki fason bann Kretyen i ‘abiy zot avek zot Senyer Zezi Kri’?

20 Pol ti ekrir kongregasyon an Ronm: “Abiy zot avek nou Senyer Zezi Kri, pa les zot ganny antrennen par zot prop natir pour satisfer son bann dezir.” (Romen 13:14) Bann Kretyen i abiy zot avek Zezi, konmsi parey zot met en lenz. Zot esey fer zefor pour imit son bann kalite ek aksyon lo en tel degre ki zot vin en refleksyon—menm si i enn ki enparfe—zot Met.—1 Tesalonisyen 1:6.

21 Nou kapab ‘abiy nou avek nou Senyer Zezi Kri’ si nou vin familye avek son lavi e fer zefor pour viv parey i ti viv. Nou imit son limilite, son lanmour pour ladrwatir, son laenn pour sa ki mal, son lanmour pour son bann frer, pa fer parti lemonn, e son landirans dan soufrans. Nou ‘pa les nou ganny antrennen par nou prop natir,’ savedir nou lobzektif dan lavi se pa pour akonpli keksoz dan sa lemonn oubyen satisfer nou bann dezir imen. Okontrer, ler nou pe fer en desizyon oubyen fer fas avek en problenm, nou demande: ‘Ki Zezi ti pou fer dan sa sitiasyon? Ki i pou oule mon fer?’

22 Finalman, nou imit Zezi par kontinyen “anons Bonn Nouvel.” (Matye 4:23; 1 Korentyen 15:58) Dan sa fason osi, bann Kretyen i swiv sa legzanp ki Zezi in donnen. Lartik swivan pou diskit ki mannyer nou fer sa.

Eski ou kapab eksplike?

• Akoz i enportan ki en Kretyen i annan limilite?

• Ki mannyer nou kapab devlop en pwennvi apropriye lo sa ki byen ek sa ki mal?

• Dan ki fason bann Kretyen i imit Zezi ler zot pe fer fas avek lopozisyon ek persekisyon?

• Ki mannyer i posib pour ‘abiy nou avek nou Senyer Zezi Kri’?

[Kestyon]

[Portre lo paz 19]

Zezi i donn en legzanp limilite ki parfe

[Portre lo paz 20]

Tou laspe lavi en Kretyen, enkli predikasyon, i demann limilite

[Portre lo paz 21]

Satan i kapab fer bann divertisman ki pa apropriye paret akseptab pour en Kretyen