Skip to content

Al lo konteni

Zenn, loue Zeova!

Zenn, loue Zeova!

Zenn, loue Zeova!

“Loue Zeova tou bann ki lo later, . . . zot zennonm e osi bann vyerz.”—PSONM 148:7, 12.

1, 2. (a) Ki kalite restriksyon ki bokou zenn i konnen zot annan? (b) Akoz bann zenn pa devret mekontan avek bann restriksyon ki zot paran i met lo zot?

SOUVANNFWA bann zenn i konn tre byen sa ki zot pa ankor ganny permisyon pour fer. Laplipar i kapab fasilman dir ou ki laz zot devret annan avan zot ganny permisyon pour koup semen zot tousel, kel er zot sipoze pe dormi oubyen ki laz zot ganny drwa dray en loto. Parler, en zenn i kapab santi ki preski tou sa ki i demande, i ganny sa menm larepons: “Esper ziska ki ou pli gran.”

2 Zot bann zenn zot konnen ki zot paran i vwar ki i saz pour met serten restriksyon, petet pour zot prop proteksyon. Zot konn tre byen osi ki Zeova i kontan ler zot obeir zot paran. (Kolosyen 3:20) Me eski ou’n deza santi konmsi ou pe espere pour ou konmans viv ou lavi? Eski tou keksoz enportan i defann fer ziska ki ou pli aze? Sa pa zanmen vre! I annan en travay ki pe deroule ozordi ki bokou pli enportan ki okenn lezot privilez ki ou kapab pe espere. Eski zot bann zenn, zot annan drwa pran par dan sa travay? Zot pa zis annan drwa fer li, me Bondye Tre O li menm pe envit zot pour pran par dan sa travay!

3. Ki sa travay spesyal Zeova pe envit bann zenn pour pran par ladan, e ki kestyon nou pou egzaminen?

3 Ki travay nou pe koz lo la? Remark sa tenm ki’n ganny soulinyen pour sa lartik: “Loue Zeova tou bann ki lo later, . . . zot zennonm e osi vyerz, vyeyar ansanm avek bann garson.” (Psonm 148:7, 12) La la ou gran privilez: Ou kapab loue Zeova. Konman en zenn, eski ou eksite pour pran par dan sa travay? Bokou zenn i santi koumsa. Pour vwar akoz i vo lapenn santi koumsa, annou egzamin trwa kestyon. Premye, akoz ou devret loue Zeova? Dezyenm, ki mannyer ou kapab pli byen loue Zeova? Trwazyenm, kan ki i en bon moman pour konmans loue Zeova?

Akoz loue Zeova?

4, 5. (a) Dapre Psonm 148, ki sitiasyon merveye nou ladan? (b) Ki mannyer kreasyon ki pa ni kapab koze oubyen rezonnen i loue Zeova toudmenm?

4 En tre bon rezon pour loue Zeova i akoz i nou Kreater. Psonm 148 i atir nou latansyon lo sa laverite. Zis mazin sa: Fer konmsi ou apros en gran group dimoun ki pe sant en tre zoli sanson dan larmoni, ki mannyer ou pou santi? Aprezan, meton parol sa sanson i bann parol ki ou konnen i vre, ki pe eksprim bann panse ki ou konnen i enportan, i fer ou zwaye e ankouraz ou? Eski ou pou anvi aprann son parol e donn lanmen sant sa sanson? Laplipar nou ti pou fer sanmenm. Psonm 148 i montre ki ou dan en sitiasyon parey me enn ki bokou bokou pli merveye. Sa psonm i dekrir en tre gran lafoul ki pe loue Zeova dan larmoni. Me anmezir ki ou lir sa psonm, petet ou remark en keksoz ki en pe drol. Kwa sa?

5 Bokou sa bann ki pe loue Zeova ki Psonm 148 i mansyonnen pa ni kapab koze oubyen rezonnen. Par egzanp, nou lir ki soley, lalin, zetwal, lanez, divan, montanny, ek kolin pe loue Zeova. Ki mannyer sa bann keksoz ki napa lavi i kapab loue Zeova? (Verse 3, 8, 9) Be dan menm fason ki bann pye dibwa, mons delo sale, ek zannimo i fer. (Verse 7, 9, 10) Eski ou’n deza obzerv en zoli soley kouse, get en plennlin pe vwayaze dan en lesyel ranpli avek zetwal? Eski ou’n deza riye avek lakontantman ler ou get bann zannimo pe zwe oubyen touse par labote en peizaz? Si ou’n eksperyans sa bann keksoz, dan sa ka ou’n “antann” sa sanson louanz sorti kot kreasyon. Tou sa ki Zeova in fer i rapel nou ki i nou Kreater tou pwisan, ki napa en lot dan liniver antye ki sitan pwisan, sitan saz oubyen sitan ranpli avek lanmour ki li.—Romen 1:20; Revelasyon 4:11.

6, 7. (a) Ki kreatir entelizan ki Psonm 148 i dekrir pe loue Zeova? (b) Akoz nou kapab santi nou motive pour loue Zeova? Donn en legzanp.

6 Psonm 148 i osi dekrir bann kreatir entelizan pe loue Zeova. Dan verse 2, nou trouv “larme” Zeova dan lesyel, bann lanz, pe loue li. Dan verse 11, bann imen ki annan pouvwar ek lenfliyans, parey bann lerwa ek ziz, i ganny envite pour zwenn dan sa sanson louanz. Si bann lanz pwisan i trouv plezir pour loue Zeova, eski bann senp imen i kapab dir ki zot tro enportan pour fer sa? Apre, dan verse 12 ek 13, zot bann zenn zot ganny envite osi pour zwenn ansanm e loue Zeova. Eski ou santi ou motive pour fer sa?

7 Annou konsider en legzanp. Si enn ou bon zanmi i annan en talan remarkab—petet dan sport, lar, oubyen dan lanmizik—eski ou pou koz lo li avek ou fanmiy ek lezot ou zanmi? Byensir ou pou fer sa. Zisteman, aprann tou sa ki Zeova in fer i kapab fer menm lefe lo nou. Par egzanp, Psonm 19:1, 2 i dir ki sa lesyel ranpli avek zetwal, i “fer sorti parol” dan nou labous. Ler nou mazin bann keksoz merveye ki Zeova in akonpli, nou pa kapab evite koz avek lezot lo nou Bondye.

8, 9. Pour ki rezon Zeova i anvi nou loue li?

8 En lot rezon enportan pour loue Zeova i akoz i anvi nou fer li. Akoz? Eski akoz i bezwen louanz sorti kot bann imen? Non. Petet nou imen nou bezwen ganny loue parler, me Zeova i bokou pli o ki nou. (Izai 55:8) I napa okenn doutans lo li menm oubyen lo son bann kalite. (Izai 45:5) Pourtan, i anvi nou loue li e i kontan ler nou fer sa. Pour ki rezon? Annou konsider de rezon. Premyerman, i konnen ki nou bezwen loue li. I’n fer nou avek en bezwen spirityel, en bezwen pour adore. (Matye 5:3) Zeova i kontan ler i vwar nou pe satisfer sa bezwen, zis parey ou paran i kontan ler i vwar ou pe manz sa ki zot konnen i bon pour ou.—Zan 4:34.

9 Dezyenmman, Zeova i konnen ki lezot dimoun i bezwen antann nou loue li. Zapot Pol ti ekrir zenn Timote sa parol: “Vey byen ou lekor e fer byen atansyon avek ou lansennyman, e montre perseverans dan tousala. Si ou azir koumsa, ou ava sov ou lekor ek tou bann ki ekout ou.” (1 Timote 4:16) Wi, ler ou ansenny lezot konsernan Zeova, andotmo ler ou pe loue li, zot osi zot kapab arive konn Zeova. Sa konnesans i kapab fer zot ganny zot delivrans eternel!—Zan 17:3.

10. Akoz nou santi nou pouse pour loue nou Bondye?

10 I annan ankor en lot rezon pour loue Zeova. Rapel sa legzanp konsernan ou zanmi talante. Si ou antann lezot dimoun pe koz manti lo li, pe sali son repitasyon, eski sa pa pou fer ou pli determinen pour defann li? Wi, dimoun pe fer en kantite fo lakizasyon lo Zeova dan sa lemonn. (Zan 8:44; Revelasyon 12:9) Alor, sa bann ki kontan Zeova i santi zot pouse pour dir laverite lo li, e koriz sa bann fo lenformasyon. Eski ou osi ou ti pou kontan eksprim ou lanmour ek lapresyasyon pour Zeova e montre ki ou anvi li konman ou Dirizan olye son gran lennmi, Satan? Ou kapab fer tousala par loue Zeova. Alor, lot kestyon i, ki mannyer pour fer sa.

Ki mannyer serten Zenn i loue Zeova

11. Ki legzanp dan Labib ki montre ki bann zenn i kapab byen efikas pour loue Zeova?

11 Labib i montre ki souvannfwa bann zenn i loue Zeova dan en fason tre efikas. Par egzanp, ti annan en pti fiy Izraelit ki bann Asiryen ti’n kaptire. I pa ti per rann temwannyaz avek son met lo Eliya, profet Zeova. Apre sa en mirak ti arive gras a sa ki i ti’n dir, e en temwannyaz pwisan ti ganny donnen. (2 Lerwa 5:1-17) Ler i ti ankor en zanfan, Zezi osi ti rann temwannyaz avek lardyes. Parmi tou bann levennman ki’n arive dan son zenes ki ti’n kapab ganny ekrir dan Labib, Zeova ti swazir enn. Sa i sa enn ler alaz 12 an, Zezi ti kestyonn bann ansennyan relizye dan tanp Zerizalenm e zot ti etonnen par son konprenezon lo fason azir Zeova.—Lik 2:46-49.

12, 13. (a) Ki Zezi ti fer dan tanp en pe letan avan son lanmor, e ki lefe sa ti fer lo bann dimoun prezan? (b) Ki mannyer Zezi ti santi konsernan louanz ki bann zenn garson ti ofer?

12 Ler i ti en adilt, Zezi ti osi ankouraz bann zanfan pour loue Zeova. Par egzanp, zis detrwa zour avan son lanmor, Zezi ti pas en pe letan kot tanp Zerizalenm. Labib i dir ki ler i ti kot tanp, i ti fer “bann mervey.” I ti pous sa bann ki ti pe fer sa landrwa sakre vin en kavern voler. I ti osi geri bann dimoun aveg e bwate. Tou dimoun ki ti prezan sa zour, sirtou bann sef relizye, ti’n devret santi zot pouse pour loue Zeova ek son Garson, Mesi. Me malerezman, bokou dimoun pa ti fer sa. Zot ti konnen ki Zezi ti’n ganny anvoye par Bondye, me zot ti per bann sef relizye. Parkont ti annan en group dimoun ki ti koz avek lardyes. Eski ou konnen lekel zot? Labib i dir: “Bann sef-pret ek bann profeser Lalwa ti ankoler ler zot ti war sa bann mervey ki Zezi ti pe fer ek tou sa bann zanfan ki ti pe kriye dan Tanp, “Ozana Garson David!” Zot ti demann Zezi, “Ou tande ki zot pe dir?”—Matye 21:15, 16; Zan 12:42.

13 Sa bann pret ti pe swete ki Zezi ti pou fer sa bann zanfan ki ti pe loue li reste trankil. Eski i ti fer sa? Ditou! Zezi ti reponn bann pret: “Wi. Zanmen zot in deza lir: ‘Dan labous bann zanfan ek bann pti baba, ou’n fer sorti kantik’?” I kler ki Zezi ek son Papa ti kontan louanz sorti kot sa bann zenn garson. Sa bann zanfan ti pe fer sa ki tou sa bann adilt prezan sa zour ti devret pe fer. Dan lespri sa bann zanfan, tou keksoz ti paret tre kler pour zot. Zot ti vwar sa zonm fer bann keksoz merveye, koz avek kouraz ek lafwa, e montre en gran lanmour pour Bondye ek son pep. I ti sa dimoun ki i ti dir i ete—sa Mesi promiz, “Garson David.” Sa bann garson ti ganny rekonpanse pour zot lafwa, par ganny privilez pour akonpli profesi.—Psonm 8:2.

14. Ki mannyer bann don ki bann zenn i annan i permet zot loue Bondye?

14 Ki nou kapab aprann avek sa bann legzanp? Nou aprann ki bann zenn i kapab loue Zeova dan en fason efikas. Souvannfwa zot annan sa don pour vwar laverite dan en fason kler e senp, e zot eksprim zot lafwa avek determinasyon ek devouman. Zot osi annan sa don mansyonnen dan Proverb 20:29: “Sa ki zoli avek bann zennonm se zot lafors.” Wi, zot bann zenn, zot annan lafors ek lenerzi ki bann resours itil pour loue Zeova. Ki mannyer ou kapab servi byen sa bann don?

Ki mannyer ou kapab loue Zeova?

15. Ki sa motivasyon ki neseser pour byen loue Zeova?

15 Pour nou kapab pli byen loue Zeova fodre ki premyerman nou leker i enplike. Ou pa kapab byen loue Zeova si ou pe fer li zis akoz lezot i anvi ou fer li. Pa oubliye, pli gran komannman i sa: “Kontan [Zeova] ou Bondye avek tou ou leker, avek tou ou lam, e avek tou ou lespri.” (Matye 22:37) Eski ou menm ou’n arive konn Zeova atraver ou prop letid lo son Parol? Lanmour pour Zeova i sanmenm ki ou pou santi ler ou etidye son Parol. Fason natirel pour eksprim sa lanmour i par loue li. Dek ki ou annan sa bon motivasyon, ou pou pare pour loue Zeova avek lantouzyasm.

16, 17. Ki rol kondwit i zwe pour loue Zeova? Donn en legzanp.

16 Me konmela menm, avan ou konmans mazinen ki ou pou dir, mazin ki mannyer ou pou azir. Si sa pti fiy Izraelit dan letan Eliya ti’n abitye azir dan en fason brit, mank respe, oubyen malonnet, eski ou krwar ki son met Asiryen ti pou’n ekout sa ki i ti dir lo profet Zeova? Petet non. Pareyman, i annan plis sans ki dimoun pou ekout ou si zot vwar ki ou annan respe pour lezot, ki ou onnet e byen elve. (Romen 2:21) Annou vwar en legzanp.

17 En pti fiy 11 zan Portigal ti ganny presyon kot lekol pour selebre bann lafet ki ti kont son konsyans Kretyen. Avek respe i ti eksplik son ansennyan akoz i pa ti oule partisip dan sa bann lafet. Me sa ansennyan ti boufonn li. Anmezir ki letan ti pase, plizyer fwa sa ansennyan ti esey abes sa pti fiy e fer fars lo son larelizyon. Kantmenm sa, sa zenn fiy ti kontinyen montre respe. Plizyer lannen plitar, sa zenn ser ti servi konman en pionye ordiner, en minis relizye aplentan. Dan en lasanble, i ti pe get bann dimoun ki ti pe ganny batize e i ti rekonnet enn parmi. I ti son ansyen ansennyan! Apre ki zot ti’n anmay kanmarad, sa madanm pli aze ti dir avek sa zenn ser ki i pa ti’n zanmen oubliy fason ki i ti konport li avek respe. En Temwen ti’n vizit li e sa ansennyan ti koz konsernan konportman son ansyen etidyan. Rezilta se ki en letid Labib ti konmanse e sa madanm ti aksepte laverite. Wi, ou kondwit i kapab vin en zouti pwisan pour loue Zeova!

18. Ki en zenn i kapab fer si i ezite pour konmans koz lo Labib ek Zeova?

18 Eski parfwa ou trouv li difisil pour konmans koz lo ou lafwa dan lekol? Pa zis ou ki santi koumsa. Me ou kapab aranz en fason ki fer lezot demann ou kestyon lo ou lafwa. Par egzanp, si i legal e i pa defann fer li, akoz ou pa anmenn bann piblikasyon baze lo Labib avek ou e lir zot pandan brek oubyen lezot moman kot i permet? Petet ou bann kanmarad lekol i kapab demann ou ki ou pe lir. San ki ou realize ou kapab fer en bon konversasyon zis par dir zot ki ou pe lir e kwa ki ou trouv enteresan konsernan sa lartik oubyen liv ki dan ou lanmen. Mazin pour demann zot kestyon, esey arive konpran ki ou kanmarad lekol pe panse. Ekout avek respe, partaz sa ki ou’n aprann dan Labib avek zot. Parey sa leksperyans lo paz 29 i montre, bokou zenn pe loue Bondye dan lekol. Sa i donn zot bokou lazwa e i ed bokou dimoun konn Zeova.

19. Ki mannyer bann zenn i kapab vin pli kalipa dan predikasyon port-an-port?

19 Pres port-an-port i en bon fason pour loue Zeova. Si ou pa ankor fer li, akoz ou pa etablir sa konman en lobzektif? Si ou pe partisip dan predikasyon, eski i annan lezot lobzektif ki ou kapab mete? Par egzanp, olye dir preski menm keksoz avek tou dimoun, rod fason pour amelyore, demann sizesyon avek ou paran ek lezot ki annan leksperyans. Aprann ki mannyer pour servi Labib pli souvan, pour fer bann bon retourn vizit, e pour konmans en letid Labib. (1 Timote 4:15) Pli ou loue Zeova dan sa bann fason, ou pou vin pli kalipa, e ou pou apresye ou predikasyon plis ankor.

Kan ki ou devret konmans loue Zeova?

20. Akoz napa okenn rezon pour bann zenn santi ki zot tro zenn pour loue Zeova?

20 Parmi sa trwa kestyon dan sa diskisyon, larepons pour sa enn dernyen i pli fasil. Remark larepons fran ki Labib i donnen: “Mazin ou Gran Kreater letan ou ankor zenn.” (Eklezyast 12:1) Wi, konmela menm i letan pour konmans loue Zeova. Petet ou kapab dir: “Mon tro zenn pour loue Zeova. Mon napa leksperyans. Mon devret esper ziska ki mon pli aze.” Ou pa sa premye dimoun pour santi koumsa. Par egzanp, zenn Zeremi ti dir Zeova: “A, Souvren Senyer Zeova! Vreman mon pa konn koze, akoz mon ankor tro zenn.” Zeova ti reasir li ki i napa rezon pour per. (Zeremi 1:6, 7) Pareyman, nou napa nanryen pour per ler nou loue Zeova. Napa okenn keksoz mal ki kapab arive avek nou ki Zeova pa pou kapab korize.—Psonm 118:6.

21, 22. Akoz bann zenn ki pe loue Zeova i ganny konpare avek laroze, e akoz sa konparezon i ankourazan?

21 Alor, nou ankouraz zot bann zenn: Pa ezite pour loue Zeova! La ki ou ankor zenn i pli bon letan pour partisip dan sa travay pli enportan ki pe ganny fer lo later ozordi. Ler ou fer sa, ou form parti en keksoz merveye, sa i sa fanmiy iniversel ki pe loue Zeova. Zeova i kontan ki ou form parti sa fanmiy. Remark sa parol enspire ki sa psalmis ti adres avek Zeova: “Ou pep pou ofer zot lekor volonterman zour ou lafors militer. Parey laroze dan granmaten, ou annan ou latroup zenn zan ki zoli akoz zot sen.”—Psonm 110:3.

22 Bann laroze ki klate dan en pti laklerte soley dan bomaten i fer en zoli portre, pa i vre? Zot rafresi, briye, e ou pa kapab konte telman i annan en kantite. Sa i fason ki Zeova i vwar zot bann zenn ki pe fidelman loue li dan sa bann letan difisil. I kler, ou desizyon pour loue Zeova i fer son leker kontan. (Proverb 27:11) Alor, zot bann zenn, fer tou pour loue Zeova!

Ki ou pou reponn?

• Nonm serten rezon enportan pour loue Zeova.

• Ki legzanp dan Labib ki montre ki bann zenn i kapab tre efikas pour loue Zeova?

• Ki mannyer bann zenn i kapab loue Zeova ozordi?

• Kan ki bann zenn i devret konmans loue Zeova, e akoz?

[Kestyon]

[Portre lo paz 18]

Si ou zanmi i annan en talan remarkab, eski pa ou pou mansyonn sa avek lezot?

[Portre lo paz 21]

Si ou anvi amelyor ou predikasyon, demann sizesyon avek en dimoun ki annan plis leksperyans