Skip to content

Al lo konteni

Labib i kapab ed ou trouv Lazwa

Labib i kapab ed ou trouv Lazwa

Labib i kapab ed ou trouv Lazwa

MENM si i pa en liv medikal, Labib i koz lo lefe ki santiman, ki swa i negatif oubyen pozitif, i kapab annan lo lasante mantal e lasante fizik en dimoun. Labib i dir: “En leker ki zwaye i fer lekor dibyen, me en lespri fatige i fer lezo sek.” I osi dir: “Eski ou’n montre ou dekouraze dan letan ladetres? Ou lafors pou pti gin.” (Proverb 17:22; 24:10) Kan nou santi nou dekouraze sa i kapab pran tou nou lenerzi, fer nou santi nou fay, nou fasilman ganny afekte e nou pa ganny okenn lanvi pour sanze oubyen rod led.

Dekourazman i osi kapab afekte en dimoun spirityelman. Dimoun ki santi zot pa vo nanryen, souvannfwa zot santi ki zot pa pou zanmen kapab annan en bon relasyon avek Bondye e ganny son benediksyon. Simone, ki nou’n koz lo la dan lartik avan, ti doute si i ti “sa kalite dimoun ki Bondye pou kontan.” Me kan nou get dan Parol Bondye, Labib, nou vwar ki Bondye i get sa bann ki fer zefor pour fer li plezir dan en bon fason.

Bondye i vreman enterese

Labib i dir nou ki “Zeova i pre avek sa bann ki annan leker brize; e i sov bann ki zot lespri i fatige.” Bondye pa mepriz “en leker kase e brize,” me i promet “pour relev moral bann ki annan limilite e pour soulaz leker bann ki pe ganny kraze.”—Psonm 34:18; 51:17; Izai 57:15.

En fwa, Zezi, Garson Bondye, ti vwar li neseser pour fer son bann disip konpran ki Bondye i vwar sa ki bon dan Son bann serviter. Par servi en legzanp, i ti eksplike ki Bondye i remarke kan en sren i tonm ater, en keksoz ki lamazorite dimoun pa pou fatig zot avek. I ti osi fer resorti ki Bondye i konn bann pti pti detay lo imen, i menm konnen ki kantite bren seve i annan lo nou latet. Zezi ti termin son legzanp par dir: “Alor pa bezwen per, zot vo bokou plis ki en kantite sren!” (Matye 10:29-31) * Zezi ti fer resorti ki malgre sa ki imen i kapab santi lo zot menm, bann ki annan lafwa i annan valer dan lizye Bondye. Annefe, zapot Pyer i rapel nou ki “Bondye pa fer preferans pour personn, me dan nenport ki nasyon tou dimoun ki annan respe pour li e ki fer sa ki byen Bondye i kontan li.”—Akt 10:34, 35.

Gard en Pwennvi balanse

Parol Bondye i ankouraz nou pour devlop en pwennvi balanse lo nou lekor. Anba lenspirasyon, zapot Pol ti ekrir: “Par lagras spesyal ki Bondye in donn mwan, mon dir avek zot tou: pa bezwen ki zot ganny en tro gran lopinyon lo zot menm. Okontrer ki zot rezonnab, e mezir zot valer dapre zot par lafwa ki Bondye in donn zot.”—Romen 12:3.

Byensir, nou pa pou anvi mazin plis ki an fo lo nou menm ziska en pwen kot nou vin vantar; me nou pa anvi osi tonm dan lot ekstrenm e mazinen ki nou pa vo nanryen. Okontrer, nou devret devlop en pwennvi rezonnab lo nou menm, en pwennvi ki pran an konsiderasyon nou pwen for e osi nou limit. En ser Kretyen i dir: “Mon pa en move dimoun; mon pa ni pli siperyer ki lezot. Mon annan bann pwen for e osi bann pwen feb, zis parey tou lezot dimoun.”

Byensir, devlop sa kalite pwennvi balanse lo nou lekor i pli fasil dir ki fer. I kapab ki nou bezwen fer en kantite zefor pour retir en pwennvi vreman negatif lo nou lekor ki petet nou’n devlope pandan plizyer lannen. Kantmenm sa, avek led Bondye nou kapab sanz nou personnalite ek lafason ki nou vwar lavi. Anfet, sanmenm sa ki Parol Bondye i ankouraz nou pour fer. Nou lir: “Zot devre alor debaras zot avek zot vye natir, ki ti zot fason viv lontan, sa vye natir ki anmenn larin par son bann tronpri. Fodre ki zot leker ek zot lespri i konpletman sanze; e zot devre sanze e vin en dimoun konpletman nouvo, kree dan resanblans Bondye e ki dimoun i war ki zot viv dan en fason zis e sen dapre laverite.”—Efezyen 4:22-24.

Pour nou kapab sanz nou personnalite sorti enn ki vreman negatif pour vin enn ki pozitif, ‘fodre ki nou leker ek lespri i konpletman sanze,’ savedir sa lafors ki kontrol nou lespri i bezwen sanze. Lena, ki nou ti mansyonnen dan lartik avan, ti realize ki si i pa ti rezet sa panse ki napa personn ki kapab kontan li oubyen ed li, ti pou napa nanryen ki ti pou kapab fer li sanz lafason ki i ti santi lo son lekor. Ki konsey pratik dan Labib ki’n ed Lena, Simone, ek lezot fer en tel sanzman?

Prensip Labib ki fer nou pli zwaye

“Larg ou fardo lo Zeova li menm, e li i pou soutenir ou.” (Psonm 55:22) Premyerman, lapriyer i kapab ed nou trouv vre lazwa. Simone i dir: “Nenport ler ki mon santi mwan dekouraze, mon tourn ver Zeova e mon demann li son led. Napa en sitiasyon ki mon’n pas ladan, ki mon pa’n santi son lafors ek son gidans.” Kan sa psalmis i ankouraz nou pour larg nou fardo lo Zeova, annefe i pe rapel nou ki Zeova pa zis enterese avek nou, me i osi vwar nou konman bann endividi ki merit son led ek sipor. Zour Lapak lannen 33 nou lepok, bann disip Zezi ti dan sagrinasyon akoz sa ki Zezi ti’n dir lo son depar. Zezi ti ankouraz zot pour priy Bondye, e apre i ti azoute: “Demande e zot a resevwar, pour ki zot lazwa i a konplet.”—Zan 16:23, 24.

“I annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar.” (Akt 20:35) Parey Zezi ti ansennyen, donn lezot i en laspe enportan pour nou trouv vre lazwa dan lavi. Kan nou aplik sa prensip Labib, sa i permet nou konsantre lo bezwen lezot olye lo nou bann febles. Kan nou ed lezot e vwar ki an retour zot apresye, sa i fer nou santi nou bokou pli byen. Lena i konvenki ki ler i regilyerman partaz sa bon nouvel dan Labib avek son bann vwazen, sa i ed li dan de fason. I dir: “Premyerman, i donn mwan sa kalite lazwa ek satisfaksyon ki Zezi ti koz lo la. Dezyenmman, dimoun i demontre en kantite lapresyasyon pour sa ki mon fer, e sa i ed mwan trouv lazwa.” Kan nou pare pour ofer nou lekor pour lezot, nou pou eksperyans sa laverite dan Proverb 11:25: “Sa enn ki pe aroz lezot bokou, li osi i pou ganny aroze bokou.”

“Toulezour i en move zour pour sa enn ki pe soufer; me sa enn ki annan lazwa dan son leker i toultan fer lafet.” (Proverb 15:15) Nou ki deside konman nou anvi vwar nou lekor ek nou sitiasyon. Nou kapab vin en dimoun ki vwar tou keksoz negatif e santi nou dan lapenn, oubyen nou kapab swazir pour vwar keksoz pozitif e ‘annan lazwa dan nou leker,’ konmsi nou dan en lafet. Simone i dir: “Otan ki mon kapab mon esey reste pozitif. Mon reste okipe dan letid personnel, dan predikasyon, e mon persevere dan lapriyer. Mon osi esey reste pros avek bann dimoun ki annan en pwennvi pozitif, e mon esey fer zefor pour la pour lezot.” En tel latitid i fer en dimoun trouv vre lazwa, zis parey Labib i ankouraz nou: “Rezwir dan Zeova e annan lazwa, zot ki drwat; e kriye avek lazwa, zot tou ki annan leker drwat.”—Psonm 32:11.

“En vre konpanyon i kontan ou toultan, e i en frer ki’n ne pour letan ladetres.” (Proverb 17:17) Koz avek en dimoun ki nou pros avek oubyen avek en konseye ki nou annan konfyans dan li, i kapab ed nou fer fas avek bann santiman negatif e rezet zot avan ki zot anvair nou. Kan nou koz avek lezot, sa i kapab ed nou vwar keksoz dan en fason pozitif e balanse. Simone i admet: “Kan mon eksprim mon santiman, sa i ed mwan en kantite. Ou bezwen dir en dimoun ki mannyer ou pe santi. Souvan zis dir ou santiman i sifi.” Kan ou fer sa, ou pou vwar ki sa proverb i vre: “Traka dan leker en zonm, se sa ki pou fer li sagren, me en bon parol i fer li rezwir.”—Proverb 12:25.

Sa ki ou kapab fer

Nou’n zis konsider detrwa parmi sa kantite prensip pratik e merveye dan Labib ki kapab ed nou sirmont bann santiman negatif e trouv vre lazwa. Si ou enn parmi sa bann ki pe lager avek sa santiman ki ou pa vo nanryen, nou ankouraz ou pour pli byen egzamin Labib. Aprann get ou lekor ek ou relasyon avek Bondye dan en fason realistik e balanse. Nou senserman swete ki avek gidans sorti dan Parol Bondye, ou pou kapab trouv vre lazwa dan tou sa ki ou fer.

[Not anba lo paz]

^ par. 6 Sa bann verse i ganny diskite an detay lo paz 19 ek 20.

[Caption on page 7]

Les bann prensip Labib gid nou i fer nou zwaye