Skip to content

Al lo konteni

Zeova in kont “bann Bren Seve lo zot Latet”

Zeova in kont “bann Bren Seve lo zot Latet”

Zeova in kont “bann Bren Seve lo zot Latet”

‘En sel sren pa tonm ater san zot Papa konnen. Me menm bann bren seve lo zot latet in konte.’​—MATYE 10:29, 30.

1, 2. (a) Akoz Zob ti santi ki Bondye ti’n abandonn li? (b) Eski parol Zob i endike ki i ti’n vir kont Bondye? Eksplike.

“AR WI Bondye, mon kriy ou, me ou pa zanmen reponn; e ler mon priye, ou pa port okenn latansyon. Ou pe tret mwan dan en fason kriyel; ou persekit mwan avek tou ou lafors.” Sa zonm ki ti dir sa parol ti pe soufer en kantite, e i pa sirprenan ki i ti santi konmsa! I ti’n perdi tou son byen, en dezas eksepsyonnel ti’n pran lavi son bann zanfan, e aprezan en maladi ensiportab ti pe anvair li. Sa zonm ti apel Zob, e son leksperyans terib i ganny raporte dan Labib pour nou benefisye.—Zob 30:20, 21, Today’s English Version.

2 Ler nou get sa ki Zob ti dir, nou kapab ganny sa lenpresyon ki i ti’n vir kont Bondye, me sa pa ti leka. Zob ti pe senpleman eksprim sa lapenn ki i ti santi dan son leker. (Zob 6:2, 3) I pa ti konnen si Satan ki ti pe fer li ganny tousala, alor i ti krwar Bondye ti’n abandonn li. En serten moman, Zob ti menm dir Zeova: “Akoz ou kasyet ou figir e konsider mwan konman ou lennmi?” *Zob 13:24.

3. Ler maler i arive, ki nou kapab mazinen?

3 Ozordi, bokou parmi pep Zeova pe soufer zanmen fini akoz lager, dezord politik oubyen sosyal, akoz bann dezas natirel, lavyeyes, maladi, lafanmin sever, e restriksyon enpoze par gouvernman. Petet ou osi ou pe pas atraver en serten leprev. Parler ou kapab santi ki Zeova pe kasyet son figir avek ou. Ou konn tre byen sa parol dan Zan 3:16: “Bondye in telman kontan lemonn ki i’n donn son sel Garson.” Kantmenm sa, ler ou pe soufer e ou pa vwar okenn soulazman, ou kapab demann ou lekor: ‘Eski Bondye i vreman kontan mwan? Eski i remarke sa ki mon pe pas atraver? Eski i enterese avek mwan personnelman?’

4. Ki sitiasyon Pol ti bezwen kontinyen andire, e dan ki fason en sitiasyon parey i kapab afekte nou?

4 Annou vwar sa ki ti ariv zapot Pol. I ti ekrir: “Mon’n ganny en soufrans dan mon lekor, ki konman en mesaze Satan, pour bat mwan. . . . An trwa fwa mon’n sipliy Senyer pour anlev sa soufrans.” Zeova ti antann son siplikasyon. Me i ti endik Pol ki i pa pou entervenir e met en lafen avek sa sitiasyon par fer en mirak. Okontrer, Pol ti pou bezwen depan lo lafors Bondye pour ed li fer fas avek son “soufrans.” * (2 Korentyen 12:7-9) Parey Pol, petet ou pe eksperyans en serten leprev ki pa zanmen fini. Petet ou mazinen, ‘Lefe ki Zeova pa paret pe fer okenn keksoz konsernan mon leprev, eski sa i vedir i pa konn mon sitiasyon oubyen i pa enterese avek mwan?’ Definitivman larepons i non! Sa ki Zezi ti dir son bann zapot en pe letan apre ki i ti swazir zot i fer byen resorti sa profon lentere ki Zeova i annan pour sak son serviter fidel. Annou vwar ki mannyer son parol i kapab ankouraz nou ozordi.

“Pa bezwen per”—akoz?

5, 6. (a) Ki mannyer Zezi ti ed bann zapot pour pa per sa ki pou arive alavenir? (b) Konman Pol ti montre ki i ti annan konfyans ki Zeova i enterese avek li?

5 Zezi ti donn bann zapot en lafors ekstraordiner, enkli “lotorite pour sas bann demon e pour geri tou bann maladi.” Me sa pa vedir ki zot pa ti pou zanmen pas atraver leprev ek difikilte. Okontrer, Zezi ti dekrir an detay serten keksoz ki ti pou ariv zot. Me i ti ankouraz zot: “Pa per bann ki touy lekor me ki pa kapab touy lam; per plito sa ki kapab detri ou lekor ek ou lam dan [zeenn, NW ].”—Matye 10:1, 16-22, 28.

6 Pour ed son bann zapot konpran akoz zot pa ti bezwen per, Zezi ti kontiny son konversasyon par mansyonn de legzanp. I ti dir zot: ‘Eski de pti sren pa i vann pour en sou? Me en sel pa tonm ater san zot Papa konnen, Me menm, bann bren seve lo zot latet in konte. Alor pa bezwen per, zot vo bokou plis ki en kantite sren!’ (Matye 10:29-31) Remarke ki Zezi ti asosye pa bezwen per ler pe rankontre difikilte avek annan konfyans ki Zeova i pran swen avek nou personnelman. I evidan ki zapot Pol ti annan sa kalite konfyans. I ti ekrir: “Si Bondye i pour nou, lekel ki pou kapab kont nou? Si i pa’n eparny menm son prop Garson, me i’n donn li pour nou tou, alor konman, avek li, i pa pou donn nou tou keksoz.” (Romen 8:31, 32) Nenport ki problenm ou rankontre, ou osi ou kapab asire ki Zeova i pran swen avek ou personnelman osi lontan ki ou reste fidel avek li. Sa pou vin pli evidan ler nou egzamin en pe pli profon konsey ki Zezi ti donn son bann zapot.

Valer en Sren

7, 8. (a) Dan letan Zezi, ki mannyer dimoun ti konsider bann sren? (b) Akoz Matye 10:29 i servi sa mo Grek “pti sren” pour “sren”?

7 Legzanp ki Zezi ti servi i byen dekrir sa lentere ki Zeova i annan pour sak Son serviter. Annou egzamin premyerman lefe ki Zezi ti servi sren dan son legzanp. Dan letan Zezi, dimoun ti manz sren, me akoz zot ti en menas pour plantasyon, zot ti plizoumwen ganny konsidere konman bann pes. Ti telman annan en kantite sren e zot ti sitan bon marse ki en dimoun ti kapab aste de sren lavaler mwens ki vennsenk sou dan nou letan. Avek senkant sou en dimoun ti kapab aste senk olye kat sren, sa enn anplis ti ganny azoute konmsi i napa okenn valer!—Lik 12:6.

8 Mazin osi konsernan groser sa zwazo. Konpare avek bokou lezot zwazo, menm en sren adilt i ptipti. Me sa mo Grek ki’n ganny tradwir “sren” dan Matye 10:29 i refer sirtou avek bann pti sren. I paret ki Zezi ti anvi son bann zapot mazin sa pli pti zwazo e sa enn pli enferyer. En liv i dir ki Zezi ti met pti devan sa mo pour fer li paret ankor pli ptipti.

9. Ki sa pwen tre enportan legzanp Zezi lo sren i fer resorti?

9 Konparezon ki Zezi ti servi i fer resorti en pwen tre enportan: Sa ki paret napa valer pour imen i enportan pour Zeova. Zezi ti met plis lanfaz lo sa laverite par azoute ki en pti sren pa pou “tonm ater” san ki Zeova i remarke. * Sa leson i kler. Si Zeova i remark sa pli pti zwazo e sa enn pli enferyer, konbyen plis i pou enterese avek sitiasyon en dimoun ki’n swazir pour servi li!

10. Ki lenportans sa parol: “Bann bren seve lo zot latet in konte”?

10 Apard ki son legzanp lo bann zwazo, Zezi ti osi dir: “Bann bren seve lo zot latet in konte.” (Matye 10:30) Sa parol bref me profon i met plis lanfaz lo sa pwen ki Zezi i fer resorti dan son legzanp lo bann sren. Reflesir lo sa: En dimoun i annan apepre 100,000 bren seve lo son latet. Normalman, tou bren seve i preski parey avek kanmarad, e napa okenn bren seve ki paret merit en latansyon spesyal. Kantmenm sa, Zeova i remark e kont sak bren seve. Vi ki sa i leka, eski i annan okenn detay lo nou lavi ki Zeova pa kapab konnen? Sirman, Zeova i konpran personnalite sak son bann serviter. Anfet, i “vwar sa ki leker i ete.”—1 Samyel 16:7.

11. Ki mannyer David ti eksprim son konfyans dan lentere ki Zeova i annan pour li personnelman?

11 David ki ti’n eksperyans bokou difikilte, ti annan konfyans ki Zeova ti remark li. I ti ekrir: “O Zeova, ou’n egzamin mwan, e ou konn mwan. Ou’n arive konnen ler mon asize e ler mon leve. Depi dan lwen ou’n obzerv mon panse.” (Psonm 139:1, 2) Ou osi ou kapab asire ki Zeova i konn ou personnelman. (Zeremi 17:10) Pa taye pour krwar ki ou tro enferyer pour Zeova remark ou, li ki vwar tou!

“Met mon Larm dan ou Boutey Lapo”

12. Ki mannyer nou konnen ki Zeova i konn tre byen bann soufrans ki son pep i pas atraver?

12 Zeova pa zis konn sakenn son bann serviter me i osi konn tre byen bann soufrans ki zot pas atraver. Par egzanp, ler bann Izraelit ti pe soufer konman bann lesklav, Zeova ti dir Moiz: “Mon’n vreman vwar soufrans ki mon pep i ladan Lezip, e mon’n tann zot pe kriye akoz bann ki fors zot travay. Mon konn tre byen sa douler ki lo zot.” (Egzod 3:7) I rekonfortan pour realize ki ler nou pe andir en leprev, Zeova i vwar sa ki pe arive e i antann nou siplikasyon! Definitivman i konsernen avek nou soufrans.

13. Kwa ki montre ki Zeova i vreman santi sa ki son bann serviter i pas ladan?

13 Lentere Zeova pour sa bann ki annan en relasyon avek li i pli evidan ankor atraver son santiman ki i ti eksprimen pour bann Izraelit. Menm si laplipar-di-tan zot ti soufer akoz zot ti tro antete, Izai ti ekrir konsernan Zeova: “Pandan ki zot ti pe pas dan soufrans, sa ti fer li soufer.” (Izai 63:9) Alor konman en serviter fidel Zeova, ou kapab asire ki ler ou dan lapenn, Zeova osi i dan lapenn. Eski sa pa pous ou pour fer fas avek difikilte san okenn lafreyer e kontinyen fer ou mye pour servi Zeova?—1 Pyer 5:6, 7.

14. Anba ki sirkonstans Psonm 56 ti ganny ekrir?

14 Dan Psonm 56 ki David ti konpoze ler i ti pe sov Lerwa Sail, nou vwar ki Lerwa David ti konvenki ki Zeova i pran swen avek li e santi son lapenn. David ti sove e al Gat, me i ti per i ganny atrape ler bann Filisten ti rekonnet li. I ti ekrir: “Toudilon lazournen mon bann lennmi i kontinyen devor mwan, akoz i annan bokou ki pe lager kont mwan avek larogans.” Akoz son sitiasyon danzere, David ti tourn ver Zeova. I ti dir: “Toudilon lazournen zot kontinyen fer mwan ditor; zot mazin zis bann move keksoz kont mwan.”—Psonm 56:2, 5.

15. (a) Ki David ti oule dir ler i ti demann Zeova pour met son larm dan en boutey oubyen dan en liv? (b) Ler nou pe andir en sitiasyon ki teste nou lafwa, ki nou kapab asire?

15 Apre, parey Psonm 56:8 i fer resorti: David ti dir sa parol enteresan: “Mon mars an tayan, ou menm ou’n dir. Met mon larm dan ou boutey lapo. Eski pa zot dan ou liv?” Sa i vreman en deskripsyon tousan lentere Zeova! Ler nou anba presyon, nou kapab apel Zeova avek larm dan nou lizye. Menm Zezi en zonm parfe ti fer sa. (Ebre 5:7) David ti annan konviksyon ki Zeova ti obzerv li e pou rapel son douler, konmsi pe prezerv son larm dan en boutey oubyen ekrir zot dan en liv. * Petet ou santi ki ou larm i pou kapab ranpli en bon pe sa boutey oubyen bokou paz sa liv. Si sa i leka, ou kapab trouv konsolasyon. Labib i asir nou: “Zeova i pre avek sa bann ki annan leker brize; e i sov bann ki zot lespri i fatige.”—Psonm 34:18.

Vin en Konpanyon entim Bondye

16, 17. (a) Ki mannyer nou konnen Zeova i enterese avek problenm ki son pep i rankontre? (b) Ki Zeova in fer pour permet dimoun ganny en relasyon entim avek li?

16 Lefe ki Zeova in kont ‘bann bren seve lo nou latet’ i donn nou serten lide lo sa Bondye ki nou annan privilez pour adore. I en Bondye ki obzerv byen e pran swen avek nou. Menm si nou bezwen espere ziska sa nouvo lemonn pour ki tou douler ek soufrans i fini, Zeova pe fer en keksoz merveye pour son pep konmela menm. David ti ekrir: “Lentimite avek Zeova i pour sa bann ki annan lakrent pour li, osi pour fer zot konn son lalyans.”—Psonm 25:14.

17 “Lentimite avek Zeova.” Pour nou bann imen enparfe, sa i paret enposib! Me Zeova i envit sa bann ki annan lakrent pour li pour vin son bann envite dan son latant. (Psonm 15:1-5) Ki Zeova i fer pour son bann envite? Dapre David, i fer zot konn son lalyans. Zeova i konfye dan zot, i revel son “keksoz konfidansyel” avek bann profet pour ki zot kapab konn son plan e ki zot bezwen fer pour viv an armoni avek.—Amos 3:7.

18. Ki mannyer nou konnen ki Zeova i anvi nou annan en relasyon pros avek li?

18 I vreman rekonfortan pour konnen ki nou bann imen enparfe nou kapab devlop en relasyon entim avek Zeova, li ki Tre O. Annefe, i ankouraz nou pour fer egzakteman sanmenm. Labib i dir: “Apros avek Bondye, e i ava apros avek zot.” (Zak 4:8) Zeova i anvi nou annan en relasyon pros avek li. Annefe, i’n deza fini pran serten pa pour fer sa relasyon posib. Sakrifis Zezi in ouver laport pour nou pour ki nou kapab annan en lanmitye avek Bondye Tou Pwisan. Labib i dir: “Nou, nou kontan akoz Bondye in kontan nou an premye.”—1 Zan 4:19.

19. Ki mannyer perseverans i kapab amelyor nou relasyon avek Zeova?

19 Sa relasyon pros i vin pli for ler nou andir bann sitiasyon difisil. Disip Zak ti ekrir: “Fodre ki zot pasyans i devlop konpletman, e fer zot vin parfe e konplet kot i pa mank ou nanryen.” (Zak 1:4) Ki kalite nou ‘devlope’ ler nou andir difikilte? Mazin “soufrans” Pol. Ki son pasyans oubyen perseverans ti ed li akonpli dan son ka? Pol ti dir sa konsernan son bann leprev: “Mon prefere vant mon lekor lo size mon febles, pour ki pisans Kris i repoz lo mwan. Pour sa rezon mon satisfe avek febles, bann lensilt, bann detres, bann persekisyon, avek bann lenkyetid; parski ler mon feb, lanmenm ler ki mon for.” (2 Korentyen 12:9, 10) Pol ti vwar ki Zeova i kapab donn li sa lafors ki i bezwen—“sa pisans ki napa son parey” si i neseser—pour li kapab andire. An retour, sa ti fer li vin pli pros avek Kris ek Zeova.—2 Korentyen 4:7; Filipyen 4:11-13.

20. Ki mannyer nou kapab asire ki Zeova pou siport e konsol nou ler nou rankontre difikilte?

20 Petet Zeova in les ou leprev kontinyen. Si i leka, pran aker sa promes ki i’n fer avek bann ki annan lakrent pour li: “Mon pa pou zanmen negliz ou, mon pa pou zanmen abandonn ou.” (Ebre 13:5) Ou osi ou kapab eksperyans sa sipor ek konsolasyon. Zeova in kont ‘bann bren seve lo ou latet.’ I vwar ou perseverans. I santi ou douler. I senserman enterese avek ou. Deplis i pa pou zanmen ‘oubliy travay ki ou’n fer, ni lanmour ki ou’n montre pour li.’—Ebre 6:10.

[Not anba lo paz]

^ par. 2 David en zonm drwat ek bann garson fidel Kora ti eksprim preski menm santiman.—Psonm 10:1; 44:24.

^ par. 4 Labib pa dir egzakteman ki sa “soufrans” Pol ti eksperyanse. Petet i ti en maladi, parey pa vwar byen kler. Sa lekspresyon “soufrans” i kapab osi refer avek bann fo zapot ek lezot dimoun ki ti kestyonn lotorite Pol konman en zapot ek son minister.—2 Korentyen 11:6, 13-15; Galat 4:15; 6:11.

^ par. 9 Serten profeser i panse ki sa lekspresyon sren tonm ater i kapab pa pe refer zis avek zot lanmor. Zot dir ki sa fraz dan langaz orizinal i kapab pe refer avek en zwazo ki apoz ater pour li manze. Si sa i leka, i pou vedir ki Bondye i remark e pran swen avek sa zwazo dan son bann aktivite toulezour, pa zis ler i mor.—Matye 6:26.

^ par. 15 Dan letan ansyen, bann boutey ti fer avek lapo mouton, kabri, ek bef ki ti ganny met sek. Sa bann kalite boutey ti servi pour met dile, diber, fromaz, oubyen delo ladan. Bann lapo ki zot ti fer sek atraver en prosedir pli konplet ti kapab pran delwil oubyen diven.

Eski ou rapel?

• Ki bann fakter ki kapab fer en dimoun santi ki Bondye in abandonn li?

• Ki leson nou aprann atraver legzanp Zezi lo bann sren e sa enn konsernan nou bren seve?

• Ki savedir Zeova in met nou larm dan son “boutey lapo” oubyen dan son “liv”?

• Ki mannyer nou kapab vin ‘entim avek Zeova’?

[Kestyon]

[Portre lo paz 19]

Akoz Zeova pa ti retir “soufrans” Pol?

[Portre lo paz 20]

Ki nou kapab aprann avek legzanp Zezi lo bann sren?

[Portre lo paz 20]

© J. Heidecker/VIREO

[Portre lo paz 22]

Lir Labib regilyerman i donn nou lasirans ki Bondye i enterese avek nou personnelman