Skip to content

Al lo konteni

Mars par Lafwa, pa dapre sa ki nou vwar!

Mars par Lafwa, pa dapre sa ki nou vwar!

Mars par Lafwa, pa dapre sa ki nou vwar!

“Nou pe mars par lafwa, pa dapre sa ki nou vwar.”—2 KORENTYEN 5:7, NW.

1. Kwa ki montre ki zapot Pol ti mars par lafwa, pa dapre sa ki i ti vwar?

NOU dan lannen 55 N.L. Apepre 20 tan in pase depi ki Sol, ki ti persekit bann Kretyen, ti’n vin Kretyen. Menm si letan ti pase, i pa ti les son lafwa dan Bondye diminyen oubyen afeblir. Menm si i pa ti’n vwar ki i annan dan lesyel avek son lizye, i ti annan en lafwa solid. Alor, kan zapot Pol ti pe ekrir bann Kretyen swazir ki ti annan sa lespwar pour al viv dan lesyel, i ti dir: “Nou pe mars par lafwa, pa dapre sa ki nou vwar.”—2 Korentyen 5:7, NW.

2, 3. (a) Ki mannyer nou montre ki nou pe mars par lafwa? (b) Ki savedir mars dapre sa ki nou vwar?

2 Pour kapab mars par lafwa, nou bezwen san poursan krwar ki Bondye i kapab diriz nou. Nou bezwen konvenki ki Bondye i konnen kwa ki pli meyer pour nou. (Psonm 119:66) Anmezir ki nou pran desizyon dan lavi e azir dapre nou desizyon, nou pran an konsiderasyon “bann realite ki nou pa vwar.” (Ebre 11:1, The New English Bible) Sa i enkli sa promes “en nouvo lesyel ek en nouvo later.” (2 Pyer 3:13) De lot kote, kan nou mars dapre sa ki nou vwar, i vedir ki nou viv dan en fason kot nou konsantre zis lo sa ki nou vwar avek nou lizye. Sa i danzere akoz i kapab fer nou rezet lavolonte Bondye.—Psonm 81:12; Eklezyast 11:9.

3 Ki swa nou form parti sa “pti troupo” ki pe al viv dan lesyel, oubyen lezot “mouton” ki pou viv lo later, nou tou nou devret pran aker sa konsey pour mars par lafwa me pa dapre sa ki nou vwar. (Lik 12:32; Zan 10:16) Annou vwar konman ki ler nou swiv sa konsey enspire, i kapab ed nou rezet sa “pti moman plezir ki pese i anmennen,” anpes nou tay deryer keksoz materyel, e anpes nou krwar ki sa lemonn pa pou ganny detrir. Nou pou osi egzaminen ki danze i annan ler nou mars dapre sa ki nou vwar.—Ebre 11:25.

Rezet “sa pti Moman Plezir ki Pese i anmennen”

4. Ki Moiz ti plifere fer e akoz?

4 Imazin sa kalite lavi ki Moiz, garson Amram, ti’n kapab viv. Moiz ki ti’n grandi dan lakour rwayal Lezip, ti annan pouvwar, larises ek lenfliyans. Moiz ti’n kapab dir dan li menm: ‘Mon’n ganny byen edike dan pli gran lasazes Lezip, e mon parol ek mon aksyon i for. Si mon reste lanmenm kot mon’n grandi, mon kapab servi mon pozisyon pour ki mon bann frer Ebre ki oprimen i benefisye!’ (Akt 7:22) Okontrer, Moiz ti plifere “ganny maltrete ansanm avek pep Bondye.” Pour ki rezon? Kwa ki ti pous Moiz pour rezet tou sa ki Lezip ti annan pour ofer? Labib i donn larepons: “Par lafwa, Moiz ti kit Lezip, san ki i ti per lakoler lerwa. I ti reste ferm konmsi i ti pe war sa enn ki envizib.” (Ebre 11:24-27) Vi ki Moiz ti annan lafwa ki Zeova pou vreman rekonpans bann ki drwat, alor sa ti ed li pour reziste pese e refize rezwir sa pti moman plezir ki pese i anmennen.

5. Konman legzanp Moiz i ankouraz nou?

5 Souvannfwa, nou osi nou bezwen fer bann desizyon difisil, tel parey: ‘Eski mon devret aret serten pratik oubyen labitid ki pa vreman an akor avek bann prensip Labib? Eski mon pou aksepte en travay ki paret mon pou pli benefisye lo plan materyel, me ki pou fer mwan tarde progrese spirityelman?’ Legzanp Moiz i ankouraz nou pour pa fer bann desizyon ki reflekte lemonn ki pa get pli lwen ki zot bout nennen. Okontrer nou devret demontre lafwa dan sa lasazes ki kapab vwar vreman lwen, ki sorti kot “sa Enn envizib,” Zeova. Parey Moiz, annou vreman apresye sa lanmitye ki nou annan avek Zeova, plis ki okenn keksoz ki sa lemonn i annan pour ofer.

6, 7. (a) Ki mannyer Ezai ti montre ki i ti plifere mars dapre sa ki i ti vwar? (b) Konman legzanp Ezai i servi konman en lavertisman pour nou?

6 Annou konpar Moiz avek Ezai, garson patrias Izaak. Ezai ti anvi ganny satisfaksyon toudswit. (Zenez 25:30-34) Lefe ki i ti “mank respe pour keksoz sakre,” Ezai ti vann son drwa konman garson premye ne “pour en sel repa.” (Ebre 12:16) I pa ti asize pour mazinen konman son desizyon pour vann son drwa konman garson premye ne ti pou afekte son relasyon avek Zeova, oubyen ki lefe son aksyon ti pou annan lo son desandans. I pa ti en dimoun spirityel. Ezai pa ti fatig li avek bann zoli promes ki Bondye ti’n fer, i pa ti vwar sa enportan. I ti mars dapre sa ki i ti vwar, pa par lafwa.

7 Legzanp Ezai i servi konman en lavertisman pour nou ozordi. (1 Korentyen 10:11) Ler nou bezwen fer bann desizyon, ki swa i pti oubyen gro, nou bezwen anpes nou ganny anbete par propagann sa lemonn Satan ki dir ou bezwen ganny sa ki ou oule la konmela menm. I byen ki nou demann nou lekor sa kestyon: ‘Eski bann desizyon ki mon fer i montre ki mon annan bann tandans parey Ezai? Si mon anvi ganny serten keksoz la konmela, eski mon met lentere spirityel dan dezyenm plas? Eski swa ki mon fer pe afekte sa lanmitye ki mon annan avek Bondye ek mon rekonpans alavenir? Ki kalite legzanp mon pe donn lezot?’ Si swa ki nou fer i montre ki nou apresye bann keksoz sakre, Zeova pou beni nou.—Proverb 10:22.

Evit sa Pyez pour tay deryer Keksoz materyel

8. Ki lavertisman bann Kretyen dan kongregasyon Laodise ti gannyen, e akoz sa i enteres nou?

8 Dan en vizyon ki zapot Zan ti gannyen ver lafen premye syek, Zezi Kri ki ti’n ganny glorifye ti pas en mesaz avek kongregasyon Laodise, dan Lazi Miner. Dan sa mesaz i ti averti zot kont sa pyez pour tay deryer keksoz materyel. Menm si bann Kretyen dan kongregasyon Laodise ti ris lo plan materyel, spirityelman zot ti pov. Olye kontinyen mars par lafwa, zot ti les zot bann keksoz materyel touf zot spirityalite. (Revelasyon 3:14-18) Tay deryer keksoz materyel i fer menm lefe. I afebli nou lafwa e fer nou perdi nou perseverans dan “sa lakours” pour ganny lavi. (Ebre 12:1) Si nou pa fer atansyon, bann “plezir lavi” i kapab anvair nou bann aktivite spirityel ziska ler zot “touf” net.—Lik 8:14.

9. Ki mannyer nou ganny proteze kan nou kontan e apresye bann nouritir spirityel?

9 Nou pou ganny proteze spirityelman, si nou kontant nou avek sa ki nou annan olye profite dan sa lemonn e anrisir nou avek bann keksoz materyel. (1 Korentyen 7:31; 1 Timote 6:6-8) Kan nou mars par lafwa, pa dapre sa ki nou vwar, sa paradi spirityel i fer nou zwaye. Anmezir ki nou pran sa nouritir spirityel, pa nou santi nou pouse ‘pour kriye avek lazwa akoz nou bon kondisyon leker?’ (Izai 65:13, 14) Anplis ki sa, i en plezir pour nou asosye avek bann ki pe demontre fri lespri. (Galat 5:22, 23) Pa i enportan ki nou satisfe e santi nou kontan pour tou sa ki Zeova i donn nou spirityelman!

10. Ki kestyon ki byen demann nou lekor?

10 I byen ki nou demann nou lekor serten kestyon: ‘Dan ki plas mon met bann keksoz materyel dan mon lavi? Eski mon pe servi mon bann keksoz materyel zis pour fer mwan plezir oubyen pour promot vre ladorasyon? Kwa ki donn mwan pli gran satisfaksyon? Eski i letid Labib ek lasosyasyon bann frer ek ser kot renyon, oubyen kan mon dan en pti vakans kot mon pa pe fer bann keksoz spirityel? Eski mon met en kantite wikenn dekote pour fer bann aktivite rekreasyonnel olye servi sa bann letan pour al dan predikasyon oubyen pour fer lezot keksoz an rapor avek vre ladorasyon?’ Mars par lafwa i vedir ki nou reste okipe dan travay Rwayonm, e annan konfyans total dan promes Zeova.—1 Korentyen 15:58.

Gard antet ki Lafen i pros

11. Konman ki ler nou mars par lafwa i ed nou gard antet ki lafen i pros?

11 Kan nou mars par lafwa, sa i ed nou pour rezet sa panse ki lafen i vreman lwen oubyen ki pou napa lafen. Kontrerman avek bann ki doute e ki pran bann profesi Labib konman en fars, nou nou vwar ki mannyer bann levennman aktyel dan lemonn pe akonpli sa ki Parol Bondye in predir pour nou letan. (2 Pyer 3:3, 4) Par egzanp, eski pa latitid ek fason ki dimoun i konport zot an zeneral i laprev ki nou pe viv dan “bann dernyen zour”? (2 Timote 3:1-5) Avek nou lizye lafwa, nou rekonnet ki sa bann levennman pa zis en keksoz ki’n egziste depi lontan. Okontrer, zot form parti sa ‘siny ki pou endik larive Kris ek lafen’ sa lemonn mesan.—Matye 24:1-14.

12. Ki mannyer parol Zezi dan Lik 21:20, 21 ti ganny akonpli dan premye syek?

12 Annou egzamin en legzanp ki ti arive dan premye syek nou lepok ki parey avek nou letan. Kan i ti lo later, Zezi ti averti son bann disip: “Kan zot a war Zerizalenm antoure par bann larme, zot a konnen ki son destriksyon i pros. Alor, ki bann ki dan Zide i sov dan montanny, e ki bann ki dan lavil i sorti.” (Lik 21:20, 21) Sa profesi ti ganny akonpli an 66 N.L., kan larme Romen anba konmann Sestis Galis ti antour Zerizalenm. San ekspekte, bann larme Romen ti kit Zerizalenm, sa ti sa siny e osi sa loportinite pour bann Kretyen “sov dan montanny.” An 70 N.L., larme Romen ti retournen pour atak Zerizalenm e detrir son tanp. Josephus i dir ki plis ki en milyon dimoun ti perdi zot lavi, e 97,000 ti ganny anmennen an egzil. Bondye ti anmenn zizman lo sistenm Zwif sa letan. Bann ki ti mars par lafwa e ki ti’n pran aker lavertisman Zezi ti sirviv sa katastrof.

13, 14. (a) Ki levennman ki pros pour arive? (b) Akoz nou devret reste eveye pour vwar lakonplisman bann profesi Labib?

13 Ozordi osi i annan en zizman ki pros pour arive. Serten group dan Nasyon Ini pou ganny servi pour anmenn zizman Bondye. Zis parey larme Romen dan premye syek ti annan lentansyon prezerv sa Pax Romana (Lape Romen), ozordi Nasyon Ini osi i annan lentansyon anmenn lape. Menm si larme Romen ti esey fer sir ki dimoun i viv an sekirite dan sa letan, se zot menm plitar ki ti detrir Zerizalenm. Pareyman ozordi, profesi Labib i montre ki bann lafors militer dan Nasyon Ini pou konsider larelizyon konman en mwayen ki anmenn dezord, e a sa pwen zot pou azir pour detrir Zerizalenm modern, ki reprezant Kretyente, ek larestan ki form parti Gran Babilonn. (Revelasyon 17:12-17) Wi, tou bann fo larelizyon dan sa lemonn i pros pour trouv zot lafen.

14 Destriksyon fo larelizyon pou vedir konmansman sa gran ladetres. Ver lafen sa gran ladetres, bann lezot lorganizasyon ki ankor egziste dan sa move sistenm pou trouv zot lafen. (Matye 24:29, 30; Revelasyon 16:14, 16) Kan nou mars par lafwa, sa i ed nou reste eveye pour vwar bann profesi Labib ganny akonpli. Nou pa’n ganny anbete pour krwar ki okenn lorganizasyon imen, parey Nasyon Ini, i sa mwayen ki Bondye pou servi pour anmenn vre lape ek sekirite. Alors, pa nou devret demontre par lafason ki nou viv ki “gran zour Zeova i pros”?—Tsefanya 1:14.

Akoz i danzere pour mars dapre sa ki nou vwar?

15. Menm si Bondye ti’n beni zot, ki latrap nasyon Izrael ti tonm ladan?

15 Sa ki ti arive avek ansyen Izrael i montre nou ki ler nou mars dapre sa ki nou vwar, sa i afebli nou lafwa. Bann Izraelit ti’n vwar sa dis fleo ki ti imilye bann fo bondye Lezip, zot ti ganny delivre dan en fason spektakiler kot Lanmer Rouz. Me kantmenm sa zot ti dezobei par fer en pti bef annor e konmans ador li. Zot ti mank pasyans e zot ti’n fatige esper Moiz ki “ti pe tarde pour desann lo sa montanny.” (Egzod 32:1-4) Mank pasyans ti pous zot pour ador en zidol ki zot ti kapab vwar avek zot lizye. Lefe ki zot ti pe mars dapre sa ki zot ti vwar, sa ti ensilte Zeova e sa ti fer ki “apepre trwa mil zonm” ti perdi zot lavi. (Egzod 32:25-29) Pa i fer lapenn kan en adorater Zeova ozordi i fer bann desizyon ki montre ki i napa konfyans dan Zeova ek son abilite pour akonpli son bann promes!

16. Ki mannyer bann Izraelit ti ganny afekte par sa ki zot ti vwar avek zot lizye?

16 Sa ki bann Izraelit ti vwar avek zot lizye ti afekte zot dan lezot fason. Vi ki zot ti pe mars dapre sa ki zot ti vwar, sa ti fer zot tranble avek lafreyer akoz zot bann lennmi. (Nonm 13:28, 32; Deterononm 1:28) Sa ti pous zot pour kestyonn lotorite ki Moiz ti’n gannyen avek Bondye, e konplent konsernan sa kalite lavi ki zot ti pe viv. Zot mank lafwa ti fer zot pli kontan Lezip ki ti pe ganny kontrole par demon, olye Later Promiz. (Nonm 14:1-4; Psonm 106:24) Sirman sa ti’n bezwen fer Zeova sagren kan i ti vwar konman son pep ti vreman mank respe anver zot Lerwa envizib!

17. Kwa ki ti fer bann Izraelit rezet gidans Zeova dan letan Samyel?

17 Dan letan profet Samyel, pour ankor enn fwa nasyon Izrael ki ti ganny faver Bondye ti tonm dan sa latrap pour mars dapre sa ki zot ti pe vwar. Zot ti anvi ganny en lerwa ki zot ti kapab vwar avek zot lizye. Menm si Zeova ti’n demontre ki i ti zot Lerwa, sa pa ti ase pour fer zot mars par lafwa. (1 Samyel 8:4-9) Zot ti fer zot bet par rezet bann gidans parfe sorti kot Zeova, zot ti plifere vin parey bann nasyon dan zalantour e sa ti fer zot maler.—1 Samyel 8:19, 20.

18. Ki leson nou kapab aprann lo sa danze pour mars dapre sa ki nou vwar?

18 Konman bann serviter Zeova ozordi, nou seri sa bon relasyon ki nou annan avek Bondye. Nou vreman anvi aprann e aplik bann bon leson ki nou kapab tire dan lepase, dan nou lavi. (Romen 15:4) Kan bann Izraelit ti mars dapre sa ki zot ti vwar, zot ti oubliye ki Bondye ti pe diriz zot atraver Moiz. Nou osi si nou pa fer atansyon, nou kapab oubliye ki se Zeova ek pli gran Moiz, Zezi Kri, ki pe diriz kongregasyon ozordi. (Revelasyon 1:12-16) Nou devret veye ki nou pa panse ki se selman zonm ki diriz lorganizasyon Zeova isi lo later. Akoz si sa i arive, nou pou kapab devlop en leta lespri konplent e nou pou mank lapresyasyon pour bann reprezantan Zeova e osi pour nouritir spirityel ki sorti kot “lesklav fidel e pridan.”—Matye 24:45, NW.

Determinen pour mars par Lafwa

19, 20. Ki ou determinen pour fer, e akoz?

19 Labib i dir ki ‘nou annan en lalit pour fer, pa kont dimoun me kont bann pouvwar move lespri dan ler, bann lotorite, ek pouvwar dan lemonn teneb dan sa letan ki nou pe viv ladan.’ (Efezyen 6:12) Satan i nou pli gran lennmi. I annan pour bi detrir nou lafwa dan Zeova. I pa pou ezite pour servi nenport ki taktik ki kapab fer nou kas sa ve ki nou’n fer pour servi Bondye. (1 Pyer 5:8) Kwa ki pou anpes nou ganny anbete par sa ki nou vwar dan sa lemonn Satan? Si nou mars par lafwa, pa dapre sa ki nou vwar! Ler nou annan konfyans dan bann promes Zeova, sa pou anpes nou ‘perdi nou lafwa.’ (1 Timote 1:19) Par tou mwayen posib, annou determinen pour kontinyen mars par lafwa, e annan konfyans total ki Zeova pou beni nou. Annou kontinyen priye pour ki nou kapab sirviv tou sa bann keksoz ki pou arive byento.—Lik 21:36

20 Nou annan en legzanp ekselan, anmezir ki nou mars par lafwa, pa dapre sa ki nou vwar. Labib i dir: “Kris limenm in soufer pour zot, an lesan pour zot en legzanp pour zot swiv.” (1 Pyer 2:21) Dan nou lot lartik nou pou diskite ki mannyer nou kapab kontinyen mars parey li in marse.

Eski ou rapel?

• Ki ou’n aprann atraver legzanp Moiz ek Ezai konsernan mars par lafwa?

• Kwa ki kapab anpes nou tay deryer keksoz materyel?

• Ki mannyer ler nou mars par lafwa, i ed nou rezet sa panse ki lafen i ankor lwen?

• Akoz i danzere pour mars dapre sa ki nou vwar?

[Kestyon]

[Portre lo paz 9]

Moiz ti mars par lafwa

[Portre lo paz 10]

Eski souvan rekreasyon i anpes ou fer bann aktivite teokratik?

[Portre lo paz 12]

Ki mannyer ou ganny proteze ler ou port latansyon lo Parol Bondye?