Skip to content

Al lo konteni

Kalifikasyon pour Batenm Kretyen

Kalifikasyon pour Batenm Kretyen

Kalifikasyon pour Batenm Kretyen

“Napa okenn rezon ki anpes mwan ganny batize.”—AKT 8:36.

1, 2. Ki mannyer Filip ti konmans koz avek en zofisye Etyopyen, e kwa ki montre ki sa zonm ti enterese avek vre ladorasyon?

EN AN oubyen de zan apre ki Zezi ti’n mor, en zofisye gouvernman ti pe al dan sid sorti Zerizalenm pour al Gaza. Ti annan en voyaz byen fatigan apepre 1500 kilomet lo son kales ti pe esper li. Sa zonm devoue ti’n sorti tou sa distans depi Etyopi pour al ador Zeova Zerizalenm. Kan i ti pe fer sa gran vwayaz pour retournen, i ti pe byen servi son letan akoz i ti pe lir Parol Bondye. Sa i levidans ki i ti annan lafwa. Zeova ti remark sa zonm senser, e i ti servi en lanz pour diriz Filip, en disip, pour al pres avek li.—Akt 8:26-28.

2 Vi ki i ti pe lir for ki ti en labitid sa lepok, Filip pa ti vwar li difisil pour konmans koz avek sa zofisye Etyopyen. Filip ti tann li pe lir roulo Izai. En senp kestyon ki Filip ti demande ti fer sa zofisye anvi konn plis: “Eski ou konpran sa ki ou pe lir?” Par sa kestyon zot ti kapab diskit Izai 53:7, 8. Apre Filip ‘ti anons li bonn nouvel konsernan Zezi.’—Akt 8:29-35.

3, 4. (a) Akoz Filip pa ti ezite pour batiz sa Etyopyen? (b) Ki kestyon nou pou egzaminen aprezan?

3 Dan en pti gin letan, sa Etyopyen ti konpran ki rol Zezi i annan pour zwe dan plan Bondye, e i ti konpran ki i bezwen batize pour vin disip Kris. Apre ki i ti’n vwar en landrwa kot i annan delo, i ti dir Filip: “Napa okenn rezon ki anpes mwan ganny batize.” Byensir, sa ti en ka eksepsyonnel. Sa zofisye Etyopyen ti’n konverti konman en Zwif, alors i ti pe deza ador Bondye. Petet i ti pou bezwen esper ankor en pake letan avan i ganny en lot loportinite pour batize. Sa ki pli enportan se ki sa zonm ti’n konpran ki Bondye i ekspekte li fer, e i ti anvi fer sa ki Bondye i demande avek tou son leker. Filip ti dakor pour batiz li, e apre son batenm sa Etyopyen ti kontiny “son semen avek lazwa.” San okenn dout nou ekspekte ki i ti pres sa bon nouvel dan son pei avek lantouzyasm.—Akt 8:36-39.

4 Menm si dedikasyon ek batenm pa devret ganny pran alalezer oubyen san byen reflesir, legzanp sa zofisye Etyopyen i fer nou vwar ki parler serten ti batize zis apre zot ti’n tann laverite dan Parol Bondye. * Alors, i byen ki nou egzamin sa bann kestyon swivan: Ki en dimoun i bezwen fer avan i batize? Ziska ki degre laz i devret ganny pran an konsiderasyon? Ki progre en dimoun i bezwen fer spirityelman avan i batize? Kestyon pli enportan i, akoz Zeova i demann son bann serviter pour pran sa pa?

En Promes pour mars avek Bondye

5, 6. (a) Ki mannyer pep Bondye dan lepase ti azir anver lanmour Bondye? (b) Ki kalite relasyon nou kapab annan avek Bondye apre ki nou’n batize?

5 Apre ki i ti delivre bann Izraelit Lezip, Zeova ti pare pou aksepte zot konman son “propriyete spesyal.” I ti pare pour kontan, protez e deklar zot konman en “nasyon sen.” Me pour zot ganny sa bann benediksyon, an retour zot ti pou bezwen montre Bondye dan en fason spesifik ki zot vreman apresye son lanmour. Zot ti montre lapresyasyon kan zot ti dakor pour fer ‘tou sa ki Zeova ti’n dir,’ e zot ti fer en lalyans avek li. (Egzod 19:4-9) Dan premye syek, Zezi ti demann son bann disip pour ale e fer tou pep vin son bann disip, e bann ki ti aksepte son lansennyman ti batize. Pour en dimoun kapab annan en bon relasyon avek Bondye i bezwen annan lafwa dan Zezi Kri e apre batize.—Matye 28:19, 20; Akt 2:38, 41.

6 Sa bann resi dan Labib i montre nou ki Zeova i beni zis sa bann ki fer e gard zot promes pour servi li. Pour bann Kretyen ganny benediksyon Zeova, dedikasyon ek batenm i tre enportan. Nou determinen pour swiv son semen e rod son gidans. (Psonm 48:14) Ler nou fer sa, Zeova i pare pour tyonbo nou lanmen e kondwir nou lo sa semen ki nou devret marse.—Psonm 73:23; Izai 30:21; 41:10, 13.

7. Akoz nou menm ki bezwen deside si nou pou dedye nou lavi e batize?

7 Lanmour pour Zeova ek sa dezir pour servi li, i sa de keksoz ki devret pous nou pour dedye nou lavi avek li e batize. En dimoun pa devret batize zis akoz lezot in dir li: ‘I fer en bann letan depi ler ou pe etidye.’ Oubyen i pa devret fer sa desizyon zis akoz son bann zanmi pe al batize. I normal ki bann paran ek Kretyen matir i ankouraz en dimoun pour mazin dedye son lavi avek Zeova e batize. Zapot Pyer ti ankouraz sa bann ki ti ekout li zour Lapannkot pour “batize.” (Akt 2:38) Me kantmenm sa, pour dedye nou lavi avek Bondye i en zafer personnel, e personn pa kapab fer li pour nou. Nou menm personnelman ki bezwen fer en desizyon pour servi Bondye.—Psonm 40:8.

Bon Preparasyon pour Batenm

8, 9. (a) Akoz batenm en pti zanfan pa an armoni avek sa ki Labib i dir? (b) Ki progre en zenn i bezwen fer avan batize?

8 Eski en zanfan i kapab fer en bon desizyon pour li dedye son lavi avek Zeova? Labib pa dir ki laz en dimoun i bezwen batize. Me definitivman en pti zanfan pa kapab vin en krwayan, demontre lafwa oubyen dedye son lavi avek Bondye. (Akt 8:12) Augustus Neander, en istoryen, ti ekrir lo bann Kretyen dan premye syek dan son liv General History of the Christian Religion and Church: “Okonmansman zis bann adilt ki ti batize, akoz bann zonm ti konpran tre byen sa lyen ki egziste ant batenm ek lafwa.”

9 An sa ki konsern bann zenn, serten i kapab konpran ase byen lansennyman debaz dan Labib e annan sa dezir pour servi Zeova ase zenn. Tandis ki lezot pou pran plis letan. Me avan ki en zenn i batize, parey i leka pour tou adilt, i bezwen annan en relasyon personnel avek Zeova, en konnesans egzakt lo bann lansennyman debaz dan Labib e i osi bezwen konpran ki savedir dedikasyon.

10. Ki bann pa en dimoun i bezwen pran avan ki i dedye son lavi e batize?

10 Zezi ti demann son bann disip pour ansenny bann nouvo tou sa ki i’n komande. (Matye 28:20) Premyerman bann nouvo i bezwen annan en konnesans egzakt lo laverite, e sa pou ed zot annan lafwa dan Zeova ek son Parol. (Romen 10:17; 1 Timote 2:4; Ebre 11:6) Apre kan laverite dan Labib i tous leker en dimoun, sa pou pous li pour repantir e rezet son move lavi dan lepase. (Akt 3:19) Finalman i pou ariv en serten moman dan son lavi kot i pou santi ki i anvi dedye son lavi avek Zeova e batize, zis parey Zezi ti komande.

11. Akoz i enportan pour bann ki pa ankor batize al prese regilyerman?

11 Partisip dan sa travay pour pres sa bon nouvel Rwayonm i en lot pa enportan ki en dimoun i bezwen pran avan batize. Sa i travay pli enportan ki Zeova in demann son pep pour fer dan sa bann dernyen zour. (Matye 24:14) Bann proklanmater ki pa ankor batize i kapab koz lo zot lafwa avek lezot, e sa pou fer zot zwaye. Kan zot partisip dan sa travay, sa pou ed zot pour reste regilye e pres avek devouman menm apre ki zot in batize.—Romen 10:9, 10, 14, 15.

Eski i annan okenn Rezon ki anpes ou batize?

12. Akoz serten i kapab ezite pour batize?

12 Serten i kapab ezite pour batize akoz zot pa anvi aksepte sa responsabilite ki batenm i anmennen. Zot konnen ki zot pou bezwen fer sanzman dan zot lavi pour kapab viv an akor avek bann standar Zeova. Oubyen zot kapab per ki apre zot batenm zot pou vwar li difisil pour viv an akor avek sa ki Bondye i demande. Serten i kapab dir dan zot menm, “Taler apre ki mon’n batize mon al fer sa ki mal, epi mon a ganny ekskli.”

13. Kwa ki ti anpes serten swiv Zezi?

13 Dan letan Zezi serten ti les bann keksoz personnel ek lanmour pour zot fanmiy anpes zot vin disip Kris. En zonm ti dir ki i pou swiv Zezi partou kot i ale. Me Zezi ti fer resorti ki plizyer fwa i pa’n ganny en landrwa pour pas lannwit. Kan Zezi ti envit en lot zonm pour swiv li, i ti dir ki i bezwen al “anter” son papa premye. I paret ki i ti plifere reste kot li e espere ziska ki son papa i mor, olye ki swiv Zezi ziska ki sa zour i arive pour li al anter son papa. Finalman en lot ti dir ki i bezwen al “dir orevwar” bann ki dan son lakour avan i swiv Zezi. Zezi ti fer resorti ki sa bann ki ti pe anvoy pour plitar, i ti konmsi ‘zot pe get bann keksoz deryer.’ Anfet, i paret ki sa bann ki toultan pe anvoy zot desizyon pour servi Zeova, pou toultan vwar bann lekskiz pour evite pran sa responsabilite konman Kretyen.—Lik 9:57-62.

14. (a) Ki Pyer, Andre, Zak ek Zan ti fer ler Zezi ti envit zot pour al lapes dimoun? (b) Akoz nou pa devret ezite pour aksepte zoug Zezi?

14 Me Pyer, Andre, Zak ek Zan ti vreman diferan. Kan Zezi ti envit zot pour swiv li e pour al lapes dimoun, Labib i dir: “Deswit zot ti kit zot lasenn e zot ti swiv li.” (Matye 4:19-22) Lefe ki zot pa ti ezite pour swiv Zezi, zot ti vwar parol Zezi vin vre dan zot lavi. I ti dir zot: “Pran mon zoug e aksepte mon legzanp akoz mon dou e mon annan limilite dan mon leker e zot a ganny repo. Akoz mon zoug i fasil e mon fardo i leze.” (Matye 11:29, 30) Menm si ler nou batize sa pou anmenn en zoug oubyen responsabilite lo nou, Zezi i asir nou ki sa bann responsabilite i leze, nou pou kapab fer li e i pou soulaz nou en kantite.

15. Ki mannyer legzanp Moiz ek Zeremi i montre nou ki nou kapab depan lo sipor Bondye?

15 I normal pour santi ki nou pa asire si nou pou kapab akonpli nou responsabilite apre batenm. Menm Moiz ek Zeremi ti santi ki zot pa pou kapab fer sa ki Zeova ti’n demann zot. (Egzod 3:11; Zeremi 1:6) Ki mannyer Bondye ti ankouraz zot? I ti dir Moiz: “Mon pou avek ou.” E i ti promet Zeremi: “Mon avek ou pour delivre ou.” (Egzod 3:12; Zeremi 1:8) Nou osi nou kapab asire ki Bondye pou siport nou. Si nou kontan Bondye e nou annan konfyans dan li, sa pou ed nou sirmont sa bann dout konsernan si nou pou kapab viv an akor avek nou dedikasyon. Zapot Zan ti ekrir: “Dan lanmour napa okenn lafreyer. Lanmour parfe i fer disparet lafreyer.” (1 Zan 4:18) En pti tonton i kapab per pour mars li tousel, me i pa pou per pour marse si son papa i atrap son lanmen. Pareyman, si nou met tou nou konfyans dan Zeova, i promet pour fer ‘drwat nou bann santye,’ anmenmtan ki nou mars akote li.—Proverb 3:5, 6.

Respe sa Lokazyon

16. Akoz ler en dimoun i batize i bezwen ganny plonze konpletman anba delo?

16 Normalman avan batenm i annan en diskour ki ganny donnen pour eksplik lenportans batenm Kretyen. Alafen sa diskour, bann kandida i ganny demande pour reponn sa de kestyon batenm devan tou dimoun. (Romen 10:10; vwar bwat lo paz 20.) Apre sa, bann kandida i ganny plonze dan delo zis parey Zezi in montre nou. Labib i dir ki apre i ti’n batize, Zezi ti “sorti anba delo” oubyen “i ti sorti dan delo.” (Matye 3:16, NW; Mark 1:10) I kler ki Zan Batis ti plonz Zezi konpletman anba delo. * Ler nou plonze konpletman anba delo, sa i reprezant sa sanzman ki nou’n fer dan nou lavi. Andotmo i konmsi nou lavi dan lepase i mor e nou pe konmans en nouvo lavi dan servis Bondye.

17. Ki mannyer bann kandida batenm ek lezot i kapab montre respe pour sa lokazyon?

17 Batenm i en lokazyon kot nou zwaye e anmenmtan i serye. Labib i dir ki Zezi ti pe priye kan Zan ti plonz li dan Larivyer Zourden. (Lik 3:21, 22) Alors, bann kandida batenm i bezwen kondwir zot dan en bon fason sa zour. Annefe Labib i ankouraz nou pour toultan abiy nou dan en fason respektab. Alors, sirman pour sa zour bann kandida batenm i bezwen pran pli oserye sa konsey. (1 Timote 2:9) Bann ki pa pe al batize sa zour, i kapab montre respe par ekout atantivman sa diskour batenm e obzerv sa levennman ki ganny fer dan lord.—1 Korentyen 14:40.

Benediksyon apre Batenm

18, 19. Ki privilez ek benediksyon nou gannyen apre ki nou’n batize?

18 Kan nou dedye nou lavi avek Bondye e batize, nou form parti en fanmiy spesyal. Zeova i vin nou Papa ek zanmi, sa i premye benediksyon ki nou gannyen. Avan ki nou ti batize nou ti lwen avek Bondye, me la nou’n rekonsilye avek li. (2 Korentyen 5:19; Kolosyen 1:20) Par mwayen sakrifis Zezi, nou’n kapab vin pros avek Bondye e li osi i vin pros avek nou. (Zak 4:8) Profet Malaki i eksplike ki mannyer Bondye i port latansyon e ekout sa bann ki servi e port son non, e i ekrir zot non dan son liv souvenir. Bondye i dir: “Zot pou sirman vin pour mwan. . . . Mon pou montre zot konpasyon, zis parey en zonm i montre konpasyon son garson ki pe servi li.”—Malaki 3:16-18.

19 Kan nou batize nou osi form parti sa lasosyasyon frer ek ser dan lemonn antye. Kan zapot Pyer ti demande ki benediksyon li ek lezot disip pou gannyen apre ki zot in fer tou sa sakrifis, Zezi ti promet zot: “Tou bann ki’n kit zot lakaz, zot frer, zot ser, zot papa, zot manman, zot zanfan, zot propriyete akoz mwan pou ganny san fwa plis e pou erit lavi eternel.” (Matye 19:29) Plizyer lannen plitar, Pyer ti ekrir lo sa ‘lasosyasyon frer ek ser’ ki ti’n egziste “dan lemonn.” Pyer ti’n personnelman eksperyans sipor ek benediksyon sorti kot bann frer ek ser ki ti kontan li. Alors, nou osi nou kapab eksperyans menm keksoz.—1 Pyer 2:17; 5:9.

20. Ki sa gran lespwar batenm i fer nou annan?

20 Deplis, Zezi ti fer resorti ki tou sa bann ki swiv li pou “erit lavi eternel.” Wi, dedikasyon ek batenm i permet nou annan sa lespwar pour ganny “vre lavi,” savedir lavi eternel dan nouvo lemonn Bondye. (1 Timote 6:19) Eski i annan en pli bon lavenir ki sa, ki nou ek nou fanmiy nou kapab gannyen? Sa gran lespwar devan nou pou permet nou “mars onon nou Bondye Zeova pour en letan endefini, wi pour touzour.”—Mika 4:5.

[Not anba lo paz]

^ par. 4 Pareyman, sa trwa mil Zwif ek bann ki ti’n konverti, ti batize zis apre ki zot ti’n ekout diskour Pyer zour Lapannkot. Byensir, parey sa zofisye Etyopyen zot ti deza konn bann lansennyman debaz ek prensip dan Parol Bondye.—Akt 2:37-41.

^ par. 16 Dapre Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words sa mo Grek baʹpti·sma (batenm) i vedir ganny plonze, koul net anba delo, epi remonte.

Eski ou kapab eksplike?

• Ki mannyer e akoz nou devret azir anver lanmour Zeova?

• Ki progre en dimoun i bezwen fer avan i batize?

• Akoz i pa byen pour ezite batize senpleman akoz nou santi nou pa pou kapab reisi apre, oubyen akoz nou pa anvi aksepte responsabilite?

• Ki benediksyon bann disip Kris ki’n batize i kapab gannyen?

[Kestyon]

[Portre lo paz 24]

“Napa okenn rezon ki anpes mwan ganny batize.”

[Portre lo paz 27]

Batenm i en lokazyon kot nou zwaye e anmenmtan i serye