Skip to content

Al lo konteni

Konman pour Kominike

Konman pour Kominike

Konman pour Kominike

‘MON pa ti’n devret dir sa.’ ‘Mon pa’n fer mon lekor kler.’ Eski ou’n deza dir en keksoz koumsa apre ki ou’n esey kominik avek ou msye ouswa madanm? Kominikasyon i en abilite ki nou bezwen devlope. Parey avek nenport ki travay, serten dimoun i kapab fasilman konpran ki mannyer pour fer li, tandis ki lezot i kapab pran plizyer letan. Menm si ou parey sa bann ki pran en kantite letan, ou kapab aprann konman pour dir sa ki ou panse dan en bon fason, savedir pour fer en bon kominikasyon.

Parfwa kiltir ki dimoun in grandi ladan i annan en lefe lo lafason ki zot tret zot msye ouswa madanm. Dan serten kiltir, pour bann msye montre ki zot bann vre zonm zot ganny ankouraze pour ‘pa koz tro bokou.’ Dimoun i konsider bann zonm ki koze zanmen fini konman bann ki pa serye e koz dan vid. I vre ki Labib i dir: “Tou dimoun i devre pare pou ekoute, me pran letan avan koze.” (Zak 1:19) Me sa konsey i aplik pour msye konman madanm e i montre nou ki kominikasyon i enplik plis ki zis koze. De dimoun i kapab pe koz avek kanmarad pour en bann letan, me si zot pa ekout kanmarad, zot pa’n vreman fer en kominikasyon. Parey sa verse dan Zak i fer resorti, en keksoz enportan pour annan en bon kominikasyon, i sa abilite pour ekoute.

Kominikasyon san Parol

Dan serten landrwa, bann madanm napa drwa eksprim zot santiman. Bann msye pa mel zot dan zafer lafanmiy. Dan en lanvironnman koumsa msye ek madanm pa konn bezwen kanmarad. Serten madanm i annan sa abilite pour konn bezwen zot msye e pour satisfer zot bezwen san tarde. Dan en ka koumsa, tou le de i enplike dan en kalite kominikasyon me ki san parol. Me laplipar-di-tan zis enn ki pe fer sa kalite kominikasyon. Par egzanp, sa madanm i kapab pe esey desifre ki son msye pe santi oubyen ki i pe panse, byen rar ki dimoun i ekspekte sa msye devlop sa menm abilite.

I vre ki dan serten kiltir bann msye i esey konpran bezwen emosyonnel zot madanm e esey satisfer sa bezwen. Menm dan sa bann kiltir, bokou maryaz pou pli byen marse si i annan pli bon kominikasyon.

Kominikasyon i vreman enportan

En kominikasyon fran i kapab anpes annan malantandi ek mal konprenezon. Byen boner dan listwar bann Izraelit, tribi Ribenn, Gad ek demi tribi Manase ki ti reste dan les Larivyer Zourden, ti konstri ‘en manman lotel kot tou dimoun ti kapab vwar’ ler zot ti pas kot sa larivyer. Lezot tribi pa ti konpran akoz zot ti’n fer sa. Lefe ki zot ti krwar ki zot bann frer ti’n rezet vre ladorasyon, alor zot ti met zot pare pour al lager kont zot bann frer ki ti reste dan les Larivyer Zourden. Me avan ki zot ti al lo fron batay, zot ti anvoy en group pour al koz avek bann tribi dan les. Pa sa ti en bon keksoz pour fer! Zot ti dekouver ki sa lotel pa ti’n ganny fer pour ofer lofrann oubyen sakrifis ki pa dapre lalwa Moiz. Okontrer bann tribi dan les ti per ki dan lavenir lezot tribi ti pou dir zot: “Ou napa okenn par dan Zeova.” Alors, sa lotel ti en laprev ki zot osi zot ti bann adorater Zeova. (Zozye 22:10-29) Zot ti apel sa lotel Temwen, i tre probab ki sa lotel ti en laprev pour zot ki Zeova i sa vre Bondye.—Zozye 22:34, not anba lo paz.

Ler zot ti eksplike akoz zot ti’n fer sa lotel, bann lezot tribi ti sanz zot lide. Kominikasyon fran ti anpes lager deklare. Plitar kan bann Izraelit ti rebel kont Zeova, ki ti parey zot msye, Bondye ti dir zot ki i pou ‘koz avek zot leker.’ (Osea 2:14) Pa sa i en bon legzanp pour bann ki’n marye! Wi, fer tou sa ki ou kapab pour tous leker sa enn ki ou’n marye avek, koumsa i pou kapab konpran ou santiman. Sa i vreman enportan, sirtou ler zot pa tonm dakor. Pattie Mihalik, en zournalis Letazini ti dir, “Ki serten dimoun i dir ki koz en kantite i napa valer, me fodre osi realize ki sa bann menm parol i kapab annan en kantite valer. E menm si serten i kapab vwar li difisil pour eksprim zot santiman, son rezilta i kapab annan bokou plis valer ki lakantite larzan ki annan dan labank.”

Amelyor Fason ki ou Kominike

Serten i kapab dir: ‘Depi zour nou ti marye keksoz pa ti mars byen.’ Lezot i kapab dir: ‘Sa maryaz in fini tonm dan delo.’ Serten koup i kapab vwar li enposib pour amelyor lafason ki zot kominike apre zot maryaz. Be mazin sa bann ki viv dan bann pei kot zot fanmiy ki aranz maryaz. En kantite ki marye dan sa fason i annan bon kominikasyon dan zot lavi fanmiy.

Labib i koz lo de dimoun ki ti ini ansanm apre ki zot maryaz ti’n ganny aranze. En serviter ti’n ganny demande pour al byen lwen pour rod en madanm pour garson son met. Kantmenm sa, sa koup ki ti viv apepre 4,000 an pase, ti annan sa bon abilite pour kominike. Garson sa met, Izaak, ti zwenn sa serviter ek son fitir madanm dan lakanpanny. Sa serviter “ti rakont Izaak tou sa ki i ti’n fer.” Labib i rakont nou ki ti arive apre: “Izaak ti anmenn li [Rebeka] dan latant Sara son manman [sa ti zot maryaz ofisyel]. I ti pran Rebeka e i ti vin son madanm; i ti tonm anmoure avek li.”—Zenez 24:62-67.

Remarke ki premyerman Izaak ti ekout sa ki son serviter ti’n fer e “apre” ki i ti marye avek Rebeka. Papa Izaak ti annan konfyans dan sa serviter, e i ti en zonm ki ti devoue pour Zeova, sa Bondye ki Izaak ti adore. Izaak ti annan rezon krwar sa ki i ti dir. Apre sa, Izaak ti “tonm anmoure” avek Rebeka, sa enn ki i ti marye avek.

Eski Izaak ek Rebeka ti kapab fer bon kominikasyon? Apre ki zot garson Ezai, ti marye avek de fiy Et, zafer ti sal dan fanmiy. Rebeka “ti kontinyen dir” Izaak: “Mon’n ay mon lavi akoz sa bann fiy Et. Si Zakob [zot pli zenn garson] i pran en madanm parmi bann fiy Et . . . , akfer mon pou viv?” (Zenez 26:34; 27:46) Rebeka ti kominik dan en fason byen kler e direk pour fer konnen son lenkyetid.

Izaak ti dir Zakob, frer zimo Ezai, pour pa marye avek en madanm ki sorti Kanaan. (Zenez 28:1, 2) Rebeka ti’n fer pase son pwen. Sa koup ti’n kapab fer en bon kominikasyon lo en size vreman delika dan fanmiy, e sa i en bon legzanp pour nou ozordi. Me ki pou fer kan bann ki’n marye pa tonm dakor avek kanmarad?

Fer fas avek Dezakor

Si zot in ganny en gro diskisyon, pa bezwen reste boude tou lazournen. Akoz ler ou fer sa, ou msye oubyen ou madanm pou fasil vwar ki i annan en problenm. I pou realize ki ou pa zwaye, e ki ou anvi ki li osi i pa zwaye. Parkont, i pa pou byen desifre sa ki ou anvi e sa ki ou santi.

Petet zot pou bezwen ganny en koze avek kanmarad. Si sa problenm i delika, i kapab difisil pour reste kalm. En fwa, Abraam ek Sara ti bezwen fer fas avek en sitiasyon difisil. Vi ki Sara pa ti kapab fer zanfan, i ti pe swiv koutim sa lepok ler i ti donn Abraam, Agar, enn son servant, pour fer zanfan avek. Agar ti donn nesans en pti garson, ki ti apel Ismael. Me plitar Sara ti tonm ansent pour Abraam, e met o monn en garson ki ti apel Izaak. Kan Izaak ti’n aret tete, Sara ti vwar Ismael pe boufonn son garson. Sara ti vwar ki sa ti kapab vin en problenm pour son garson, alors i ti demann Abraam pour fer Agar ek Ismael ale. Wi, Sara ti kominik avek fransiz pour revel son santiman. Me Abraam ti byen mekontan ler Sara ti demann li pour fer sa.

Ki mannyer zot ti regle sa problenm? Labib i dir: “Bondye ti dir Abraam: ‘Aret mekontan akoz okenn keksoz ki Sara pe kontinyen dir ou lo sa garson ek ou lesklav. Ekout son lavwa, akoz sa ki pou ganny apele ou desandans pou sorti atraver Izaak.’” Abraam ti ekout Zeova e fer parey i ti demann li.—Zenez 16:1-4; 21:1-14.

Petet ou kapab dir, ‘si Bondye ti koz avek nou ozordi i ti pou fasil pour nou tonm dakor.’ Sa i anmenn nou lo en lot fason ki nou kapab rezourd bann diskisyon dan maryaz. Bann koup i kapab ekout Bondye. Ki mannyer sa i posib? Lir Parol Bondye ansanm e aksepte li konman sa gidans sorti kot Bondye.—1 Tesalonisyen 2:13.

En madanm marye ki annan leksperyans ti dir: “Sak fwa ki en zenn madanm i vin rod konsey avek mwan lo son lavi maryaz, mon demann li si li ek son msye i lir Labib ansanm. Laplipar zot ki annan problenm dan zot maryaz pa pe lir Labib ansanm.” (Tit 2:3-5) Nou tou nou kapab benefisye avek parol sa madanm. Lir Labib regilyerman avek ou msye ouswa madanm. Dan sa fason ou pe “tann” Bondye pe dir ou konman pour azir sak zour. (Izai 30:21) Me fer atansyon pour pa servi Labib konman en roten pour fwet sa enn ki ou’n marye avek. Sa i kapab arive si toultan ou montre li dan Labib sa ki i pe mal fer. Plito, esey vwar konman zot tou le de zot kapab met an pratik sa ki zot lir.

Si ou pe esey fer fas avek en sitiasyon difisil, akoz ou pa fer resers lo sa problenm dan Watch Tower Publications Index. * Eski ou pe pran swen avek bann paran aze e sa pe met presyon lo ou lavi maryaz? Olye gronnyen tou lazournen lo sa ki ou madanm ouswa msye i devret oubyen pa devret fer, akoz zot tou le de zot pa asize e egzamin sa ki Index i annan pour ofer? Premyerman get bann lenformasyon anba sa tit “Paran.” Petet ou pou anvi get lezot lenformasyon anba bann soutit, tel parey sa soutit,“pran swen avek bann paran aze.” Lir ansanm sa bann lartik ki’n ganny pibliye par Temwen Zeova. Petet ou pou sirprann pour vwar ki kantite byenfe sa bann lenformasyon baze lo Labib i kapab anmennen pour zot. E sa bann lenformasyon in ed plizyer Kretyen ki senser.

Kan ou verifye e lir sa bann lenformasyon ansanm, sa pou ed ou annan en pli bon pwennvi lo ou problenm. Ou pou vwar bann verse Labib ek bann ki’n zis ganny site ki fer resorti pwennvi Zeova lo ou problenm. Get sa bann verse dan Labib e lir zot ansanm avek ou msye ouswa madanm. Wi, ou pou tann pwennvi Bondye lo sa problenm ki ou pe fer fas avek!

Gard sa bon Kominikasyon

Eski ou’n deza esey ouver en laport ki en bon pe letan personn pa’n ouver? Anmezir ki ou esey ouver sa laport dousman, i pou fer tapaz akoz son kouple in rouye. Me si dimoun ti ouver sa menm laport souvan e zot ti’n met lagres dan son kouple? I ti pou fasil pour ou ouver li. I menm parey avek kominikasyon. Si ou esey kominike, e avek lanmour ou met lagres lo sa laport kominikasyon, i pou pli fasil pour ou dir sa ki ou panse menm ler zot vreman pa dakor avek kanmarad.

Ou bezwen anvoy en lepa. Menm si i demann bokou zefor pour kominike, esey fer li. Si ou fer sa, avek letan ou pou kapab annan en bon relasyon avek ou madanm oubyen msye, e zot pou konpran kanmarad toudilon zot lavi.

[Not anba lo paz]

^ par. 22 Pibliye par Temwen Zeova.

[Portre lo paz 7]

Eski ou pou rod gidans Bondye kan ou fer fas avek en dezakor?