Skip to content

Al lo konteni

“Konbyen mon kontan ou Lalwa!”

“Konbyen mon kontan ou Lalwa!”

“Konbyen mon kontan ou Lalwa!”

“Konbyen mon kontan ou lalwa! Toulezour i okip mon panse.”—PSONM 119:97.

1, 2. (a) Ki sitiasyon ekriven Psonm 119 ti ladan? (b) Ki mannyer i ti azir, e akoz?

SA EKRIVEN Psonm 119 ti fer fas avek en leprev difisil. Son bann lennmi arogan ki ti napa respe pour lalwa Bondye ti sikann li e dir bann mansonz lo li. Bann prens ti fer konplo kont li e persekit li. I ti antoure par bann move dimoun e son lavi ti an danze. Tousala ti fer li “pa kapab dormi akoz sagrinasyon.” (Psonm 119:9, 23, 28, 51, 61, 69, 85, 87, 161) Malgre sa leprev, sa psalmis ti sante: “Konbyen mon kontan ou lalwa! Toulezour i okip mon panse.”—Psonm 119:97.

2 I ti a byen nou demann nou lekor, “Ki mannyer lalwa Bondye ti vin en sours rekonfor ek soulazman pour sa psalmis?” Lefe i ti annan konfyans ki Zeova i enterese avek li, sa ti soutenir li. Menm si son bann lennmi ti fer son lavi difisil, sa psalmis ti zwaye akoz i ti pe benefisye par aplik lalwa ki Bondye ti’n donnen avek lanmour. I ti vwar ki Zeova ti’n azir byen avek li. Deplis, sa psalmis ti annan plis lasazes ki son bann lennmi akoz i ti pe swiv lalwa Bondye e ki ti menm prezerv son lavi. Par obeir sa lalwa i ti annan lape ek en konsyans kler.—Psonm 119:1, 9, 65, 93, 98, 165.

3. Akoz i pa fasil pour bann Kretyen viv an armoni avek standar Bondye ozordi?

3 Ozordi osi lafwa serten serviter Bondye pe ganny teste en kantite. Petet, nou pa dan en sitiasyon osi danzere ki sa psalmis, me nou pe viv dan “letan difisil.” Bokou dimoun otour nou pa enterese avek sa ki Bondye i annan pour dir, zot viv zis pour zot menm e pour ganny keksoz materyel, zot arogan e napa respe pour personn. (2 Timote 3:1-5) Preski toulezour bann zenn Kretyen i bezwen fer fas avek presyon ki kapab fer zot rezet zot standar moral. Dan en lanvironnman koumsa, i kapab difisil pour nou prezerv nou lanmour pour Zeova e pour sa ki byen. Ki mannyer nou kapab protez nou lekor?

4. Ki mannyer sa psalmis ti montre lapresyasyon pour lalwa Bondye, e eski bann Kretyen i devret fer parey?

4 Kan i ti pas son letan etidye e reflesir lo lalwa Bondye, sa ti ed sa psalmis reziste sa bann presyon ki i ti gannyen. Finalman sa ti fer li kontan lalwa Bondye. Ler nou get Psonm 119 nou vwar ki sa ti leka, akoz preski tou verse dan sa Psonm i mansyonn serten laspe lalwa Zeova. * Bann Kretyen ozordi pa anba Lalwa Moiz ki Bondye ti donn ansyen nasyon Izrael. (Kolosyen 2:14) Me bann prensip ki ganny eksprimen dan sa Lalwa i ankor annan valer. Sa bann prensip ti en sours rekonfor pour sa psalmis, i osi kapab leka pour bann serviter Bondye ki pe lalit avek bann difikilte lavi ozordi.

5. Ki laspe dan Lalwa Moiz nou pou egzaminen?

5 Annou vwar ki lankourazman nou kapab gannyen atraver zis trwa laspe dan Lalwa Moiz. Sa i laranzman Saba, sa provizyon pour anmas sa ki reste dan plantasyon, ek sa komannman ki defann konvwatiz. Dan sak ka, nou pou vwar ki i enportan pour konpran byen prensip par deryer sa bann lalwa si nou anvi reisi fer fas avek bann difikilte ek presyon dan nou letan.

Satisfer nou Bezwen spirityel

6. Ki bezwen fondamantal ki tou dimoun i annan?

6 Zonm ti ganny kree avek plizyer bezwen. Par egzanp, pour en dimoun annan en bon lasante fizik, i bezwen delo, manze, ek en twa lo son latet. Me zonm i bezwen osi pran swen son “bezwen spirityel.” Si i pa fer sa, i pa pou vreman ere. (Matye 5:3, NW) Zeova ti vwar li sitan esansyel ki imen i satisfer sa bezwen ki zot in ne avek, ki i ti donn lord son pep pour pa fer sa ki zot abitye fer pour en lazournen sak semenn pour kapab donn latansyon bann keksoz spirityel.

7, 8. (a) Ki mannyer Bondye ti fer en diferans ant Saba ek lezot zour? (b) Pour ki rezon Saba ti ganny entrodwir?

7 Laranzman Saba ti aksantye lenportans pour en dimoun fer bann aktivite spirityel. Premye fwa ki sa mo “saba” i aparet dan Labib i an rapor avek ler Zeova ti donn lamann dan dezer. Zeova ti dir bann Izraelit ki zot devret anmas sa dipen mirakile pour sis zour. Lo son sizyenm zour, zot ti bezwen anmas “sa dipen pour de zour,” akoz lo son setyenm zour Zeova pa ti pou fourni lamann. Sa setyenm zour ti pou vin “en saba sen pour Zeova,” e sa zour tou dimoun ti devret reste kot zot. (Egzod 16:13-30) Enn parmi sa Dis Komannman ti demande ki zour Saba, personn pa devret fer okenn louvraz. Sa ti en zour sakre. Si en dimoun pa ti obzerv Saba i ti pou ganny met amor.—Egzod 20:8-11; Nonm 15:32-36.

8 Atraver lalwa Saba, Zeova ti montre son lentere pour byennet fizik e spirityel son pep. Zezi ti dir: “Saba ti fer pour zonm.” (Mark 2:27) Saba pa ti zis permet bann Izraelit repoze me i ti donn zot osi sa loportinite pour vin pros avek zot Kreater e montre lanmour pour li. (Deterononm 5:12) Sa ti en zour ki ti ganny dedye zis pour bann lentere spirityel. Sa ti enkli ladorasyon an fanmiy, lapriyer, ek refleksyon lo Lalwa Bondye. Sa laranzman ti ede anpes bann Izraelit servi tou zot letan ek lenerzi pour rod keksoz materyel. Sa Saba ti rapel zot ki zot relasyon avek Zeova ti sa keksoz pli enportan dan zot lavi. Zezi ti repet sa prensip ki pa pou sanze ler i ti dir: “Dan Lekritir i’n dir: ‘Zonm pa viv zis lo dipen tousel me lo tou parol ki sorti dan labous Bondye.’”—Matye 4:4.

9. Ki leson bann Kretyen i kapab retire avek Saba?

9 Pep Bondye i nepli bezwen obzerv en saba 24 er-d-tan, me laranzman Saba i pa zis en keksoz enteresan dan listwar bann Izraelit. (Kolosyen 2:16) Eski pa i servi konman en rapel pour nou, ki nou osi nou devret donn priyorite bann aktivite spirityel? Preokip nou avek keksoz materyel oubyen divertisman pa devret vin pli enportan ki bann aktivite ki annan pour fer avek nou ladorasyon. (Ebre 4:9, 10) Alor nou kapab demann nou lekor: “Kwa ki pran premye plas dan mon lavi? Eski mon pe donn priyorite letid, lapriyer, asiste renyon, e pres sa bon nouvel Rwayonm? Eski lezot keksoz pe ranplas sa bann aktivite?” Si nou met keksoz spirityel premye dan nou lavi, Zeova i asir nou ki nou pa pou mank bann nesesite lavi.—Matye 6:24-33.

10. Ki mannyer nou kapab benefisye ler nou pas letan dan bann aktivite spirityel?

10 Letan ki nou pase pour etidye Labib ek bann piblikasyon baze lo Labib, e osi reflesir oprofon lo zot mesaz, i kapab ed nou pour apros pli pros avek Zeova. (Zak 4:8) Susan, ki apepre 40 an pase ti konmans met letan dekote pour etidye Labib regilyerman, i admet ki okonmansman i pa ti gou. I ti en lour. Me pli i ti lir, pli i ti kontan fer li. Konmela, si pour en serten rezon i arive ki i pa kapab fer son letid, i vreman mank son letid personnel. I dir: “Letid in ed mwan konn Zeova konman en Papa. Mon kapab met konfyans dan li, depan lo li, e fasilman apros li dan lapriyer. I vreman merveye pour vwar ki kantite Zeova i kontan son bann serviter, ki mannyer i pran swen avek mwan, e ki mannyer in ed mwan.” Nou osi nou kapab trouv bokou lazwa ler nou regilyerman satisfer nou bezwen spirityel!

Lalwa Bondye lo anmas sa ki reste

11. Ki mannyer sa laranzman pour anmas sa ki reste ti marse?

11 En dezyenm laspe Lalwa Moiz ki ti reflekte lentere Bondye pour byennet son pep ti sa drwa pour anmas sa ki reste apre en rekolt. Zeova ti donn lord ki ler en fermye Izraelit ti fer rekolt lo son plantasyon, i devret les bann ki dan bezwen anmas sa ki bann travayer in kit deryer. Bann fermye pa ti devret rekolte tou zot prodwir lo bann bor zot plantasyon, ni anmas bann rezen oubyen zoliv ki ti reste deryer. Si zot ti’n oubliy bann legren dan plantasyon, zot pa ti devret retournen pour anmase. Sa ti en laranzman ranpli avek lanmour dan lentere bann pov, rezidan etranze, orfelen ek bann vev. I vre zot ti bezwen travay dir pour anmas sa ki reste, me sa laranzman ti anpes zot al mandyan.—Levitik 19:9, 10; Deterononm 24:19-22; Psonm 37:25.

12. Ki loportinite sa laranzman pour anmas sa ki reste ti donn bann fermye?

12 Sa lalwa lo anmas sa ki reste pa ti spesifye ki kantite bann fermye ti bezwen kite pour bann ki ti dan bezwen. I ti pou depan lo zot si zot ti pou kit en kantite oubyen en pti gin lo bann bor zot plantasyon. Alor sa laranzman ti ed bann fermye konpran ki savedir zenerozite. I ti donn bann fermye sa loportinite pour montre zot lapresyasyon pour sa Enn ki fourni rekolt, vi ki “sa enn ki pe montre faver enn ki pov pe glorifye [son Kreater].” (Proverb 14:31) Boaz ti en dimoun ki ti fer sa. Avek labonte i ti fer sir ki Rit, en vev ki ti anmas sa ki ti reste dan son plantasyon, ti pou kapab anmas sifizaman lagrenn dible. Zeova ti rekonpans Boaz en kantite pour son zenerozite.—Rit 2:15, 16; 4:21, 22; Proverb 19:17.

13. Ki sa lalwa lo anmas sa ki reste i ansenny nou?

13 Sa prensip par deryer sa lalwa pour anmas sa ki reste pa’n sanze. Zeova i ekspekte son bann serviter ozordi pour montre zot zenere, sirtou anver bann ki dan bezwen. Pli nou zenere, pli nou rekonpans pou gran. Zezi ti dir: “Donnen e ou osi ou a gannyen. Zot a vid dan ou sak en bon mezir, byen ranpli, foule e deborde. Mezir ki ou servi avek lezot se sanmenm mezir ki pou ganny servi avek ou.”—Lik 6:38.

14, 15. Dan ki fason nou kapab montre zenerozite, e ki byenfe sa i kapab donn nou ek sa bann ki nou ede?

14 Zapot Pol ti ankouraz nou pour “fer dibyen tou dimoun, sirtou nou bann frer dan lafwa.” (Galat 6:10) Alor, ler nou bann frer ek ser i fer fas avek leprev ki teste zot lafwa, nou bezwen konsyan ki zot bezwen led spirityel. Me kekfwa zot osi bezwen led pratik, par egzanp, pour al Lasal Rwayonm oubyen pour aste zot konmisyon. Dan ou kongregasyon, eski i annan okenn dimoun aze, malad, oubyen ki pa kapab sorti deor, ki ti pou kontan en vizit lankourazman oubyen serten led? Si nou sey port latansyon lo bezwen lezot, alor Zeova i kapab servi nou pour reponn lapriyer en dimoun ki dan bezwen. Menm si pran swen avek kanmarad i en lobligasyon Kretyen, sa enn ki pe ede i osi benefisye. Montre lanmour senser pour nou bann frer ek ser i anmenn bokou lazwa ek en profon satisfaksyon ki fer nou ganny laprouvasyon Zeova.—Proverb 15:29.

15 En lot fason enportan ki bann Kretyen i montre ki zot pa mazin zis zot prop lentere i par servi zot letan ek lenerzi pour koz lo plan Bondye. (Matye 28:19, 20) Si ou’n deza santi sa lazwa pour ed en lot dimoun arive dedye son lavi avek Zeova, alor ou’n vwar sa ki Zezi ti dir i vre: “I annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar.”—Akt 20:35.

Fer atansyon Konvwatiz

16, 17. Ki sa dizyenm komannman ti defann fer, e akoz?

16 Sa trwazyenm laspe dan Lalwa Bondye pour Izrael ki nou pou egzaminen aprezan i sa dizyenm komannman ki ti defann konvwatiz. Sa Lalwa ti dir: “Ou pa devret anvi lakaz ou prosen. Ou pa devret anvi madanm ou prosen, ni son lesklav zonm oubyen son lesklav fanm ni son toro, ni son bourik ni okenn keksoz ki pour ou prosen.” (Egzod 20:17) Napa okenn imen ki kapab met an fors en tel komannman, vi ki personn pa kapab lir leker. Me sa komannman, ti met Lalwa lo en nivo bokou pli siperyer ki sistenm legal imen. I ti fer sak Izraelit konsyan ki i direkteman responsab devan Zeova, li ki kapab lir sa ki annan dan nou leker. (1 Samyel 16:7) Deplis, sa komannman ti target rasin bokou move kondwit.—Zak 1:14.

17 Sa lalwa kont konvwatiz ti ankouraz pep Bondye pour evit kontan keksoz materyel, vorasite, e konplent lo zot sitiasyon. I ti osi protez zot kont sa tantasyon pour vole oubyen fer aksyon imoral. I pou toultan annan dimoun ki annan serten keksoz materyel ki nou admire oubyen dimoun ki paret pe pli byen reisi ki nou dan en serten laspe. Si nou pa arive kontrol nou panse dan sa bann sitiasyon, nou kapab perdi nou lazwa e konmans zalou lezot. Dan Labib ler en dimoun i annan sa latitid sa i endike ki i annan en “lespri deregle.” San sa kalite nou pou bokou pli byen.—Romen 1:28-30.

18. Ki sa leta lespri ki popiler ozordi, e ki move lefe sa i kapab anmennen?

18 Ozordi dan lemonn, dimoun i annan sa latitid pour kontan keksoz materyel e pour fer konpetisyon. Atraver piblisite, bann biznes i fer dimoun anvi bann nouvo keksoz e souvan lide ki zot oule pase i ki fodre nou aste zot nouvo prodwi pour nou zwaye. I sanmenm sa kalite latitid ki Lalwa Zeova i kondannen. En lot latitid en pe parey ki Lalwa Zeova i osi kont se pour atoupri reisi dan lemonn e pour akimil larises. Zapot Pol ti averti: “Bann ki oule vin ris i tonm dan tantasyon e dan pyez en kantite dezir bet e move, ki plonz dimoun dan larin e fer zot maler. Lanmour larzan i rasin tou lemal. Serten dimoun, pour posed larzan in egare lwen avek lafwa e zot in met zot lekor dan en kantite tourman.”—1 Timote 6:9, 10.

19, 20. (a) Ki keksoz ki vreman annan valer pour bann ki kontan lalwa Zeova? (b) Lo ki topik sa lot lartik pou koze?

19 Sa bann ki kontan lalwa Bondye i konn tre byen bann danze pour kontan keksoz materyel e alor zot ganny proteze. Par egzanp, sa psalmis ti priy Zeova: “Diriz mon leker ver ou bann rapel, pa anver bann profi. Lalwa ou labous i bon pour mwan, plis ki plizyer milye pyes lor ek larzan.” (Psonm 119:36, 72) Si nou konvenki ki sa parol i vre alor sa pou ed nou mentenir sa lekilib pour evit latrap kontan keksoz materyel, vorasite, e pa satisfe avek nou sitiasyon lavi. Pli gran sours larises se viv en lavi ki Bondye i kontan, me pa akimil keksoz materyel.—1 Timote 6:6.

20 Bann prensip par deryer sa Lalwa ki Zeova ti donn ansyen nasyon Izrael i annan valer dan nou letan difisil zis parey i ti leka ler Zeova ti donn Lalwa avek Moiz. Pli nou aplik bann prensip dan nou lavi, pli nou pou apresye zot, pli nou pou arive kontan zot, e sa pou fer nou vin pli zwaye. Dan Lalwa i annan bokou leson enportan pour nou, e lavi ek leksperyans serten dimoun dan Labib i bann rapel vivan ki sa bann leson i annan valer. Nou pou egzamin detrwa legzanp dan nou lot lartik.

[Not anba lo paz]

^ par. 4 Tou eksepte 4 dan sa 176 verse i mansyonn swa komannman, zizman, lalwa, lord, regilasyon, rapel, parol, oubyen fason azir Zeova.

Ki ou pou reponn?

• Akoz ekriven Psonm 119 ti kontan lalwa Zeova?

• Ki bann Kretyen i kapab aprann atraver laranzman Saba?

• Ki valer lalwa Bondye lo anmas sa ki reste pou toultan annan?

• Dan ki fason komannman kont konvwatiz i protez nou?

[Kestyon]

[Portre lo paz 13]

Lo ki lalwa Saba ti met lanfaz?

[Portre lo paz 15]

Ki sa lalwa lo anmas sa ki reste i ansenny nou?