Skip to content

Al lo konteni

Resers pour konn Laverite

Resers pour konn Laverite

Resers pour konn Laverite

“PLITO ou konn keksoz ki reste dan linyorans.” Sa i parol ki Laura Fermi madanm en fizisyen renonmen ki apel Enrico Fermi ti dir. Me serten dimoun pa dakor avek sa, zot kapab ensiste ki sa ki ou pa konnen pa pou zanmen fer ou ditor. Pour laplipar dimoun, sa i vre, e sa i pa zis leka dan domenn syantifik me dan lezot laspe nou lavi. Linyorans, savedir pa konn laverite, in fer ki pour plizyer syek bokou dimoun in reste dan fernwanr entelektyelman, moralman, e spirityelman.—Efezyen 4:18

Se pour sa rezon dimoun ki servi zot lespri, i fer resers pour konn laverite. Zot anvi konnen akoz nou la e kote nou pe ale. Pandan zot resers zot in esey plizyer mwayen pour trouv larepons sa bann kestyon. Annou egzamin serten sa bann mwayen.

Eski Larelizyon i sa Mwayen?

Dapre tradisyon Boudis, Siddhārtha Gautama, ki fondater larelizyon Boudis, ti ganny trouble en kantite akoz imen pe soufer e mor. I ti demann bann ansennyan dan larelizyon Endou pour ed li trouv “semen laverite.” Serten sa bann ansennyan ti demann li pour fer yoga e priv son lekor en kantite. Finalman, Gautama ti deside fer bokou meditasyon lo li menm pour li esey trouv laverite.

Lezot in servi bann drog ki annan en kantite lefe lo lespri pour esey trouv laverite. Par egzanp, bann manm en legliz ki apel Native American Church, zot dir ki peyote, en kaktis ki annan en sibstans ki kapab fer ou vwar bann keksoz ki pa reel, “i kapab fer ou konn bann keksoz ki ou pa ti konnen.”

Jean Jacques Rousseau, en filozof Franse dan wityenm syek, ti krwar ki nenport dimoun senser i kapab ganny en revelasyon personnelman sorti kot Bondye. Ki mannyer? Dapre Rousseau nou ganny sa ler nou ekout sa ki “Bondye i dir nou leker.” Apre, ou santiman lo diferan keksoz, sa ki ou lemosyon ek konsyans i dir ou, “pou vin sa gidans ki ou pli kapab depan lo la, parmi sa kantite lopinyon konplike ki imen i annan.”—History of Western Philosophy.

Eski Rezonnman Imen i sa Mwayen?

En kantite dimoun ki ti viv dan lepok Rousseau, i vreman pa dakor avek sa kalite lapros relizye. Par egzanp, enn son koleg, Voltaire ki osi Franse, ti dir ki larelizyon pa’n fer imen konn laverite. Plito i responsab pour sa plizyer syek ki Lerop in dan linyorans, siperstisyon, e mank tolerans pandan sa peryod letan ki apel Mwayenn Az kot bann istoryen in dir ti napa bokou devlopman.

Voltaire ti zwenn en group Eropeen ki ti apel “Lalimyer,” zot krwayans ti baze lo bann keksoz lozik ek rezonnman imen. Sa group ti adopte krwayans bann Grek ki ti viv dan letan pase, ki rezonnman imen ek resers syantifik i de keksoz enportan pour konn laverite. En lot manm sa group, Bernard de Fontenelle ti dir ki rezonnman imen lo li menm pou diriz limanite ‘ver en syek ki zour apre zour pou annan plis konnesans, e ler ou pou get bann syek ki’n pase avan, nou pou konklir ki nou ti dan fernwanr.’—Encyclopædia Britannica.

Sa i zis detrwa parmi sa kantite krwayans vreman diferan lo ki mannyer nou pou trouv laverite. Eski i annan en “gidans” ki nou kapab depan lo la pour trouv laverite? Annou egzaminen ki sa lot lartik i annan pour dir lo sa sours ki nou kapab depan lo la pour trouv laverite.

[Portre lo paz 3]

Gautama (Buddha), Rousseau ek Voltaire ti esey plizyer mwayen pour trouv laverite