Skip to content

Al lo konteni

Lorizin Lemal in ganny devwale!

Lorizin Lemal in ganny devwale!

Lorizin Lemal in ganny devwale!

DAN premye syek, en kantite Zwif ti pe esper larive sa Mesi promiz. (Zan 6:14) Kan Zezi ti vini, i ti anmenn rekonfor ek leklersisman. I ti geri bann malad, nouri bann ki ti lafen, kalmi tanpet, menm resisit bann mor. (Matye 8:26; 14:14-21; 15:30, 31; Mark 5:38-43) I ti osi koz lo parol Zeova e fer sa promes pour donn lavi eternel. (Zan 3:34) Par sa ki i ti dir e fer, Zezi ti byen demontre ki i ti Mesi, sa enn ki ti pou delivre imen dan pese ek tou bann konsekans lemal.

Normalman, sa bann sef relizye Zwif ti devret bann premye dimoun pour resevwar Zezi, ekout li, e aksepte son direksyon. Me, zot pa ti fer li. Okontrer, zot ti ay li, persekit li, e fer konplo pour touy li!—Mark 14:1; 15:1-3, 10-15.

Ti apropriye alor pour Zezi kondann sa bann zonm koupab. (Matye 23:33-35) Kantmenm sa i ti rekonnet ki ti annan en lot personnaz ki ti bezwen par deryer zot bann move panse ek aksyon. I ti dir zot: “Zot, zot papa dyab, e se dezir zot papa ki zot oule realize. Depi okonmansman i en kriminel, i pa’n zanmen kontan laverite, akoz napa laverite dan li. Ler i koz manti, i koz selon son natir, akoz i manter e papa tou mansonz.” (Zan 8:44) Menm si Zezi ti rekonnet ki imen i kapab fer bann move aksyon, i ti met lanfaz lo vre lorizin lemal, setadir Satan.

Ler i dir ki Satan “pa’n zanmen kontan laverite [oubyen “pa’n reste fidel dan laverite,” NW]” Zezi ti pe fer vwar ki sa lanz ti’n deza en serviter fidel Bondye me i ti’n kit sa bon semen. Akoz Satan ti rebel kont Zeova? Akoz i ti devlop en tro gran lopinyon lo li menm ziska ki i ti anvi ganny sa ladorasyon ki ti zis pour Bondye tousel. *Matye 4:8, 9.

Nou vwar klerman rebelyon Satan dan zarden Edenn ler i ti tronp Ev pour manz sa fri ki Bondye ti’n defann zot manze. Par koz sa premye mansonz e kalonmni Zeova, Satan in fer li menm vin “papa tou mansonz.” Deplis, par tant Adan ek Ev pour dezobei, i ti fer pese domin zot, ki finalman sa ti anmenn santans lanmor lo zot e lo zot desandans ki ti pou vini. Alor, Satan ti osi fer li menm vin “en kriminel”—vreman, sa pli gran kriminel ki’n deza egziste!—Zenez 3:1-6; Romen 5:12.

Move lenfliyans Satan ti menm ariv ziska dan lesyel, kot i’n enfliyans lezot lanz pour zwenn li dan son rebelyon. (2 Pyer 2:4) Parey Satan, bann demon in annan en lentere ki pa apropriye dan bann imen. Antouleka, sa dezir seksyel ki zot ti devlope pour bann imen ti degoutan, e ti anmenn bann tre move konsekans.

Later i ranpli avek Lemal

Labib i dir nou: “Kan bann zonm ti konmans ogmante . . . e ki zot bann fiy ti ne, apre bann garson sa vre Bondye ti remarke ki bann fiy lo later ti zoli. Zot ti swazir serten e pran zot konman zot madanm.” (Zenez 6:1, 2) Lekel zot sa “bann garson sa vre Bondye”? Zot ti bann lanz, me pa bann imen. (Zob 1:6; 2:1) Ki mannyer nou konn sa? Par egzanp, maryaz ant bann imen ti egziste deza depi 1,500 zan e ti napa okenn rezon pour sa ganny mansyonnen dan en fason spesyal. Alor, par atir latansyon lo sa relasyon seksyel ant “bann garson sa vre Bondye,” ki ti pran lekor zonm, avek “bann fiy lo later,” i kler ki sa resi pe refer avek en keksoz ki pa ti’n zanmen deza arive avan, e ki ti abnormal.

Bann zanfan ki ti ne dan sa relasyon i montre ki sa ti en keksoz ki ti abnormal. Sa bann zanfan ti ganny apele Nefilim, zot ti en melanz imen ek lanz ki ti vin bann zean. Zot ti osi bann dimoun sovaz ki ti domin lezot dan en fason kriyel. Anfet, “Nefilim” i vedir “fer tonbe” oubyen “bann ki fer tonbe lezot.” Sa bann zonm sovaz i ganny dekrir konman “bann ki pwisan ki ti renonmen dan letan lontan.”—Zenez 6:4, not anba lo paz.

Sa bann Nefilim ek zot papa ti vin vreman move, en kalite mesanste ki pa ti’n zanmen deza egziste oparavan. Zenez 6:11 i fer remarke ki, “Later ti vin koronpi dan lizye sa vre Bondye, e . . . ti ranpli avek vyolans.” Wi bann imen ti adopte sa latitid vyolan e koronpi parey avek sa bann Nefilim ki ti’n fek vin viv parmi zot.

Ki mannyer sa bann Nefilim ek zot papa in kapab annan en move lenfliyans sitan pwisan lo bann imen? Zot in fer sa par eksit zot bann dezir ek sa move tandans dan zot pour fer pese. Ki rezilta sa ti anmennen? “Tou dimoun lo later ti pe azir dan en fason koronpi.” Finalman Zeova ti detri sa lemonn antye par en Deliz, kot zis Noe, en zonm drwat, ek son fanmiy ki ti ganny sove. (Zenez 6:5, 12-22) Me sa bann lanz ki ti pran lekor imen, ti retourn dan lesyel avek laont akoz zot ti perdi faver Bondye. Vi ki sa bann demon ti’n ganny abese, zot ti kontinyen opoz Bondye ek son bann lanz fidel e drwat ki i konsider konman son fanmir. I kler ki depi sa letan la, Bondye ti defann sa bann move lanz pour pran lekor imen. (Zid 6) Kantmenm sa, zot ti kontinyen egzers en lenfliyans pwisan lo imen.

Sa enn Mesan in ganny devwale konpletman!

Sa degre, ki move lenfliyans Satan in arive i ganny revele dan 1 Zan 5:19, ki dir: “Lemonn antye i dan pouvwar Dyab.” Avek riz, Dyab pe diriz bann imen ver bann maler ki pe vin deplizanpli pli pir. Anfet, i pli determinen ki avan pour fer ditor. Akoz? Akoz li ek son bann demon zot in ganny pouse dan lesyel apre ki Rwayonm Bondye ti ganny etabli an 1914. Konsernan sa levennman, Labib ti predir: “Maler, later . . . , parski dyab in desann kot zot avek en gran lakoler, akoz i konnen ki i reste li ankor zis en pti pe letan.” (Revelasyon 12:7-12) Alor, ki mannyer Satan i fer pour enfliyans imen ozordi?

Premyerman Satan i fer sa par promot en leta lespri ki diriz lafason ki dimoun i panse e azir. I pour sa rezon ki dan Efezyen 2:2 Dyab i ganny apele ‘sef pisans dan ler, sa menm lespri [oubyen, en latitid vreman for] ki aprezan pe travay dan bann zanfan dezobeisans.’ Olye ankouraz dimoun pour annan lakrent pour Bondye e fer sa ki byen, sa ‘ler’ ki sorti kot Satan i plito fer dimoun rebel kont Bondye ek son bann standar. Alor Satan ek son bann demon pe promot lemal ki pe ganny komet par imen e fer li vin pli pir.

“Protez ou Leker”

En fason ki sa ‘ler’ i ganny manifeste i par sa fleo pornografi, ki eksit bann move dezir seksyel e fer zot kondwir zot dan en move fason ki paret atiran. (1 Tesalonisyen 4:3-5) Vyol, fer soufer lezot seksyelman, vyol ki ganny komet par plizyer dimoun, labi seksyel lo bann zanfan, relasyon seksyel avek zannimo i serten size ki pornografi i met lanfaz lo la konman divertisman. Menm si i kapab pa dan sa bann fason ki nou’n fek dekrir, dimoun ki get oubyen lir bann liv lo pornografi i kapab ganny afekte avek sa, akoz zot kapab vin vreman adikt. * E sa i fer serten dimoun devlop sa labitid pour eksit zot dezir seksyel par get bann dimoun touni sirtou an kasyet oubyen ler zot pe annan relasyon seksyel. I en keksoz mal ki detri relasyon ant imen ek relasyon en dimoun avek Bondye. Pornografi i reflekte sa mantalite degradan sa bann demon ki promot li, sa bann rebel ki ti konmans devlop move dezir seksyel avan Deliz dan letan Noe.

Ti annan en bon rezon akoz Salomon ti donn sa konsey: “Plis ki tou lezot keksoz ki ou devret veye, protez ou leker, parski sours lavi i sorti dan leker.” (Proverb 4:23) Dan en fason pratik, protez ou leker kont sa pyez pornografi i kapab vedir sanz lantenn televizyon ki ou pe gete oubyen tenny konpiter si bann portre ki annan pour fer avek pornografi i aparet. E i enportan pour azir vit e avek determinasyon! Fer konmsi ou ti en solda ki pe esey evit en misil ki’n ganny vize lo ou leker. Satan pe target ou leker senbolik, landrwa kot ou motivasyon ek dezir i sorti e i pe rod en fason pour kontamin li.

Alors ou bezwen protez ou leker pour pa kontan vyolans, akoz Dyab i konnen ki “nenport ki, ki kontan vyolans, [Zeova] i vreman ay li.” (Psonm 11:5) Pa bezwen ki Satan i fer ou komet en kantite aksyon vyolan pour fer ou vin en lennmi Bondye, i zis bezwen fer ki ptitapti ou arive kontan vyolans. I pa drol ki bann lemisyon lo televizyon i ranpli avek vyolans ek grigri. I fer en bann letan depi ki bann Nefilim nepli egziste, me zot bann tandans ek fason ki zot ti azir pa’n disparet! Eski kalite divertisman ki ou swazir i montre ki ou reziste bann riz Satan?—2 Korentyen 2:11.

Ki mannyer pour reziste move Lenfliyans Satan

I kapab vreman difisil pour lit kont sa ki mal. Labib i fer resorti ki sa bann ki pe fer bokou zefor pour fer plezir Bondye “pe lit . . . kont bann pouvwar move lespri,” anplis ki lit kont zot prop laser enparfe. Pour ganny sa lalit ek faver Bondye, nou bezwen profit tou sa bann provizyon ki sorti kot Bondye.—Efezyen 6:12; Romen 7:21-25.

Enn parmi sa bann provizyon i enkli lespri sen Bondye, sa lafors pli pwisan dan liniver. Zapot Pol ti ekrir bann Kretyen dan premye syek: “Nou, nou pa’n ganny Lespri dapre lemonn, me nou’n ganny Lespri ki sorti kot Bondye.” (1 Korentyen 2:12) Sa bann ki ganny gide par lespri sen Bondye i aprann pour kontan sa ki Bondye i kontan e ay sa ki i deteste. (Amos 5:15) Ki mannyer ou kapab resevwar lespri sen? Prensipalman par lapriyer, letid Labib, vi ki bann zonm ki ti ekri Labib ti ganny enspire par lespri sen, e par asosye avek sa bann ki vreman kontan Bondye.—Lik 11:13; 2 Timote 3:16; Ebre 10:24, 25.

Nou konmans met lo nou “tou bann lekipman batay ki Bondye i donnen,” ler nou profit omaksimonm sa bann provizyon spirityel, ki sa sel proteksyon kont “bann riz Dyab” ki nou kapab totalman depan lo la. (Efezyen 6:11-18) Ozordi i pli irzan ki zanmen oparavan pour byen servi tou sa bann provizyon. Akoz sa?

Lemal pe al ver son lafen!

En psalmis ti dir: “Kan bann mesan i zermen parey vezetasyon e tou sa ki pratik sa ki mal i fleri, se pour zot ganny detrir pour touzour.” (Psonm 92:7) Wi parey dan lepok Noe, lemal ki pe ogmante dan nou letan i montre ki zizman Bondye i pros. I pa pou zis kont bann move dimoun me osi kont Satan ek son bann demon, ki pou ganny zete dan labim kot i pa pou kapab tant personn, e sa pou arive avan zot destriksyon final. (2 Timote 3:1-5; Revelasyon 20:1-3, 7-10) Lekel ki pou anmenn sa zizman? Pa lot ki Zezi Kri, ki Labib i dir sa lo li: “La rezon akoz Garson Bondye in aparet, se zisteman pour detri bann travay dyab.”—1 Zan 3:8.

Eski ou vreman anvi ki lemal i disparet? Si wi, alor ou kapab ganny rekonfor dan bann promes ki trouve dan Labib. Napa okenn lezot liv ki fer nou vwar ki, Satan i lorizin lemal, e napa okenn lezot liv ki montre ki mannyer li ek tou son bann move travay pou ganny detrir. Nou ankouraz ou pour rod konnesans egzakt lo Labib pour ki ou kapab protez ou lekor kont bann move lenfliyans Satan konmela menm e pour protez sa lespwar pour viv dan en lemonn kot lemal pou nepli egziste.—Psonm 37:9, 10.

[Not anba lo paz]

^ par. 5 Nou pa konnen ki mannyer sa lanz ki ti vin Satan ti apele okonmansman. Sa term “Satan” ek “Dyab” i vedir “Opozan” ek “Kalonmnyen.” Dan serten fason, latitid ki Satan ti annan i parey avek latitid sa lerwa Tir dan letan lontan. (Ezekyel 28:12-19) Zot tou le de zot ti napa okenn defo dan zot latitid okonmansman me zot ti tonbe akoz zot prop lorgey.

^ par. 17 Vwar sa trwa lartik dan Awake! le 22 Zilyet, 2003, “PornographyHarmless or Harmful?” pibliye par Temwen Zeova.

[Bwat lo paz 6]

Bann Lezann ki baze lo Laverite

I annan en kantite zistwar dan lemonn antye konsernan bann demi bondye, bann zean, ek en deliz ki’n fer en kantite dega, ki trouve dan bann vye lezann dan lepase. Par egzanp dan literatir Gilgamesh, en lezann Akkadian i koz lo en deliz, en bato, ek bann sirvivan. Gilgamesh ki ti ganny dekrir konman en demi bondye, lanmwatye zonm e lot lanmwatye bondye, ti vyolan e ranpli avek dezir seksyel imoral. En lezann Aztec i rakont konsernan en lemonn ansyen ki ti ranpli avek bann zean e konsernan en gro deliz. En lezann Norse i dekrir en ras zean ek en zonm saz ki ti apel Bergelmir e ki ti konstri en gran bato pour sov li menm avek son madanm. Tou sa bann temwannyaz lo sa bann lezann i an armoni avek sa ki Labib i dir, ki tou imen i desandans bann sirvivan sa deliz ki ti detri en move lemonn ansyen.

[Portre dan bwat]

Zistwar Gilgamesh lo en plak ros

[Credit line]

The University Museum, University of Pennsylvania (neg. # 22065)

[Portre lo paz 5]

Nou kapab vwar tandans bann Nefilim dan bann imen ozordi

[Portre lo paz 7]

Konnesans egzakt i fortifye nou kont bann move lenfliyans lemal