Skip to content

Al lo konteni

“Pa rann mal pour mal”

“Pa rann mal pour mal”

“Pa rann mal pour mal”

“Pa rann mal pour mal. Me fer tou ou posib pour fer sa ki byen devan tou dimoun.”—ROMEN 12:17.

1. Ki latitid dimoun i souvan annan?

LER en pti garson i pous en lot pour rod lager, laplipar di tan sa lot pti garson pou fer parey li osi. Malerezman, pa zis zanfan ki rann kou pour kou, gran dimoun osi i fer sa. Si zot in ganny ofanse, zot pou anvi revanze. Kekfwa zot pa pou vreman tap sa dimoun, me zot pou rod en fason anba anba pour fer li en keksoz mal zot osi. Petet, zot pou fann en bann rimer lo sa dimoun ki’n ofans zot, ouswa zot pou esey anpes li reisi fer en keksoz. Nenport fason zot servi, zot bi se pour rann mal pour mal oubyen revanze.

2. (a) Akoz bann vre Kretyen pa revanze? (b) Ki kestyon e ki sapit ek liv Labib nou pou egzaminen?

2 Menm si parfwa nou vreman anvi revanze, bann vre Kretyen i fer zot mye pour rezet sa latitid. Plito, zot fer bokou zefor pour swiv sa ki zapot Pol ti dir: “Pa rann mal pour mal” avek personn. (Romen 12:17) Kwa ki pou motiv nou swiv sa tre bon prensip? Sirtou avek lekel nou pa devret rann mal pour mal? Ki byenfe nou pou gannyen si nou pa revanze? Nou pou vwar larepons sa bann kestyon kan nou pou etidye konteks parol Pol e osi egzaminen ki mannyer Romen sapit 12 i montre ki pa revanze i byen, ki sa i reflekte en konportman modes e ranpli avek lanmour. Nou pou egzamin sa trwa laspe enn par enn.

“Alor, mon bann Frer, mon sipliy zot”

3, 4. (a) Dan konmansman Romen sapit 12, ki Pol ti koz lo la, e ki sa mo “alor” i fer nou konpran? (b) Ki lefe konpasyon Bondye ti’n bezwen annan lo bann Kretyen Ronm?

3 Dan konmansman sapit 12, Pol pe montre ki mannyer kat size, ki relye avek kanmarad, i annan en lefe lo nou lavi Kretyen. I pe koz lo nou relasyon avek Zeova, avek lezot Kretyen, bann ki pa Temwen ek bann lotorite gouvernmantal. Pol pe montre ki i annan en rezon fondamantal pour nou rezet bann move tandans, parey revanze, ler i dir: ‘Alor, mon bann frer, mon sipliy zot par konpasyon Bondye.’ (Romen 12:1) Ou remarke i annan sa mo “alor,” ki vedir “dapre sa ki fek ganny dir.” Andotmo, Pol pe dir, ‘Dapre sa ki mon’n eksplik zot, mon sipliy zot swiv sa konsey ki mon pe al donn zot.’ Ki Pol ti fek eksplik bann Kretyen Ronm?

4 Dan sa 11 premye sapit sa let, Pol ti pe elabor lo sa privilez eksepsyonnel ki bann Zwif ek non Zwif ti pou annan pour diriz avek Kris dan Rwayonm Bondye. En loportinite ki nasyon Izrael ti gate. (Romen 11:13-36) Sa gran privilez ti posib selman “par konpasyon Bondye.” Ki mannyer bann Kretyen ti devret vwar sa gran labonte ki Zeova ti manifeste? Zot ti merit annan en sitan gran lapresyasyon dan zot leker ki zot ti pou vreman anvi swiv konsey ki Pol ti pe al donn zot: ‘Ofer zot lekor konman en sakrifis vivan, sen e agreab devan Bondye, en servis sakre kot ou servi ou lentelizans.’ (Romen 12:1) Me ki mannyer sa bann Kretyen ti kapab ofer zot lekor konman “en sakrifis” devan Bondye?

5. (a) Ki mannyer en dimoun i kapab ofer son lekor konman “en sakrifis” avek Bondye? (b) Ki prensip ki en vre Kretyen i devret met an pratik?

5 Pol i kontinyen son leksplikasyon an dizan: “Pa swiv bann koutim sa monn konmela me les Bondye transform zot par en sanzman konplet dan zot lentelizans. Pour ki zot a kapab konpran lavolonte Bondye: Sa ki bon, sa ki fer li plezir, sa ki parfe.” (Romen 12:2) Olye les lespri lemonn moul zot fason panse, zot ti bezwen transform li pour fer li vin dapre fason panse Kris. (1 Korentyen 2:16; Filipyen 2:5) Tou bann vre Kretyen i devret aplik sa prensip dan zot lavi toulezour, e sa i enkli nou osi ozordi.

6. Dapre rezonnman Pol dan Romen 12:1, 2, kwa ki pous nou pour pa revanze?

6 Ki mannyer rezonnman Pol dan Romen 12:1, 2 i kapab ed nou? Parey bann Kretyen swazir Ronm, nou osi nou annan bokou lapresyasyon pour tou sa bann diferan fason ki Bondye in demontre e pe ankor demontre son konpasyon anver nou tou dilon nou lavi. Alor, avek en leker rekonesan, nou santi nou pouse pour servi Bondye avek tou nou lafors, abilite, e avek tou sa ki nou annan. Dan nou leker, nou annan sa dezir pour fer nou mye pour pans, pa parey lemonn, me parey Kris. E ler nou annan menm mantalite ki Kris, sa i ed nou pour tret byen lezot ki enkli bann Kretyen ek lezot ki pa Temwen. (Galat 5:25) Par egzanp, si nou mazin parey Kris ti mazinen, nou pa pou anvi revanze.—1 Pyer 2:21-23.

“Lanmour i devre san Lipokrizi”

7. Ki kalite lanmour ki ganny diskite dan Romen sapit 12?

7 Nou pa rann mal pour mal, zis akoz sa i byen me osi parski sa i demontre lanmour lo nou par. Get sa ki zapot Pol ti dir lo lanmour. Dan sa let pour bann Romen, Pol ti servi sa mo “lanmour” (a·gaʹpe an Grek) plizyer fwa ler i ti refer avek lanmour Bondye ek lanmour Kris. (Romen 5:5, 8; 8:35, 39) Parkont, dan sapit 12, Pol i servi sa mo a·gaʹpe dan en lot fason, an rapor avek lanmour ki ganny manifeste anver lezot imen. Pol ti eksplike ki serten Kretyen ti pou ganny bann diferan don spirityel, me apre i ti mansyonn en kalite ki tou Kretyen i devret devlope. I ti dir: “[Zot] lanmour i devre san lipokrizi.” (Romen 12:4-9) Ler nou demontre lanmour anver lezot, sa i en mwayen enportan pour idantifye bann vre Kretyen. (Mark 12:28-31) Pol i ankouraz nou pour fer sir ki nou lanmour Kretyen i senser.

8. Ki mannyer nou kapab demontre en lanmour san lipokrizi?

8 Deplis, Pol i montre konman lanmour san lipokrizi i ganny demontre: “Deteste sa ki mal e reste atase avek sa ki byen.” (Romen 12:9) “Deteste” e “reste atase” i bann mo ase for. Sa mo Grek ki’n ganny tradwi “deteste,” ti osi kapab ganny tradwir konman “vreman ay en keksoz.” Nou devret ay pa selman konsekans lemal me lemal li menm. (Psonm 97:10) Sa mo Grek ki’n ganny tradwi “reste atase” i literalman vedir “kole.” En Kretyen ki annan en lanmour senser i sitan kole oubyen atase avek sa ki byen, ki sa i konpletman form parti son personnalite.

9. Ki konsey Pol ti donnen plizyer fwa?

9 I annan en fason partikilye ki sa lanmour i ganny manifeste ki Pol i mansyonn plizyer fwa ler i dir: “Beni bann ki persekit zot; beni pa modi.” “Pa rann mal pour mal.” “Byenneme, pa vanze.” “Pa les lemal domin zot, me okontrer zot domin lemal par sa ki byen.” (Romen 12:14, 17-19, 21) Ler nou lir sa bann parol, napa okenn dout, nou konnen ki mannyer nou devret tret bann ki pa Temwen ouswa menm bann ki persekit nou.

Kontinyen “beni bann ki persekit zot”

10. Dan ki fason nou kapab beni bann ki persekit nou?

10 Ki mannyer nou kapab met an pratik konsey Pol pour kontinyen “beni bann ki persekit” nou? (Romen 12:14) Zezi ti dir son bann disip: “[Kontinyen] kontan zot lennmi e priy pour bann ki persekit zot.” (Matye 5:44; Lik 6:27, 28) Alor, en fason pour nou beni bann ki persekit nou, i par priy pour zot. Nou demann Bondye ki si serten pe persekit nou, akoz zot pa konnen ki nou vreman ete, ki Zeova i ava ouver zot lizye e zot a trouv laverite. (2 Korentyen 4:4) I vre petet premye kou, i kapab paret drol pour demann Bondye pour beni en dimoun ki persekit nou. Toudmenm, pli nou fason panse i parey pour Kris, pli nou pou santi nou kapab devlop lanmour pour nou bann lennmi. (Lik 23:34) Ki rezilta sa i kapab anmennen?

11. (a) Ki nou kapab aprann avek legzanp Etyenn? (b) Parey lavi Pol i demontre, ki sanzman bann ki ti persekit nou i kapab fer?

11 Etyenn i legzanp en dimoun ki ti priy pour bann ki ti persekit li, e son lapriyer pa ti anven. Pa ti mank bokou letan apre Lapannkot lannen 33 N.L., Etyenn ti ganny tyonbo par bann lennmi kongregasyon Kretyen. Zot ti trenn li an deor Zerizalenm, e saboul li avek ros. Avan i ti mor, i ti kriy avek en lavwa for: “[Zeova], pardonn zot pour sa pese!” (Akt 7:58–8:1) Sol ti enn parmi sa bann zonm ki Etyenn ti priy pour zot sa zour. I ti la sa zour e i ti dakor avek sa krim. Plitar, apre ki Zezi ti’n resisite, i ti aparet avek Sol. Sa enn ki ti persekit bann Kretyen ti vin en disip Kris ki nou konnen konman zapot Pol, ki ti ekri sa let pour bann Romen. (Akt 26:12-18) An armoni avek lapriyer Etyenn, i paret ki Zeova ti pardonn Pol pour sa persekisyon ki i ti pran par ladan. (1 Timote 1:12-16) Prezan, i pa sirprann nou ki Pol ti demann bann Kretyen pour kontinyen “beni bann ki persekit zot”! Atraver son prop leksperyans, i ti konnen ki serten ki persekit nou i kapab finalman vin en serviter Bondye. Ozordi osi, serten nou bann lennmi in vin serviter Bondye akoz bann Temwen Zeova in demontre ki zot viv anpe avek lezot.

“Viv anpe avek tou Dimoun”

12. Ki mannyer parol Pol dan Romen 12:9, 17 i relye avek kanmarad?

12 Sa lot konsey ki Pol i donnen i toultan annan pour fer avek lafason ki nou devret tret bann ki Temwen ek bann ki pa Temwen. I ti dir: “Pa rann mal pour mal.” Sa i fer sans ler ou get sa ki Pol ti fek dir, setadir: “Deteste sa ki mal.” Annefe, ki mannyer en dimoun i kapab dir ki i deteste sa ki mal si i servi lemal pour fer en dimoun peye pour sa ki i’n fer li? Sa ti pou tou lekontrer avek lanmour “san lipokrizi.” Apre Pol i dir: “Fer tou ou posib pour fer sa ki byen devan tou dimoun.” (Romen 12:9, 17) Konman nou kapab met sa parol an pratik?

13. Ki mannyer nou devret kondwir nou “devan tou dimoun”?

13 Pli boner, dan son let pour kongregasyon Korent, Pol ti ekri lo persekisyon ki bann zapot ti fer fas avek. I ti dir: “Nou’n ganny ekspoze konman en spektak pour lemonn antye, pour lanz konman pour zonm. . . . Ler nou ganny ensilte, nou beni, ler nou ganny persekite, nou siporte. Ler dimoun i kalomni nou, nou reponn avek bon parol.” (1 Korentyen 4:9-13) Ozordi osi, lemonn pe vey tou sa ki bann vre Kretyen pe fer. Ler serten i vwar bann bon keksoz ki nou fer, menm si nou ganny trete enzisteman, sa i kapab ed zot pour aksepte mesaz laverite.—1 Pyer 2:12.

14. Ziska ki zistans nou devret ale pour nou promouvwar lape?

14 Me ziska ki zistans nou devret ale pour nou promouvwar lape? Nou devret fer tou sa ki nou kapab. Pol ti dir son bann frer Kretyen: “Fer tou sa ki depann lo ou pour viv anpe avek tou dimoun.” (Romen 12:18) Sa lekspresyon “fer tou sa ki depann lo ou” i montre ki i pa pou touzour posib fer lape avek lezot. Par egzanp, nou pa pou dezobei Bondye zis pour reste anpe avek lezot. (Matye 10:34-36; Ebre 12:14) Me toudmenm, nou fer tou sa ki nou kapab pour nou fer lape “avek tou dimoun,” san kas lalwa Bondye.

“Pa vanze”

15. Ki rezon i annan dan Romen 12:19 pour pa revanze?

15 Pol i donn nou en lot bon rezon akoz nou pa devret rann mal pour mal. Sa i akoz i demontre ki nou modes. I ti dir: “Byenneme, pa vanze, me les lakoler Bondye azir. Parski [Zeova] i dir dan Lekritir: ‘Mwan ki pou fer vanzans, Mwan ki pou fer peye.’” (Romen 12:19) Ler en Kretyen i sey revanze li menm, i pe esey fer keksoz dan plas Bondye, se konmsi i pe zwe rol Bondye. (Matye 7:1) Deplis, ler i sey revanze li menm, i pe demontre ki i napa vreman lafwa dan sa ki Zeova ti dir: “Mwan ki pou fer peye.” Parkont, bann vre Kretyen i annan konfyans ki Zeova pou “rann lazistis bann ki i’n swazir.” (Lik 18:7, 8; 2 Tesalonisyen 1:6-8) Alor bann ki modes, i les Bondye revanze si en dimoun in fer zot ditor.—Zeremi 30:23, 24; Romen 1:18.

16, 17. (a) Ki savedir “met labrez” lo latet nou lennmi? (b) Eski ou’n deza vwar konman labonte i kapab ed en dimoun ki pa Temwen sanze? Donn en legzanp.

16 Deplis, si nou revanze, sa pou tre probab fer nou lennmi annan en latitid ankor pli dir, me tret li avek labonte i kapab fer li sanze. Akoz? Get sa ki Pol ti dir bann Kretyen Ronm. I ti dir: “Si ou lennmi i lafen, donn li manze; si i swaf, donn li bwar, parski an azisan ensi, ou pou plas li dan en sityasyon kot i pou santi li brile avek laont [konmsi ou ti’n met labrez so lo son latet. NW]” (Romen 12:20; Proverb 25:21, 22) Ki sa i vedir?

17 Lekspresyon Grek ki Pol ti servi dan Romen 12:20 ti en fason koze ki pe refer avek ler zot ti fer fonn bann metal dan lepok Labib. Par egzanp, si zot ti anmas en metal dan later, zot ti met labrez anba sa metal e lo la, dan en four. Vi ki labrez byen so ti’n ganny mete lo sa metal, sa ti fer li fonn e zot ti kapab tir bann pti salte ki ti’n kol avek sa metal ler i ti dan later. I parey avek bann bon aksyon ki nou fer anver en dimoun ki pa kontan nou, nou kapab “fer fonn” sa laspe dir dan li e gard bann bon kalite ki i annan. (2 Lerwa 6:14-23) Anfet, plizyer Kretyen dan kongregasyon in ganny atire anver vre ladorasyon atraver bann bon aksyon ki serten serviter Zeova ti fer pour zot.

Akoz nou pa revanze

18. Akoz i byen, i demontre lanmour e ki nou modes ler nou pa revanze?

18 Dan nou egzaminasyon Romen sapit 12, nou’n vwar detrwa rezon enportan akoz nou “pa rann mal pour mal.” Tou dabor, pa revanze i byen. Vi ki Zeova i demontre konpasyon anver nou, i toutafe normal e rezonnab ki nou pare pour donn nou lekor konman en sakrifis pour Zeova e ki nou obei volonterman son komannman ki enkli kontan nou lennmi. Dezyenmman, pa rann mal pour mal i demontre lanmour pour lezot. Ler nou pa revanze e nou promot lape avek lanmour, nou swete ki menm bann ki ay nou i kapab vin bann serviter Zeova. Trwazyenmman, pa revanze i demontre ki nou modes. Annefe nou pa oule pran plas Zeova akoz li menm ki’n dir: “Mwan ki pou fer vanzans.” Parol Bondye i osi dir: “Eski ou’n vin en dimoun ki annan toupe? Alor ou pou ganny dezonnore; me lasazes i avek bann ki modes.” (Proverb 11:2) Avek lasazes e akoz nou modes, nou les Zeova revanze kont bann ki’n fer nou ditor.

19. Ki nou pou egzaminen dan lot lartik?

19 Pol ti rezim lafason ki nou devret tret lezot. I ti konsey bann Kretyen: “Pa les lemal domin zot, me okontrer zot domin lemal par sa ki byen.” (Romen 12:21) Ki sa lemal ki nou bezwen fer fas avek konmela? Ki mannyer nou kapab domin lemal? Dan lot lartik, nou pou reponn sa bann kestyon ek lezot kestyon ankor.

Eski ou kapab eksplike?

• Ki konsey ki nou gannyen plizyer fwa dan Romen sapit 12?

• Kwa ki pou motiv nou pour pa revanze?

• Ki byenfe nou e lezot i kapab gannyen si nou pa “rann mal pour mal”?

[Kestyon]

[Bwat lo paz 24]

Romen sapit 12 i koz lo relasyon ki en Kretyen i annan avek:

• Zeova

• Lezot Kretyen

• Bann ki pa Temwen

[Portre lo paz 25]

Ki nou kapab aprann atraver legzanp Etyenn?