Skip to content

Al lo konteni

Proteksyon Pour Pa Tonm Dan Pyez Sa Saser Zwazo

Proteksyon Pour Pa Tonm Dan Pyez Sa Saser Zwazo

Proteksyon Pour Pa Tonm Dan Pyez Sa Saser Zwazo

“[Zeova] li menm pou delivre ou dan pyez sa saser zwazo.”—PSONM 91:3.

1. Lekel “sa saser zwazo,” e akoz i danzere?

TOU vre Kretyen i bezwen fer fas avek en predater. En predater ki vreman malen e rize. Psonm 91:3 i dir ki i en “saser zwazo.” Lekel li sa lennmi? Depi le 1 Zen 1883, Latour Veyer ti fer resorti ki i pa lot ki Satan. Avek taktik, nou adverser vreman pwisan i fer tou sa ki i kapab pour bat nou latet e esey fer nou tonm dan pyez zis parey en saser zwazo i fer pour li tyonbo en zwazo.

2. Akoz Satan i ganny konpare avek en saser zwazo?

2 En bann syek dan lepase, dimoun ti tyonbo zwazo akoz zot ti sant byen, pour ganny zot plim ki ti byen kolore, pour zot manze oubyen pour ofer konman sakrifis. Me zwazo i vizilan, zot fer byen atansyon pour pa ganny tyonbo, e i difisil ganny zot. Se pour sa rezon dan lepase en saser zwazo ti bezwen premyerman byen etidye bann tre ek fason viv sa zwazo ki i ti anvi tyonbo. Apre i ti bezwen konmans envant bann metod ki i kapab servi pour atrap zot. Lefe ki Labib i konpar Satan avek en saser zwazo, sa i ed nou konpran ki taktik i servi. Dyab i etidye nou tou enn par enn. I remark lafason ki nou viv, nou bann tre e san ki nou vwar i met bann pyez devan nou pour nou tonbe. (2 Timote 2:26) Si nou tonm dan son pyez nou pou napa nanryen pour tenir nou debout spirityelman e sa i kapab fer nou perdi lavi pour touzour. Alors, pour nou kapab protez nou lekor, nou bezwen konn diferan taktik ki “sa saser zwazo” i servi.

3, 4. Kan ki Satan i servi menm taktik ki lyon ek serpan i itilize?

3 Pour esey fer li pli vivan dan nou lespri, en psalmis ti konpar taktik ki Satan i servi avek taktik ki en zenn lyon ek serpan i itilize. (Psonm 91:13) Parfwa Satan i atak nou direk zis parey en lyon. I fer sa direkteman atraver persekisyon oubyen par lalwa ki gouvernman i enpoze kont nou. (Psonm 94:20) Sa bann latak feros i kapab fer serten parmi nou tonbe. Me byen souvan, sa bann latak direk i fer tou lekontrer, i permet pep Bondye pour zwenn ansanm avek kanmarad. Me ki nou pou dir lo son lot taktik pli rize zis parey en serpan i servi?

4 Dyab i servi son lentelizans ki bokou pli siperyer ki pour imen pour esey anbet nou ek bann latak ki fatal, zis parey en serpan anpwazonnen ki pe kasyet pour lans son latak. Anfet atraver sa taktik, i’n reisi anpwazonn lespri serten nou bann frer ek ser, i’n anbet zot ziska zot in arive fer son lavolonte olye lavolonte Zeova. Pa sa i vreman fer lapenn! Gran mersi nou konnen ki labwet i servi. (2 Korentyen 2:11) Aprezan annou diskit kat sa bann latrap ki ganny itilize par sa “en saser zwazo.”

Per sa ki lezot pou dir

5. Akoz “tranble devan zonm” i en latrap ki mars byen?

5 “Sa saser zwazo” i konn tre byen ki tou dimoun ti a kontan ki lezot i kontan li e ganny aksepte par lezot. Sa i toutafe normal. Bann vre Kretyen i evite annan leker dir anver lezot, zot ekoute e esey konpran santiman lezot. Satan i konn sa tre byen, alors ki i fer, i esey fer nou sitan konsernan avek sa ki lezot i mazinen lo nou. Par egzanp i arive fer serten Kretyen tonm dan pyez kan zot “tranble devan zonm.” (Proverb 29:25) Si bann serviter Bondye i konmans fer sa ki Bondye pa kontan parey lezot, oubyen zot aret fer sa ki Bondye in demann zot pour fer dan son Parol, zis akoz zot per sa ki lezot pou dir, zot in fini tonm dan pyez “sa saser zwazo.”—Ezekyel 33:8; Zak 4:17.

6. Donn en legzanp pour montre ki mannyer en zenn i kapab tonm dan pyez “sa saser zwazo.”

6 Pour donn ou en legzanp, en zenn kot lekol i kapab fim en sigaret zis akoz lezot in met presyon lo li pour fimen. Petet i pa ti pe ni menm reve pour fimen sa zour ki i ti kit kot li pour al lekol. Me pa mank lekou, i pe fer en keksoz ki pa bon pour son lasante e ki Bondye pa kontan. (2 Korentyen 7:1) Me ki mannyer i’n ganny anbete pour fer sa ki mal? Petet i’n konmans annan move frekantasyon e finalman i pa’n kapab dir non akoz i ti per ki zot pou sikann li. Zenn, pa les “sa saser zwazo” bat ou latet e fer ou tonm dan son pyez! Pour evite tonm dan pyez, veye ki ou pa fer ni bann pti konpromi. Ekout sa lavertisman ki Labib i donnen pour rezet move frekantasyon.—1 Korentyen 15:33.

7. Ki mannyer Satan i kapab fer serten paran perdi zot lekilib spirityelman?

7 Bann paran ki konsyan ki dapre Labib zot annan sa responsabilite pour pran swen avek zot fanmir materyelman, i pran sa tre oserye. (1 Timote 5:8) Me Satan li, i oule fer zot pa kapab trouv en balans an rapor avek zot responsabilite. Petet zot abitye mank renyon akoz zot in les zot anplwayer met presyon lo zot pour travay plis ki zot ler normal. Zot kapab per pour demann zour konze afen pour zot asiste tou sesyon lasanble distrik kot zot ador Zeova avek tou zot frer ek ser. Si nou annan “konfyans dan Zeova,” sa pou anpes nou tonm dan sa pyez. (Proverb 3:5, 6) Deplis, kan nou pa bliye ki nou tou nou form par pep Bondye, e ki Zeova li menm in obliz son lekor pour pran swen avek nou, sa pou ed nou gard nou balans. Paran, eski ou krwar ki Zeova pou pran swen avek ou ek ou fanmir ler ou fer son lavolonte? Oubyen eski Dyab pou ganny ou dan son latrap e finalman ou pou fer son lavolonte akoz ou per sa ki lezot pou dir? Nou sipliy ou pour egzamin sa bann kestyon dan lapriyer.

Tay deryer keksoz materyel

8. Dan ki fason Satan i servi sa lanvi pour ganny en kantite keksoz materyel pour anbet nou?

8 Satan i osi servi sa lanvi pour ganny en ta keksoz materyel konman en lot latrap. En taktik ki sa sistenm komers ozordi i servi, se pour vin ris deswit san ki ou bezwen rente. E menm serten serviter Bondye i kapab ganny anbete par sa. Parfwa, serten i kapab dir avek lezot: “Travay dir. Ler ou’n ganny en bon plas, la ou kapab pa tro fatig ou e ou a kapab anmize. Ou kapab menm fer pionye.” Sa i parol ki serten dan kongregasyon i kapab dir, parey bann ki napa en bon balans e ki profit lo bann frer ek ser ki annan dan kongregasyon. Mazin de fwa avan ou aksepte sa sizesyon. Eski pa i parey sa zonm ris “enbesil” dan parabol Zezi?—Lik 12:16-21.

9. Akoz serten i kapab tonm dan sa pyez pour anvi ganny en kantite keksoz materyel?

9 Satan i kontrol sa move sistenm dan en fason ki fer ki lizye dimoun i sorti lo keksoz ki zot vwar. Sa bann dezir i kapab afekte lavi en Kretyen, touf parol Bondye e fer li nepli “prodwi okenn fri.” (Mark 4:19) Labib i ankouraz nou pour kontant nou avek manze ek lenz. (1 Timote 6:8) Me bokou i tonm dan pyez “sa saser zwazo” akoz zot pa aplik sa bann konsey dan zot lavi. Eski petet akoz lorgey ki fer zot panse ki zot bezwen adopte serten fason viv sa lemonn? Me nou personnelman? Eski nou telman anvi ganny keksoz materyel ki tou sa ki annan pour fer avek vre ladorasyon i vin dezyenm dan nou lavi? (Agai 1:2-8) I fer lapenn pour dir ki kan serten i fer fas avek problenm ekonomik, zot plifere pa pran swen avek zot spirityalite zis pour kapab gard sa menm standar viv ki zot in adopte. Kan “sa saser zwazo” i vwar tousala, sa i vreman fer li kontan!

Divertisman ki kont prensip Labib

10. Ki egzaminasyon sak Kretyen i bezwen fer avek son lekor?

10 En lot riz ki “sa saser zwazo” i servi se pour fer dimoun pa kapab fer ladiferans ant sa ki byen ek sa ki mal. Bann lendistri ki fer bann divertisman i ranpli avek sa menm latitid ki ti egziste dan Sodonm ek Gomor. Menm bann rapor ki pase dan nouvel ek bann magazin i ranpli avek vyolans e zot fer dimoun annan bann dezir degoutan an rapor avek seks. Bokou divertisman ki medya i fer pase, i fer dimoun pa kapab byen servi zot abilite pour “fer diferans ant sa ki byen ek sa ki mal.” (Ebre 5:14) Me pa bliy sa parol ki Zeova ti dir profet Izai: “Maler pour bann ki pe dir sa ki byen i mal e sa ki mal i byen!” (Izai 5:20) Eski “sa saser zwazo” in reisi anbet ou avek sa bann divertisman ki kont prensip Labib? I tre tre enportan ki nou egzamin nou lekor.—2 Korentyen 13:5.

11. Ki lavertisman Latour Veyer ti donnen konsernan bann seri televizyon?

11 Apepre 25 an pase, avek lanmour Latour Veyer ti averti bann serviter Bondye konsernan bann seri ki pase lo televizyon. * Swivan i remark ki ti ganny pase konsernan sa gro lenpak ki sa bann seri televizyon ti annan: “Lefe ki en dimoun pe rod lanmour, sa i ganny servi pour zistifye nenport fason ki i kondwir li. Par egzanp dan enn sa bann film, en zenn ki ti ansent san ki i ti’n marye, ti dir enn son zanmi: ‘Me mon kontan Victor. Les arive sa ki pou arive. . . . Sa ki pli enportan pour mwan se ki mon pe al ganny son piti!’ Sa pti lanmizik byen dous ki zot zwe ler i pe dir tousala, i tant pour anpes dimoun vwar ki sa i mal. Aprezan ou osi ou konmans kontan Victor. Ou konmans annan pitye pour sa fiy. Ou ‘konpran zot.’ ‘I enkrwayab ki mannyer ou kapab zistifye sa ki mal.’ Sa i parol ki en telespektater ti dir e ki plitar ti kapab reganny son bon zizman. ‘Nou konnen ki limoralite i mal. . . . Me mon ti realize ki mantalman mon ti pe pran kote avek sa bann dimoun.’”

12. Kwa ki montre ki i apropriye pour ganny sa lavertisman pour fer atansyon bann seri televizyon?

12 Depi ki sa bann lartik ti sorti, sa bann kalite progranm televizyon degradan in vin deplizanpli komen. Dan bokou pei, zot ganny zwe 24 lo 24. Zonm, fanm ek en kantite adolesan, laplipar di tan sanmenm keksoz ki zot met dan zot lespri ek leker. Me nou, nou pa devret anbet nou lekor avek sa bann fo rezonnman. I ti pou mal si nou panse ki sa bann divertisman degradan pa sitan mal konpare avek sa ki nou vwar dan lemonn aktyel. Eski i annan okenn rezon en Kretyen i kapab donnen pour zistifye akoz i’n swazir pour distrer son lekor par get bann keksoz ki’n ganny fer par dimoun ki i pa ti pou ni menm reve pour envit se li?

13, 14. Ki serten ti dir pour montre ki zot ti’n benefisye avek bann lavertisman konsernan bann seri televizyon?

13 Bokou frer ek ser ti benefisye kan zot ti ekout sa lavertisman ki “lesklav fidel e pridan” ti donnen. (Matye 24:45-47, NW) Apre ki serten ti’n lir sa konsey byen fran baze lo Labib, zot ti ekrir editer Latour Veyer pour dir konman ki sa bann lartik ti’n ed zot personnelman. * En ser ti admet: “Pour 13 an mon ti’n adikt avek sa bann seri televizyon. Mon ti krwar ki sa pa ti pou annan okenn lefe lo mon spirityalite osi lontan ki mon asiste renyon e tanzantan al dan predikasyon. Me mon ti’n aksepte sa pwennvi lemonn ki ganny reflekte dan sa bann seri, ki si ou msye pa tret ou byen oubyen ou pa santi ki i kontan ou, ou kapab fer adilter, akoz i lafot sa msye. Alors, mon ti santi ki mon annan ‘rezon’ e finalman mon ti fer adilter, mon ti fer pese kont Zeova ek mon msye.” Sa ser ti ganny ekskli. Avek letan i ti aksepte son fot e i ti repantir, alors i ti ganny reentegre dan kongregasyon. Sa bann lartik ki ti pe averti bann serviter Bondye kont sa bann seri televizyon ti donn li lafors pour pa fer bann keksoz ki Zeova pa kontan pour diverti li.—Amos 5:14, 15.

14 En lot lekter ki sa bann lartik ti annan lefe lo li ti dir: “Mon ti plere letan mon ti lir sa bann lartik, akoz mon ti realize ki mon leker ti nepli tou pour Zeova. Mon ti promet mon Bondye ki mon pou nepli vin lesklav sa bann seri.” Apre ki i ti’n eksprim son lapresyasyon pour sa bann lartik, en ser Kretyen ti admet ki i ti’n adikt avek sa bann film e i ti ekrir: “Mon ti mazinen . . . si mon relasyon avek Zeova ti’n ganny afekte. Ki mannyer mon ti kapab vin zanmi avek ‘zot’ anmenmtan vin zanmi avek Zeova?” Si 25 an pase sa bann progranm televizyon ti sali leker, ki lefe zot annan ozordi? (2 Timote 3:13) Nou bezwen fer byen atansyon tou bann divertisman ki kont prensip Labib, akoz i en latrap Satan. I kapab vin dan diferan fason, bann seri televizyon, zwe video ki promot vyolans, oubyen bann video lanmizik ki montre bann senn imoral.

Bann diferans

15. Ki mannyer serten i tonm dan pyez Dyab?

15 Lefe ki parfwa nou annan diferan lopinyon, Satan i servi sa konman en latrap pour senm divizyon parmi nou. Nenport ki privilez nou annan, nou kapab tonm dan sa latrap. Serten i tonm dan pyez Satan, pour fer son lavolonte akoz zot les bann diferans dan lopinyon briz sa lape ek linite dan sa zoli paradi spirityel ki Zeova in met an plas ozordi.—Psonm 133:1-3.

16. Ki mannyer Satan in esey fer tou anba anba pour detrir nou linite?

16 Pandan Premye Lager Mondyal, Satan ti oule esey detrir lorganizasyon Zeova isi lo later par bann latak direk, me i pa’n nobou fer li. (Revelasyon 11:7-13) Depi sa letan, i’n esey tou sort fason anba anba pour detrir sa linite ki egziste parmi nou. Kan nou les nou bann diferans dan lopinyon andomaz sa linite, nou pe donn “sa saser zwazo” pye. Si nou les sa arive nou kapab pa ganny lespri sen Bondye e kongregasyon osi i kapab pa ganny lespri sen. Si sa ti leka, napa personn ki ti pou pli kontan ki Satan akoz i konnen ki kan napa lape ek linite dan kongregasyon, sa i kapab anpes sa travay predikasyon ganny fer.—Efezyen 4:27, 30-32.

17. Akoz sa bann ki annan problenm i devret rezourd zot?

17 Ki ou devret fer si ou pa tonm dakor avek enn ou frer ouswa ser Kretyen? I vre, sak sitiasyon i diferan. Me menm si i kapab annan en kantite rezon pour bann problenm arive, i napa okenn rezon akoz nou pa devret rezourd zot. (Matye 5:23, 24; 18:15-17) Bann konsey dan Parol Bondye i enspire e i parfe. Kan nou aplik bann prensip dan Labib, i toultan marse. Zot toultan anmenn bon rezilta!

18. Akoz ler nou imit Zeova sa pou ed nou rezourd bann problenm?

18 Zeova i “pare pour pardonnen,” e ler i “pardonnen,” i vreman pardonnen. (Psonm 86:5; 130:4) Nou montre ki nou bann zanfan ki Zeova i kontan ler nou imit li. (Efezyen 5:1) Nou tou nou fer pese e i nou vreman bezwen ki Zeova i pardonn nou. Me nou bezwen fer atansyon si nou annan tandans pour pa pardonn lezot. Nou kapab vin parey sa zonm dan parabol Zezi ki ti refize pour pardonn son kanmarad travay ki ti dwa li zis en ptigin konpare avek tou sa larzan ki i ti dwa son met, me ki depi avan sa son met ti’n pardonn li. Kan son met ti tann sa, i ti anvoy sa zonm ki pa ti oule pardonnen dan prizon. Zezi ti konklir sa parabol an dizan: “Koumsa menm ki mon Papa ki dan lesyel pou fer avek zot si zot pa pardonn zot frer avek tou zot leker.” (Matye 18:21-35) Kan nou reflesir lo sa parabol e mazin lakantite fwa ki Zeova in pardonn nou san ezitasyon, definitivman sa pou ed nou kan nou pe esey rezourd bann problenm antre nou!—Psonm 19:14.

An sekirite “dan sa landrwa sekre sa enn Tre O”

19, 20. Ki mannyer nou devret vwar sa “landrwa sekre” ek “lonbraz” Zeova, pandan sa letan ki nou pe viv ladan?

19 Letan ki nou pe viv ladan i move. Sirman Satan ti pou’n fini detrir nou tou si Zeova pa ti protez nou avek lanmour. Pour nou pa tonm dan latrap “sa saser zwazo,” nou bezwen reste dan sa landrwa kot nou ganny proteze. Savedir “reste dan sa landrwa sekre sa enn Tre O,” oubyen “reste anba lonbraz sa Enn Tou Pwisan.”—Psonm 91:1.

20 Annou toultan vwar bann rapel ek gidans sorti kot Zeova konman en proteksyon pour nou, pa pran li konmsi Zeova pe priv nou. Nou tou, nou bezwen fer fas avek en predater ki bokou pli malen ki nou. Si Zeova pa ti ed nou avek lanmour, napa personn ki ti pou kapab sap son bann latrap. (Psonm 124:7, 8) Alors annou priye ki Zeova i anpes nou tonm dan latrap “sa saser zwazo”!—Matye 6:13.

[Not anba lo paz]

^ par. 11 Latour Veyer le 1 Desanm 1982, paz 3-7 (Angle) e le 1 Mars 1983, paz 3-7 (Franse).

^ par. 13 Latour Veyer le 1 Desanm 1983, paz 23 (Angle) e le 1 Mars 1984, paz 23 (Franse).

Eski ou rapel?

• Akoz “tranble devan zonm” i en latrap?

• Ki mannyer Dyab i servi nou dezir pour ganny keksoz materyel?

• Ki mannyer serten in tonm dan pyez Satan par bann divertisman ki kont prensip Labib?

• Ki latrap Dyab i servi pour briz nou linite?

[Kestyon]

[Portre lo paz 29]

Serten in tonm dan latrap akoz zot in “tranble devan zonm”

[Portre lo paz 30]

Eski ou swazir bann divertisman ki Zeova pa kontan?

[Portre lo paz 31]

Ki ou kapab fer si ou annan problenm avek lezot Kretyen?