Skip to content

Al lo konteni

Eski ou apresye sa ki ou’n gannyen?

Eski ou apresye sa ki ou’n gannyen?

“Nou’n ganny Lespri ki sorti kot Bondye, pour ki nou konpran tou bann don ki Bondye in donn nou.”1 KOR. 2:12.

1. Ki mannyer bokou dimoun i santi anver sa ki zot annan?

BOKOU dimoun i konn sa dikton ki dir: ‘Ler ou perdi en keksoz, se la ki ou rekonnet son valer.’ Eski ou’n deza santi koumsa? Kan en dimoun in ganny bokou keksoz depi lanfans, i annan sa tandans pour pa apresye zot valer. Par egzanp, en dimoun ki’n grandi dan en fanmir ris i kapab pa apresye valer bann keksoz ki i annan. Sa i kapab leka avek bann zenn ki akoz zot napa leksperyans, zot pa ankor vreman konpran kwa dan lavi ki annan en gran valer.

2, 3. (a) Konsernan kwa ki bann zenn Kretyen i devret fer atansyon? (b) Kwa ki kapab ed nou pour apresye nou leritaz spirityel?

2 Si ou en zenn, petet en adolesan oubyen ou dan ou 20 an, kwa ki enportan pour ou? Pour bokou zenn dan lemonn, zot lavi i tourn otour bann keksoz materyel, tel parey en bon saler, en zoli lakaz ek dernyen model bann keksoz elektronik. Anfet, i annan en keksoz enportan ki manke dan nou lavi ler nou konsantre zis lo sa bann keksoz, sa i bann larises spirityel. Me malerezman, plizyer milyon dimoun pa ankor ni menm konmans rod sa bann larises spirityel. Ou zenn ki’n ganny elve dan laverite, ou devret fer atansyon ki ou pa bliy valer sa leritaz spirityel ki ou’n gannyen. (Mat. 5:3, NW) Si ou mank lapresyasyon pour ou leritaz spirityel, sa i kapab anmenn bann move konsekans ki kapab afekte ou tou dilon ou lavi.

 3 Me ou kapab anpes sa arive. Kwa ki pou ed ou pour apresye ou leritaz spirityel? Annou vwar serten legzanp dan Labib ki kapab ed nou vwar akoz i saz pour apresye valer nou leritaz spirityel. Bann legzanp ki nou pou vwar pa pou ed zis bann zenn me osi tou Kretyen pour apresye zot leritaz spirityel.

ZOT TI MANK LAPRESYASYON

4. Ki 1 Samyel 8:1-5 i dir nou lo bann garson Samyel?

4 Nou kapab vwar bann resi dan Labib kot serten dimoun ti ganny en bon leritaz spiritiyel me zot pa ti apresye li. Sa ti arive dan fanmir profet Samyel, i ti servi Zeova depi byen zenn e i ti annan en bon relasyon avek Bondye. (1 Sam. 12:1-5) Samyel ti en bon legzanp pour son bann garson, Yoel ek Abiya. Me zot pa ti swiv son bon legzanp. O kontrer, zot ti vin move. Labib i dir nou ki konpare avek zot papa zot ti “rann fo zizman.”Lir 1 Samyel 8:1-5. *

5, 6. Ki ti arive avek bann garson Yosiya ek son pti zanfan?

5 I ti menm parey avek bann garson Lerwa Yosiya. Konsernan ladorasyon Zeova, Yosiya in kit en bon legzanp. Kan liv Lalwa Bondye ti ganny trouve e lir avek Yosiya, i ti fer bokou zefor pour aplik lenstriksyon Zeova. I ti detri tou bann zidol, elimin pratik demonyak dan sa pei e i ti ankouraz bann dimoun pour obeir Zeova. (2 Rwa. 22:8; 23:2, 3, 12-15, 24, 25) Pa son bann garson ti ganny en bon leritaz spirityel! Avek letan trwa parmi son bann garson e enn son pti zanfan ti vin lerwa, me napa enn parmi zot ki ti demontre lapresyasyon pour sa ki zot ti’n gannyen.

6 Apre Yosiya, son garson Yeoaz ti vin lerwa, me i ti fer “sa ki mal dan lizye Zeova.” I ti renny zis pour trwa mwan, apre i ti ganny met dan prizon par en Faraon e i ti mor Lezip. (2 Rwa. 23:31-34) Apre sa frer Yeoaz, Yeoyakim ti renny pour 11 an. Li osi i ti mank lapresyasyon pour sa ki i ti’n gannyen avek son papa. Gras a sa move semen ki Yeoyakim ti pran, Zeremi ti profetiz sa lo li: “I pou ganny antere parey en bourik i ganny antere.” (Zer. 22:17-19) Son lot garson Tsidkya ek son pti zanfan Yeoyakin ki ti vin lerwa apre ti osi fer parey, zot pa ti swiv bon fason fer Yosiya.2 Rwa. 24:8, 9, 18, 19.

7, 8. (a) Dan ki sans Salomon ti gaspiy son leritaz spirityel? (b) Ki leson nou kapab aprann avek legzanp bann dimoun ki ti gaspiy zot leritaz spirityel?

7 Salomon ti en lerwa ki ti ganny en bon leritaz avek son papa David. Menm si Salomon ti ganny en bon ledikasyon spirityel e byen konmanse dan lavi, pli tar i ti perdi lapresyasyon pour son leritaz spirityel. “Letan Salomon ti’n vin vye, son bann madanm ti fer son leker swiv lezot bondye e son leker pa ti tou pour Zeova son Bondye parey leker son papa David.” (1 Rwa 11:4) Akoz sa, Salomon ti perdi laprouvasyon Zeova.

8 Pa i tris pour vwar ki sa bann zonm ki ti annan en zoli leritaz spirityel gaspiy sa sans ki zot ti annan pour fer sa ki byen! Me pa tou zenn dan letan Labib ki ti azir koumsa e ozordi osi i parey. Annou vwar serten legzanp ankourazan ki bann zenn i’n kite ki bann zenn Kretyen ozordi i kapab imite.

ZOT TI APRESYE SA KI ZOT TI GANNYEN

9. Dan ki fason bann garson Noe ti en bon legzanp? (Vwar portre lo paz 27.)

9 Bann garson Noe in kit en bon legzanp.  Zot papa ti ganny lord pour konstri en lars e fer tou son fanmir antre ladan. Bann garson Noe ti apresye sa nesesite pour obeir e fer lavolonte Zeova. Zot ti korpere avek zot papa. Avek letan zot ti ed li konstri lars e apre zot ti antre ladan. (Zen. 7:1, 7) Akoz zot ti fer sa? Zenez 7:3 i dir ki zot ti anmenn bann zannimo dan lars “pour prezerv lavi zot desandans lo later antye.” Bann imen osi ti ganny sove. Lefet ki bann garson Noe ti apresye sa ki zot ti’n gannyen avek zot papa, zot ti ganny sa privilez pour ede sov ras imen e reetablir vre ladorasyon lo en later ki ti’n ganny pirifye.Zen. 8:20; 9:18, 19.

10. Ler zot ti Babilonn, ki mannyer kat zennnom Ebre ti montre lapresyasyon pour sa laverite ki zot ti’n aprann?

10 Plizyer syek pli tar, kat zenn onm Ebre ti montre ki zot ti’n aprann kwa ki ti vreman enportan. Ananya, Misael, Azarya ek Danyel ti ganny anmennen Babilonn an 617 A.N.L. Zot ti bann zoli garson entelizan e zot ti’n kapab fasilman adopte mers bann Babilonnyen. Me zot pa ti fer sa. I evidan par lafason ki zot ti azir ki zot ti rapel zot leritaz e sa ki zot ti’n ganny ansennyen. Lefet ki zot ti’n aplik bann leson spirityel ki zot ti’n aprann depi ptipti, sa kat zenn ti ganny beni en kantite.Lir Danyel 1:8, 11-15, 20. *

11. Ki mannyer lezot in benefisye avek leritaz spirityel Zezi?

11 Ler nou pe egzamin bann bon legzanp, nou pa kapab evite koz lo legzanp Zezi, Garson Bondye. I ti ganny bokou avek son Papa e i ti vreman annan lapresyasyon pour sa. Son lapresyasyon pour sa ki i ti’n ganny ansennyen i evidan par sa ki i ti dir: “Mon dir zis sa ki mon Papa in dir [oubyen ansenny] mwan.” (Zan 8:28) I ti anvi ki lezot i benefisye avek sa ki i ti’n gannyen, se pour sa rezon ki i ti dir avek lafoul: “Mon bezwen anons Bonn Nouvel konsernan Rwayonm Bondye dan bann lezot lavil osi, parski se pour sa, ki Bondye in anvoy mwan.” (Lik 4:18, 43) I ti ed bann ki ekout li pour konpran akoz i neseser pour “pa fer parti lemonn,” parski pour lemonn bann keksoz spirityel napa valer.Zan 15:19.

APRESYE SA KI OU’N GANNYEN

12. (a) Ki mannyer 2 Timote 3:14-17 i aplik pour bokou zenn ozordi? (b) Ki kestyon bann zenn Kretyen i bezwen demann zot lekor?

12 Parey sa bann zenn onm ki nou’n koz lo la, ou osi petet ou’n ganny elve par bann paran ki kontan Zeova. Si wi, sa ki Labib i dir lo Timote i kapab aplik pour ou. (Lir 2 Timote 3:14-17.) Se avek ou paran ki “ou’n aprann” lo sa vre Bondye e konman pour fer li plezir. Petet depi ptipti ou paran in konmans ansenny ou. Sirman sa in “donn ou lasazes ki kondir dan lavi eternel par lafwa dan Kris Zezi” e ed ou pour “byen ekipe” pour servis Bondye. En kestyon enportan aprezan: Eski ou pou montre lapresyasyon pour sa ki ou’n gannyen? Petet ou pou bezwen egzamin ou personnelman. Demann ou lekor sa bann kestyon swivan: ‘Ki mannyer mon santi konsernan bann temwen fidel ki’n viv avan mwan? Ki mannyer mon santi  pour form parti sa pti group dimoun lo later ozordi ki Bondye i konn zot? Eski mon apresye ki i en gran privilez inik pour konn laverite?’

Ki mannyer ou santi ki ou enn parmi sa gran lalis bann serviter fidel Bondye? (Vwar paragraf 9, 10, 12)

13, 14. Ki tantasyon serten zenn Kretyen i fer fas avek, me akoz i pa ti pou saz pour les zot ganny tante? Donn en legzanp.

13 Serten zenn ki’n ganny elve par bann paran Kretyen pa kapab vwar ladiferans ant nou paradi spirityel ek lemonn Satan ki dan fernwanr. Serten in menm esey al vwar ki mannyer lavi dan sa lemonn i ete. Me eski ou ti pou tay devan en loto ki pe al avek en lavites zis pou gete si ou ti pou ganny dimal oubyen menm mor? Definitivman non! Pareyman, pa bezwen ki nou “partisip dan sa bann move fason viv” sa lemonn zis pour konnen ki kantite soufrans sa i kapab anmennen.1 Pyer 4:4.

14 Gener, ki viv Lazi ti ganny elve dan en fanmir Kretyen. I ti batiz a laz 12 an. Me ler i ti en adolesan, i ti ganny atire par fason viv sa lemonn. I dir: “Mon ti anvi eksperyans sa laliberte ki sa lemonn i ofer.” Gener ti konmans viv de kalite lavi. A laz 15 an i ti’n fini adopte move fason viv son bann zanmi. I ti pe bwar e zoure parey zot. Gener ti souvan antre tar kot li apre ki i ti’n al zwe biyar ek bann zwe video vyolan avek son bann zanmi. Me avek letan, i ti konmans realize ki sa bann keksoz ki i ti pe fer pa ti fer li annan en lavi vreman satisfezan. Son lavi ti napa en bi. Aprezan in retourn dan kongregasyon e i dir: “Mon touzour bezwen sirmont bann defi, me benediksyon ki mon gannyen sorti kot Zeova i bokou plis ki sa bann defi.”

15. Ki menm bann zenn ki pa’n ganny elve dan laverite i devret reflesir lo la?

15 Byensir i annan bann zenn ki pe asosye avek kongregasyon ki pa’n ganny elve dan laverite. Si ou enn parmi zot, reflesir lo sa gran privilez ki ou annan aprezan pour konn e servi ou Kreater. I annan plizyer bilyon dimoun lo later, me Zeova in atir ou kot li e i’n ansenny ou laverite sorti dan Labib. Pa sa i en gran benediksyon! (Zan 6:44, 45) Ozordi i annan zis apepre 1 dan 1,000 dimoun ki annan konnesans egzakt lo laverite e ou, ou enn parmi zot. Alor, dan nenport fason ki nou’n aprann laverite, pa sa i devret donn nou tou rezon pour zwaye? (Lir 1 Korentyen 2:12.)  Gener i dir: “Mon seve i drese ler mon mazin sa. Ki mwan mon ete ki Zeova Met liniver i konn mwan?” (Ps. 8:4) En ser Kretyen ki sorti dan menm zanmirant ti dir: “Bann etidyan i santi zot vreman fyer zis lefet ki zot ansenyan in rekonnet zot. Alor pa i en pli gran privilez ki Zeova, sa Gran Ansenyan i konn ou!”

KI OU POU FER?

16. Ki desizyon saz bann zenn Kretyen i kapab fer?

16 Vi ki ou annan sa gran privilez, akoz ou pa vin pli determinen pour form parti sa pti group ki’n deside pour servi zot lavi dan en bon fason? Koumsa ou a vin enn parmi sa gran lalis bann serviter fidel Bondye. Sa i bokou pli saz ki zis swiv lamazorite bann zenn ki azir parey bann zannimo ki pe al ganny anmennen labatwar.2 Kor. 4:3, 4.

17-19. Akoz i saz pour diferan avek sa lemonn?

17 Byensir i pa pou fasil pour reste diferan avek larestan lemonn. Me lasazes i fer nou vwar ki nou devret vin diferan. Annou vwar en legzanp pour eksplik sa. Mazin en atlet ki pe al partisip dan Olenpik. San dout i bezwen diferan avek lezot pour ariv lo sa nivo. I tre probab ki i pou bezwen evit bann keksoz ki pou pran son letan ek latansyon pour ki zot pa afekte son lantrennman. De lot kote, lefet ki i pare pour diferan avek lezot zenn sa pou permet li fer plis lantrennman e arive atenn son lobzektif.

18 Laplipar dimoun dan lemonn pa vwar pli lwen ki zot bout nennen. Si nou get pli lwen, nou pou vwar ki ler nou diferan avek sa lemonn par evit son bann aktivite ki spirityelman e moralman mal, nou pou kapab “ganny vre lavi.” (1 Tim. 6:19) Sa ser ki nou’n mansyonnen pli boner i dir: “Si ou defann sa ki ou krwar ladan, a lafen dizour ou pou santi ou byen. I pou montre ki ou annan sa kouraz neseser pour reziste lenfliyans sa lemonn Satan. Me sa ki pli enportan, se ki i konmsi ou kapab vwar Zeova pe get ou, i fer ou en pti sourir, i fyer! Se la ki ou kontan ki ou diferan.”

19 I pa vo nanryen pour en dimoun zis konsantre lo sa ki i kapab gannyen la konmela. (Ekle. 9:2, 10) Si ou en zenn ki mazin seryezman lo bi ou lavi ek lakantite letan ki ou kapab viv, eski pa i saz pour evite “swiv mannyer viv bann payen” e viv en lavi ki annan en vre bi?Efe. 4:17; Mal. 3:18.

20, 21. Si nou fer bann bon desizyon, sa i fer li posib pour nou ganny kwa? Ki Bondye i ekspekte avek nou?

20 Si nou fer bann bon desizyon, nou kapab viv en lavi satisfezan la konmela menm e fer li posib pour nou “posed later,” setadir ganny lavi eternel. I annan sitan bokou zoli benediksyon ki Bondye in anmase pour nou ki nou pa ni kapab mazin zot tou. (Mat. 5:5; 19:29; 25:34) I vre ki Bondye pa otomatikman donn nou tou keksoz, i ekspekte ki nou obeir li. (Lir 1 Zan 5:3, 4.) Me pour servi li la konmela, i definitivman vo lapenn.

21 Pa i en gran privilez pour ganny tou sa bann keksoz sorti kot Bondye! Nou annan konnesans egzakt lo son Parol e nou byen konpran laverite lo li ek son plan. Konman Temwen Zeova, nou annan sa privilez pour port son non. Bondye i promet nou ki i dan nou kote. (Ps. 118:7) Ki swa nou zenn oubyen vye, annou montre nou lapresyasyon par viv dan en fason ki montre ki nou vreman anvi donn Zeova “laglwar ek loner pour touzour.”Rom. 11:33-36; Ps. 33:12.

^ par. 4 1 Samyel 8:1-5: Kan Samyel ti’n vin vye i ti apwent son bann garson konman ziz Izrael. Son premye garson ti apel Yoel e son dezyenm ti apel Abiya, zot ti bann ziz Beer-Seba. Me son bann garson pa ti fer parey li, zot ti annan sa tandans pour fer bann profi malonnet, aksepte gous e rann fo zizman. Avek letan tou bann ansyen Izrael ti zwenn ansanm e ti vin kot Samyel Rama. Zot ti dir li: ‘Gete, ou’n vin vye me ou bann garson pa pe fer parey ou. Aprezan apwent en lerwa pour ziz nou parey tou lezot nasyon i fer.’”

^ par. 10 Danyel 1:8, 11-15, 20: Me Danyel ti’n determinen dan son leker ki i pa ti pou sali son lekor avek bann bon manze lerwa oubyen sa diven ki i ti bwar. Alor i ti demann permisyon avek zofisye prensipal lakour pour ki i pa sali li dan sa fason.” “11 Me Danyel ti dir avek sa gardyen ki zofisye lakour prensipal ti’n apwente pour sirvey Danyel, Ananya, Misael e Azaria: 12 ‘Silvouple, teste ou bann serviter pour dis zour e les zot donn nou en pe legim pour manze ek delo pour bwar, 13 apre konpar nou laparans avek laparans bann zenn ki pe manz bon manze lerwa e azir avek ou serviter dapre sa ki ou vwar.’ 14 Alor i ti dakor avek sa ki zot ti’n propoze e i ti teste zot pour dis zour. 15 A lafen sa dis zour zot laparans ti pli mye e pli an bonn sante ki tou sa bann zenn ki ti pe manz bon manze lerwa.” “20 Dan tou keksoz ki ti demann lasazes ek konprenezon ki lerwa ti pou demann zot, i ti vwar zot dis fwa pli bon ki tou sa bann pret ki ti fer mazik ek bann ki ti envok demon dan son rwayonm antye.”