Skip to content

Al lo konteni

Form ou zanfan pour servi Zeova

Form ou zanfan pour servi Zeova

“Permet sa zonm vre Bondye . . . enstri nou sa ki nou devret fer avek sa zanfan ki pou ne.”ZIZ 13:8.

KANTIK: 88, 120

1. Ki Manoa ti fer ler i ti tande ki i pe vin en papa?

MANOA ek son madanm ti asire ki zot pa ti pou zanmen kapab fer zanfan. Me en zour, lanz Zeova ti dir avek madanm Manoa ki i ti pou ganny en garson. Pa sa ti en zoli sirpriz! Ler son madanm ti dir li sa nouvel, Manoa ti eksite. Me Manoa ti osi mazin seryezman lo sa ki Zeova ti ekspekte avek li konman en papa. Ki mannyer li ek son madanm ti pou kapab form zot garson pour kontan e servi Zeova, vi ki i ti telman annan en kantite dimoun ki ti pe fer bann move keksoz an Izrael? Manoa ti sipliy Zeova pour reanvoy son lanz e dir: “Silvouple permet sa zonm vre Bondye ki ou’n fek anvoye vin ankor, pour enstri nou sa ki nou devret fer avek sa zanfan ki pou ne.”Ziz 13:1-8.

2. Ki ou bezwen ansenny ou zanfan e ki mannyer ou kapab fer sa? (Vwar osi sa bwat “ Ou etidyan Labib pli enportan.”)

2 Si ou en paran, i tre probab ki ou konpran lafason ki Manoa ti santi. Ou osi ou annan sa responsabilite pour ed ou zanfan pour konn e kontan Zeova. (Proverb 1:8) Pandan Ladorasyon Fanmir, ou kapab ed zot pour kontinyen aprann lo Zeova e lo Labib. Byensir, ou bezwen fer plis ki zis etidye Labib avek ou zanfan sak semenn. (Lir Deterononm 6:6-9. *) (Vwar not.) Kwa ankor ki pou ed ou form ou zanfan pour kontan e servi Zeova? Dan sa lartik, nou pou diskit lo legzanp Zezi. Menm si i pa ti en papa, ou kapab aprann avek lafason ki i ti ansenny e form son bann disip. Zezi ti kontan zot e i ti annan limilite. I ti osi annan bon zizman, setadir i ti konpran ki mannyer zot ti vreman santi e i ti konnen ki mannyer pour ed zot. Annou vwar ki mannyer nou kapab imit Zezi.

KONTAN OU ZANFAN

3. Ki mannyer bann disip Zezi ti konnen ki i ti kontan zot?

3 Zezi ti souvan dir son bann disip ki i ti kontan zot. (Lir Zan 15:9.) I ti osi pas en bon pe letan avek zot. (Mark 6:31, 32; Zan 2:2; 21:12, 13) Zezi pa ti zis zot ansenyan, i ti osi zot zanmi. Alor zot ti napa okenn rezon pour doute ki i ti kontan zot. Ki ou kapab aprann avek Zezi?

4. Ki mannyer ou kapab montre ou zanfan ki ou kontan zot? (Vwar portre lo paz 3.)

4 Dir ou zanfan ki ou kontan zot e montre zot ki kantite zot enportan pour ou. (Proverb 4:3; Tit 2:4) Samuel, ki reste Lostrali, i dir: “Ler mon ti ankor zanfan, tou le swar mon Papa ti abitye lir Mon liv zistwar Labib avek mwan. I ti reponn mon bann kestyon, may mwan e anbras mwan avan dormi. Mon ti vreman sirprann pour aprann pli tar, ki Papa pa ti’n ganny elve dan en fanmir kot zot ti abitye may e anbras kanmarad! Me kantmenm sa, i ti fer en gran zefor pour eksprim son lanmour pour mwan. Sa ti fer ki mon ti devlop en bon relasyon avek li e mon ti santi mwan ere e an sekirite.” Ed ou zanfan pour santi koumsa par pran sa labitid pour dir zot “Mon kontan ou.” May zot e anbras zot. Pas letan ansanm pour zis koze, manze e zwe avek zot.

5, 6. (a) Vi ki Zezi ti kontan son bann disip, ki i ti fer? (b) Ki mannyer ou devret disiplin ou zanfan?

5 Zezi ti dir: “Tou sa bann ki mon kontan, mon reprimann e mon koriz [oubyen disiplin] zot.” * (Vwar not.) (Revelasyon 3:19) Par egzanp, plizyer fwa son bann disip ti dispit lo lekel ki pli gran parmi zot. Zezi pa ti inyor sa problenm. O kontrer, i ti annan pasyans pour toultan donn zot konsey. Me i ti touzour zantiy e i ti esper sa bon moman ek landrwa avan koriz zot.Mark 9:33-37.

Swazir sa bon moman ek landrwa pour disiplin ou zanfan e fer li dan en fason zantiy

6 Vi ki ou kontan ou zanfan, ou konnen ki ou bezwen disiplin zot. Par ler i ase pour zis eksplik zot akoz en keksoz i byen ouswa i mal. Me ki ou kapab fer si kantmenm sa zot pa obeir? (Proverb 22:15) Aprann avek legzanp Zezi. Avek pasyans kontinyen disiplin zot par gid, form e koriz zot. Swazir sa bon moman ek landrwa pour disiplin zot e fer li dan en fason zantiy. En ser ki reste Sidafrik, ki apel Elaine, i rapel lafason ki son paran ti disiplin li. Zot ti toultan eksplik li sa ki zot ti ekspekte avek li. Si zot ti dir li, ‘nou pou pini ou si ou dezobeir,’ sanmenm sa ki zot ti fer. Me i dir: “Zot pa ti zanmen disiplin mwan dan lakoler oubyen san eksplik mwan akoz mon ti pe ganny disiplinen.” Sa ti fer li konnen ki son paran ti touzour kontan li.

ANNAN LIMILITE

7, 8. (a) Ki bann disip Zezi ti aprann atraver son bann lapriyer? (b) Ki mannyer ou lapriyer i kapab ansenny ou zanfan pour depan lo Bondye?

7 Ler Zezi ti pe al ganny arete e touye, i ti sipliy son Papa: “Aba, Papa, tou keksoz i posib pour ou. Retir sa lakoup devan mwan; me pa dapre mon lavolonte, me dapre ou lavolonte.” * (Vwar not.) (Mark 14:36) Ki mannyer ou krwar bann disip Zezi ti santi ler zot ti tann son lapriyer oubyen tann koz lo la pli tar? Zot ti realize ki menm si i ti parfe, i ti demann son Papa pour ed li. Alor zot ti aprann ki zot osi zot devret annan limilite e depan lo Zeova.

Ler ou zanfan i tann ou pe demann Zeova pour ed ou, zot aprann pour depan lo Zeova zot osi

8 Ou zanfan i kapab aprann en kantite atraver ou bann lapriyer. Byensir, ou pa zis priye pour montre ou zanfan konman pour fer lapriyer. Me ler zot tann ou priye, zot kapab aprann pour depan lo Zeova. Dan ou lapriyer, pa zis demann Zeova pour ed ou zanfan, me osi demann li pour ed ou. Ana, ki reste Brezil, i dir: “Ler i ti annan bann problenm, parey ler mon granparan ti malad, mon paran ti demann Zeova pour donn zot lafors pour fer fas avek sa sityasyon e pour ganny lasazes pour fer bann bon desizyon. Menm ler zot ti anba bokou presyon, zot ti kit zot problenm dan lanmen Zeova. Sa ti fer ki mon ti aprann pour depan lo Zeova.” Ler ou zanfan i tann ou demann Zeova pour donn ou kouraz pour pres avek en vwazen oubyen pour demann ou anplwayer konze pour al en lasanble, zot realize ki ou depan lo Zeova pour son led e zot aprann pour fer parey.

9. (a) Ki mannyer Zezi ti ansenny son bann disip pour annan limilite e pour pa egois? (b) Si ou annan limilite e ou pa egois, ki ou zanfan pou aprann?

9 Zezi ti dir son bann disip ki zot bezwen annan limilite e pour pa egois e i ti osi kit en legzanp lo konman pour fer sa. (Lir Lik 22:27.) Son bann zapot ti vwar ki i ti fer bann sakrifis pour servi Zeova e ed lezot, alor zot ti aprann pour fer parey. Ou osi ou kapab ansenny ou zanfan atraver ou legzanp. Debbie, ki annan de zanfan, i dir: “Mon pa ti zanmen zalou sa letan ki mon msye ti pas avek lezot konman en ansyen. Mon ti konnen ki nenport ki ler ki nou fanmir ti bezwen latansyon mon msye, i ti pou donn nou.” (1 Timote 3:4, 5) Ki lefe legzanp Debbie ek son msye, Pranas, ti annan lo zot fanmir? Pranas i dir ki son zanfan ti touzour pare pour ede kot bann lasanble. Zot ti ere, zot ti fer bann bon zanmi e kontan pour pas letan avek bann frer ek ser. Ozordi, tou dimoun dan sa fanmir i servi Zeova dan servis a plen tan. Si ou annan limilite e ou pa egois, ou pou ansenny ou zanfan pour pare pour ed lezot.

ANNAN BON ZIZMAN

10. Ki mannyer Zezi ti servi bon zizman ler serten dimoun Galile ti vin rod li?

10 Zezi ti demontre bon zizman dan en fason parfe. I pa ti konsantre zis lo sa ki lezot ti fer me lo rezon akoz ki zot ti fer li. I ti kapab lir dan zot leker. Par egzanp, en zour serten dimoun Galile ti vin rod li. (Zan 6:22-24) I ti realize ki rezon prensipal ki zot ti’n vin rod li se akoz zot ti anvi manze, pa akoz zot ti anvi ekout li ansennyen. (Zan 2:25) Zezi ti konn byen sa ki zot ti vreman santi. Alor avek pasyans i ti koriz zot e eksplik zot bann sanzman ki zot ti bezwen fer.Lir Zan 6:25-27.

Ed ou zanfan pour kontan predikasyon (Vwar paragraf 11)

11. (a) Ki mannyer ou kapab esey konpran santiman ou zanfan konsernan predikasyon? (b) Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour kontan predikasyon?

11 Menm si ou pa kapab lir dan leker en dimoun, ou osi ou kapab annan bon zizman. Par egzanp, ou kapab esey konpran ki mannyer ou zanfan i santi konsernan predikasyon. Petet ou kapab demann ou lekor, ‘Eski i posib ki zot zis esper sa letan dan predikasyon kot nou arete pour repoze e bwar oubyen manz en pti keksoz?’ Si ou realize ki ou zanfan pa tro kontan predikasyon, esey fer li pli enteresan pour zot. Donn zot bann pti keksoz ki zot kapab fer pour santi zot itil.

12. (a) Zezi ti averti son bann disip konsernan kwa? (b) Akoz bann disip Zezi ti vreman bezwen sa lavertisman?

12 Dan ki lezot fason Zezi ti servi bon zizman? I ti konnen ki en fot i kapab fer ki en dimoun i komet en lot fot, menm en pese grav, alor, i ti averti son bann disip lo sa. Par egzanp, son bann disip ti konnen ki limoralite seksyel i mal. Me Zezi ti averti zot lo kwa ki kapab fer en dimoun komet limoralite seksyel. I ti dir: “En dimoun ki get madanm en lot zonm avek dezir in deza komet adilter avek li dan son leker. Si ou lizye drwat i fer ou fer pese, aras li e zet li.” (Matye 5:27-29) Bann disip Zezi ti viv parmi pep Romen ki ti imoral, zot ti kontan get bann pyes teat ki ti annan bann senn kot zot fer sèks e koz bann koze obsenn. Alor, akoz Zezi ti kontan son bann disip, i ti averti zot pour evit okenn keksoz ki ti pou fer li difisil pour zot fer sa ki byen.

13, 14. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan evit detant ki imoral?

13 Konman en paran, ou kapab servi bon zizman pour protez ou zanfan pour pa fer en keksoz ki Zeova pa kontan. Malerezman, ozordi i annan sa risk kot menm bann pti zanfan i kapab get pornografi oubyen lezot keksoz imoral. Byensir, ou devret dir ou zanfan ki i mal pour get bann keksoz imoral. Me i annan plis keksoz ankor ki ou kapab fer pour protez zot. Demann ou lekor: ‘Eski mon zanfan i konnen akoz pornografi i danzere? Kwa ki kapab fer zot anvi get sa bann portre? Eski mon fer li fasil pour zot koz avek mwan lo nenport kwa, pour ki menm si zot ganny tante pour get pornografi zot pou demann mwan led?’ Menm ler en zanfan i ankor byen zenn, ou kapab dir li: “Si zanmen ou vwar en keksoz lo Enternet ki fer ou anvi konn plis lo sèks e ou anvi gete, silvouple vin koz avek mwan. Pa bezwen per ni kanmi pour demann mwan led. Mon anvi ed ou.”

14 Ler ou pe swazir ou detant, reflesir byen lo ki mannyer ou kapab en bon legzanp pour ou zanfan. Pranas, ki nou’n mansyonnen avan, i dir: “Ou kapab dir en kantite konsernan en kantite keksoz, me ou zanfan pou get sa ki ou fer e imit ou.” Si ou fer sir ki ou toultan swazir bann lanmizik, liv ek film ki pir moralman, ou kapab ed ou zanfan pour fer parey.Romen 2:21-24.

ZEOVA POU ED OU

15, 16. (a) Akoz ou kapab asire ki Zeova pou ed ou form ou zanfan? (b) Ki nou pou diskite dan sa lot lartik?

15 Ki ti arive ler Manoa ti demann Zeova pour ed li vin en bon paran? “Sa vre Bondye ti ekout Manoa.” (Ziz 13:9) Bann paran, Zeova pou osi ekout ou lapriyer. I pou ed ou form ou zanfan. I pou osi ed ou eksprim ou lanmour e pour annan limilite ek bon zizman.

16 Zis parey Zeova pou ed ou form ou zanfan depi ler zot ankor ptipti, i kapab ed ou form zot ler zot vin adolesan. Dan sa lot lartik, nou pou diskit lo ki mannyer lafason ki Zezi ti demontre lanmour, limilite ek bon zizman i kapab ed ou form ou adolesan pour servi Zeova.

^ par. 2 Deterononm 6:6-9: 6 Sa bann parol ki mon pe dir ou ozordi, i bezwen dan ou leker, 7 ou bezwen fer zot antre dan ou bann garson e koz lo la ler ou pe asize dan ou lakaz, ler ou pe marse lo semen, ler ou pe alonze e ler ou leve. 8 Anmar zot konman en rapel lo ou lanmen e zot bezwen parey en bando lo ou fron. 9 Ekrir zot lo lankadreman laport ou lakaz e lo ou laport.”

^ par. 5 Labib i ansennyen ki disiplin i vedir gidans, formasyon, koreksyon e par ler menm pinisyon. Bann paran i devret disiplin zot zanfan dan en fason zantiy e zanmen dan lakoler.

^ par. 7 Dan letan Zezi, bann zanfan ti apel zot papa Aba. Sa mo ti demontre tou le de, respe ek lanmour.The International Standard Bible Encyclopedia.