Skip to content

Al lo konteni

Zeova pou soutenir ou

Zeova pou soutenir ou

“Zeova pou soutenir li kan i malad.”PSONM 41:3.

KANTIK: 23, 138

1, 2. Ki Bondye ti fer dan letan Labib e ki serten i kapab demande ozordi ler zot malad?

SI OU’N deza ganny en maladi grav, petet ou ti demann ou lekor: ‘Eski mon pou byen?’ Oubyen petet enn ou fanmir oubyen zanmi i malad e ou demann ou lekor si i pou byen en zour. I normal pour ou anvi en bon lasante pour ou lekor e bann dimoun ki ou kontan. Dan Labib, nou lir konsernan serten dimoun ki ti malad e zot ti anvi konnen si zot ti pou byen. Par egzanp, Lerwa Aazya, garson Aab ek Zezabel, ti demande si en zour i ti pou byen apre ki i ti’n fer en aksidan. Pli tar, lerwa Siryen, Bennadad, ti malad e i ti demande si i ti pou byen.2 Lerwa 1:2; 8:7, 8.

2 Labib i osi dir nou ki dan lepase, Zeova ti geri serten dimoun atraver mirak e i ti menm servi son bann profet pour resisit serten ki ti’n mor. (1 Lerwa 17:17-24; 2 Lerwa 4:17-20, 32-35) Ozordi, serten dimoun ki malad i kapab demande si Bondye pou fer en keksoz pour geri zot.

3-5. Ki Zeova ek Zezi i kapab fer e ki kestyon nou pou reponn?

3 Pwisans Zeova i kapab annan en lefe lo lasante en dimoun. I ti pini serten avek maladi, tel parey Faraon dan letan Abraam e osi Miryam, ser Moiz. (Zenez 12:17; Nonm 12:9, 10; 2 Samyel 24:15) I ti osi pini bann Izraelit avek “maladi oubyen fleo” ler zot ti enfidel avek li. (Deterononm 28:58-61) Lezot fwa, Zeova ti protez son pep kont maladi. (Egzod 23:25; Deterononm 7:15) I ti menm geri serten parmi zot. Par egzanp, i ti geri Zob ler i ti vreman malad e anvi mor.Zob 2:7; 3:11-13; 42:10, 16.

4 Nou asire ki Zeova i annan sa pwisans pour geri bann ki malad. Zezi osi i kapab geri bann malad. Ler i ti lo later, i ti geri bann ki ti annan bann maladi tel parey lalep ek bebelouka. I ti geri bann dimoun ki pa ti vwar kler e bann ki ti paralize. (Lir Matye 4:23, 24; Zan 9:1-7.) Sa bann mirak i fer nou enpasyan pour vwar bann keksoz ekstraordiner ki Zezi pou fer dan nouvo lemonn. Sa letan, “okenn zabitan pa pou dir: ‘Mon malad.’”Izai 33:24.

Me si nou ganny en maladi grav, eski nou kapab ekspekte ki Zeova ek Zezi pou geri nou atraver en mirak la deswit? E ki nou devret mazinen ler nou pe swazir en tretman?

DEPAN LO ZEOVA LER OU MALAD

6. Ki Labib i dir konsernan bann mirak ki bann Kretyen dan premye syek ti fer?

6 Dan premye syek, Zeova ti donn bann Kretyen son lespri sen e sa ti donn serten parmi zot sa abilite pour fer mirak. (Akt 3:2-7; 9:36-42) Par egzanp, zot ti kapab geri bann dimoun e koz dan diferan langaz. (1 Korentyen 12:4-11) Me pli tar zot ti nepli kapab fer mirak, zis parey Labib ti’n dir. (1 Korentyen 13:8) Alor ozordi nou pa kapab ekspekte ki Bondye i fer en mirak pour geri nou oubyen en dimoun ki nou kontan.

Zeova i konn tre byen soufrans son bann serviter e i pa oubliy zot fidelite

7. Ki mannyer Psonm 41:3 i kapab ankouraz nou?

Me si ou malad, Zeova pou rekonfort e siport ou parey i ti fer avek son bann serviter dan lepase. Lerwa David ti ekri: “Ere nenport ki dimoun ki demontre konsiderasyon anver sa enn ki pli pti. Zeova pou delivre li pandan zour maler. Zeova pou protez li e gard li vivan.” (Psonm 41:1, 2) Byensir, David pa ti pe esey dir ki en bon dimoun ki ti demontre konsiderasyon pour sa enn ki pli pti pa ti pou zanmen mor. Alor ki mannyer Zeova ti pou ed sa bon dimoun? David ti eksplike: “Zeova pou soutenir li kan i malad, sirman ou pou rekonfort li pandan son maladi.” (Psonm 41:3) Zeova i konn tre byen soufrans son bann serviter e i pa oubliy zot. I kapab donn zot kouraz ek lasazes. Zeova in osi fer lekor imen dan en fason ki i kapab geri lo li menm.

8. Dapre Psonm 41:4, ki David ti demann Zeova pour fer ler i ti vreman malad?

8 Dan Psonm 41, David i osi dir nou konsernan sa letan ler i ti vreman malad, i ti santi li fay e enkyet. I paret ki sa letan son garson Absalonm ti pe esey vin lerwa dan son plas. David ti sitan malad ki i pa ti kapab aret Absalonm. I ti konnen ki bann problenm dan son fanmir ti akoz son pese avek Bat-Seba. (2 Samyel 12:7-14) Alor, ki i ti fer? I ti priye: “O Zeova, donn mwan ou laprouvasyon. Geri mwan, parski mon’n fer pese kont ou.” (Psonm 41:4) David ti konnen ki Zeova ti’n pardonn son pese e i ti depan lo led ki Bondye i donnen ler i ti malad. Me eski David ti pe ekspekte en mirak sorti kot Zeova?

9. (a) Ki Zeova ti fer pour Lerwa Izkiya? (b) Ki David ti ekspekte avek Zeova?

9 I vre ki par ler Bondye ti swazir pour geri serten dimoun. Par egzanp, ler Lerwa Izkiya ti pe mor, Zeova ti geri li. Izkiya ti viv pour ankor 15 an. (2 Lerwa 20:1-6) Me David pa ti ekspekte en mirak. O kontrer, i ti pe ekspekte ki Bondye i ed li dan menm fason ki i ti pou ed “nenport ki dimoun ki demontre konsiderasyon anver sa enn ki pli pti.” David ti annan en bon relasyon avek Zeova, alor ler i ti malad i ti kapab demann Zeova pour rekonfort e pran swen avek li. I ti osi demande ki son lekor i geri lo li menm pour li kapab rekipere. Nou kapab demann Zeova pour ed nou dan menm fason.Psonm 103:3.

10. Ki ti arive avek Trofim ek Epafrodit e ki sa i ansenny nou?

10 Dan premye syek, menm si zapot Pol ek lezot ti kapab geri bann malad, pa tou Kretyen ki ti ganny geri par bann mirak. (Lir Akt 14:8-10.) Zapot Pol ti geri papa Pibliis ki ti annan lafyev ek en lenfeksyon grav. Pol ti “priy pour li e enpoz lanmen lo li e geri li.” (Akt 28:8) Me Pol pa ti geri tou dimoun ki i ti konnen. Enn parmi bann zanmi Pol, Trofim, ti al avek Pol dan enn son bann vwayaz misyonner. (Akt 20:3-5, 22; 21:29) Ler Trofim ti tonm malad, Pol pa ti geri li. Alor Trofim ti bezwen aret vwayaz avek Pol e reste Mile pour rekipere. (2 Timote 4:20) En lot zanmi Pol, Epafrodit, ti tonm malad e pros pour mor. Me Labib pa dir ki Pol ti geri li.Filipyen 2:25-27, 30.

KI KONSEY OU DEVRET AKSEPTE?

11, 12. Ki nou konnen lo Lik e petet ki mannyer i ti ed Pol?

11 Lik ti en dokter e i ti vwayaz avek Pol. (Akt 16:10-12; 20:5, 6; Kolosyen 4:14) I tre probab ki i ti ed Pol ek lezot ler zot ti tonm malad pandan zot vwayaz misyonner. (Galat 4:13) Zis parey Zezi ti dir, “bann ki malad” i bezwen en dokter.Lik 5:31.

Nou bezwen fer atansyon ler en dimoun i donn nou konsey konsernan nou lasante

12 Lik pa ti zis en dimoun ki ti kontan donn konsey konsernan lasante. I ti’n ganny formen pour vin en dokter. Labib pa dir kote ouswa kan ki Lik ti ganny son formasyon. Me i dir ki ler Pol ti ekri kongregasyon Kolos i ti dir ki Lik i fer zot salanm. Alor i posib ki Lik ti ganny formen dan en lekol medikal Laodise, en lavil o bor Kolos. Deplis, ler Lik ti ekri son Levanzil e liv Akt, i ti servi bann term medikal. Vi ki i ti en dokter, i ti rakont bokou zistwar lo letan Zezi ti geri bann dimoun.

13. Ki nou bezwen mazinen avan donn oubyen aksepte bann konsey medikal?

13 Ozordi, napa enn nou bann frer ek ser ki kapab fer mirak e geri nou. Me akoz zot anvi ed nou, serten i kapab donn nou konsey menm ler nou pa demande. I vre ki napa nanryen mal avek serten sizesyon. Par egzanp, Pol ti sizere ki Timote i bwar en pe diven. Timote ti annan problenm lestoman, petet akoz i ti’n bwar delo ki ti’n ganny kontaminen. * (Vwar not.) (Lir 1 Timote 5:23.) Me nou bezwen fer atansyon. En frer i kapab esey fer nou pran en kalite latizann, en kalite lafresisan oubyen manz oubyen pa manz serten manze. Petet i dir nou ki sa ti ed enn son fanmir ki ti annan menm problenm. Me sa pa vedir ki i pou ed nou osi. Nou bezwen gard antet ki menm si bokou dimoun i servi en latizann oubyen tretman, sa pa vedir ki tou keksoz pou oke.Lir Proverb 27:12. * (Vwar not.)

SERVI BON ZIZMAN

14, 15. (a) Ki kalite dimoun nou bezwen veye? (b) Ki nou kapab aprann dan Proverb 14:15?

14 Nou tou nou anvi an bonn sante pour ki nou kapab viv byen e travay dir pour Zeova. Me nou enparfe e nou kapab tonm malad. Ler nou tonm malad, i kapab annan diferan tretman pour nou swazir e nou annan drwa deside ki pour fer. Malerezman, serten dimoun ek lakonpannyen i dir ki zot in trouv en tretman ki pou geri nou maladi. Zot fer sa akoz zot anvi ganny en ta larzan. Zot kapab dir ki bokou dimoun in servi sa tretman e zot in byen. Si nou malad, nou kapab pare pour fer nenport kwa pour nou santi nou pli byen oubyen viv pli lontan. Me nou pa devret oubliy sa konsey dan Parol Bondye: “En dimoun bet i krwar dan tou parol, me sa enn malen i get byen kot i met son lipye.”Proverb 14:15.

Nou bezwen servi bon zizman e veye ki nou krwar

15 Si nou malen oubyen saz, nou pou fer atansyon sa ki nou krwar, sirtou si sa dimoun ki pe donn nou konsey pa’n ganny en bon formasyon. I ti a byen nou demann nou lekor: ‘I dir ki sa vitamin, lafresisan oubyen ladyet in ed dimoun, me eski mon asire ki i’n vreman ed zot? Menm si i’n ed lezot, ki mannyer mon konnen ki i pou ed mwan? Eski mon devret fer plis resers e koz avek bann ki’n ganny en bon formasyon pour tret mon problenm lasante?’Deterononm 17:6.

16. Ki nou bezwen pran kont ler nou pe fer bann desizyon konsernan nou lasante?

16 Ler nou pe deside ki tes pour fer oubyen ki tretman pour pran, nou bezwen servi “bon zizman.” (Tit 2:12, NW) Sirtou si sa tes oubyen tretman i paret drol. Eski sa dimoun ki nou’n demann konsey avek i kapab eksplike ki mannyer sa tes oubyen sa tretman i marse? Eski sa leksplikasyon i drol? Eski bokou dokter i dakor ki sa tes ouswa sa tretman i kapab geri dimoun? (Proverb 22:29) Petet en dimoun i dir nou ki en nouvo latizann oubyen tretman in ganny dekouver kekpar e ki bann dokter pa ankor konnen. Me eski i annan okenn laprev ki prouve ki i annan sa latizann oubyen tretman? Serten i menm kapab ofer bann tretman ki servi en zengredyen sekre oubyen ou pa konnen kot i sorti. Sa i kapab danzere. Rapel ki Bondye i averti nou pour pa servi bann zafer grigri oubyen mazik.Deterononm 18:10-12; Izai 1:13.

“PORT BYEN!”

17. Kwa ki normal pour nou anvi?

17 Konsey direkter dan premye syek ti anvoy en let pour bann frer ek ser dan bann kongregasyon pour dir zot serten keksoz ki zot ti bezwen evite. A lafen sa let, konsey direkter ti ekri: “I ava byen si zot evit fer tousala. [“Port byen!” NW].” (Akt 15:29) Menm si sa bann dernyen mo ti zis en lot fason pour dir orevwar, zot fer nou rapel ki i normal pour anvi en bon lasante.

Menm si nou anvi an bonn sante, nou reste konsantre lo servi Zeova (Vwar paragraf 17)

18, 19. Ki nou enpasyan pour vwar dan nouvo lemonn?

18 Vi ki nou enparfe, nou pa kapab evit tou maladi e ler nou malad, nou pa ekspekte ki Zeova i fer en mirak pour geri nou. Me nou enpasyan pour sa letan a lavenir kot Bondye pou geri nou konpletman. Dan Revelasyon 22:1, 2, zapot Zan ti koz konsernan “delo lavi” ek “pye dibwa lavi” ki pou geri tou dimoun. Sa pa pe refer avek kek lafresisan ki nou kapab pran ozordi oubyen dan nouvo lemonn pour geri nou. O kontrer, i pe refer avek tou sa ki Zeova ek Zezi pou fer pour ki nou kapab viv pour touzour.Izai 35:5, 6.

19 Nou enpasyan pour sa letan. Me pour lemoman, nou asire ki Zeova i kontan sakenn parmi nou e i konpran ki mannyer nou santi ler nou soufer. Parey David, nou asire ki si nou tonm malad, Zeova pa pou abandonn nou. I pou toultan pran swen avek bann ki fidel avek li.Psonm 41:12.

^ par. 13 Sa liv The Origins and Ancient History of Wine i dir ki bann syantis in dekouver ki tifoid ek lezot mikrob danzere i mor deswit ler i ganny melanze avek diven.

^ par. 13 Proverb 27:12: “Sa enn malen i vwar danze e i al kasyet, me sa enn ki napa leksperyans i kontinyen ale menm e sibir bann konsekans.”