Skip to content

Al lo konteni

Port latansyon lo ou lar pour ansennyen

Port latansyon lo ou lar pour ansennyen

Port latansyon lo ou lar pour ansennyen

“Anons Laparol, . . . reprimande, ankouraze ansenny avek bokou pasyans.”—2 TIM. 4:2.

1. Ki Zezi ti demann son bann disip pour fer e ki legzanp in kite?

KANTMENM i ti fer bann travay merveye par geri bann malad pandan son ­minister lo later, premyerman Zezi ti ­renonmen pa konman enn ki geri ouswa ki fer mirak, me konman en ansennyan. (Mark 12:19; 13:1) Anons sa bon nouvel lo Rwayonm Bondye ti son priyorite zis parey i leka pour son bann disip ozordi. Bann Kretyen in ganny sa lord pour kontinyen fer disip par ansenny lezot ­dimoun pour obeir tou sa ki Zezi in demann zot pour fer.—Mat. 28:19, 20.

2. Ki nou devret fer pour akonplir nou travay predikasyon?

2 Pour ki nou arive akonplir sa travay pour fer disip, nou devret toultan rod fason pour amelyor nou abilite pour ansennyen. Zapot Pol ti met lanfaz lo lenportans sa abilite kan i ti ekrir Timote, sa enn ki ti akonpanny li dan predikasyon. I ti dir: “Vey byen ou lekor e fer byen atansyon avek ou lansennyman, e montre perseverans dan tousala. Si ou azir koumsa ou ava sov ou lekor ek tou bann ki ekout ou.” (1 Tim. 4:16) Sa kalite lansennyman ki Pol ti annan antet pa ti zis annan pour fer avek partaz sa konnesans. Bann bon minis Kretyen i esey tous leker lezot e motiv zot pour fer sanzman dan zot lavi. Sa i en lar. Alors, ki mannyer nou kapab devlop nou “lar pour ansennyen” kan nou partaz sa bon nouvel lo Rwayonm Bondye avek lezot?—2 Tim. 4:2, NW.

Devlop sa lar pour ansennyen

3, 4. (a) Ki mannyer nou kapab devlop sa “lar pour ansennyen”? (b) Ki mannyer Lekol Minister Teokratik i ed nou pour vin en bon ansennyan?

3 En diksyonner i definir “lar” konman en “abilite ki ou arive devlope kan ou etidye, pratik en keksoz ouswa par obzerve.” Nou devret port latansyon lo tou le trwa laspe pour nou kapab vin en bon ansennyan sa bon nouvel. Nou kapab ganny en bon konprenezon lo nou size par fer lapriyer e etidye li byen an menm tan. (Lir Psonm 119:27, 34.) Kan nou obzerv bann bon minis pandan ki zot ansennyen, sa pou ed nou pour aprann metod ki zot servi e imit zot. Si nou regilyerman fer bokou zefor pour aplik sa ki nou aprann sa pou ed nou amelyor nou abilite.—Lik 6:40; 1 Tim. 4:13-15.

4 Zeova i nou Gran Enstrikter. Atraver parti vizib son lorganizasyon i fourni gidans pour son bann serviter lo later lo lafason ki zot pou akonplir zot travay predikasyon. (Iza. 30:20, 21) Se pour sa rezon ki Lekol Minister Teokratik i ganny fer tou le semenn dan sak kongregasyon pour ed bann ki pe partisip dan predikasyon vin bann pli meyer predikater Rwayonm Bondye. Sa liv prensipal ki ganny servi se Labib. Parol enspire Zeova i dir nou sa ki nou devret ansennyen. Deplis, i endike lekel metod lansennyman ki pli efikas e apropriye. Lekol Minister Teokratik i regilyerman rapel nou ki nou pou vin en pli bon ansennyan si nou baz nou lansennyman lo Parol Bondye, servi byen kestyon, ansenny dan en fason senp e demontre lentere senser dan lezot. Annou egzamin sak pwen enn par enn. Apre nou pou diskite konman ki nou kapab tous leker en etidyan.

Baz ou lansennyman lo Parol Bondye

5. Nou lansennyman i devret baze lo kwa e akoz?

5 Zezi ti sa enn pli eksepsyonnel parmi tou bann ansennyan imen lo later e i ti baz son lansennyman lo Lekritir. (Mat. 21:13; Zan 6:45; 8:17) I pa ti dir sa ki li i ti anvi, me plito sa ki son Papa ti dir li. (Zan 7:16-18) Sa i sa legzanp ki nou swiv. Alors, sa ki nou dir dan predikasyon portanport oubyen dan letid Labib i devret atir latansyon lo Parol Bondye ki annan lotorite. (2 Tim. 3:16, 17) Menm si nou kapab entelizan, nou pa pou zanmen kapab rezonn avek menm lefikasite ek pouvwar ki Lekritir enspire i annan. Labib i annan lotorite. Nenport pwen ki nou pe esey ed en etidyan konpran, sa pli bon metod pour servi se fer li menm lir sa ki Lekritir i dir lo sa pwen.—Lir Ebre 4:12.

6. Ki mannyer en ansennyan i kapab fer sir ki son etidyan i vreman konpran sa lenformasyon ki pe ganny egzaminen?

6 Byensir sa pa vedir ki en ansennyan Kretyen pa devret prepare pour fer en letid Labib. O kontrer, bon prevwayans i devret ganny konsidere pour deside lekel verse sa ansennyan pou servi oubyen ki sa etidyan pou lir dan Labib pandan letid. An zeneral i bon pour lir bann verse ki siport nou krwayans. I osi neseser pour ed sa etidyan konpran sak verse ki i lir.—1 Kor. 14:8, 9.

Servi kestyon efikas

7. Akoz servi kestyon i en bon metod lansennyman?

7 Servi kestyon dan en bon fason i stimil abilite pour rezonnen e i ed sa ansennyan pour tous leker sa etidyan. Alors, olye eksplik ou etidyan bann verse, fer li eksplik ou. Parler en kestyon adisyonnel oubyen menm detrwa kestyon i kapab neseser pour ed ou etidyan byen konpran en keksoz. Annefe, kan ou servi kestyon pour ansenny ou etidyan ou pe ed li pa zis pour kapte sa nide par deryer konklizyon, me pour li menm asire lo son konklizyon.—Mat. 17:24-26; Lik 10:36, 37.

8. Ki mannyer nou kapab disern sa ki dan leker en etidyan?

8 Metod ki ganny servi dan nou bann piblikasyon i dan form kestyon ek repons. San dout, lamazorite dimoun ki ou etidye Labib avek pou fasilman reponn bann kestyon an servan lenformasyon ki dan paragraf ki pe ganny egzaminen. Kantmenm sa, sa ansennyan ki anvi tous leker sa etidyan pa pou senpleman satisfe avek larepons korek. Par egzanp, en etidyan i kapab byen eksplik sa ki Labib i dir lo fornikasyon. (1 Kor. 6:18) Parkont, bann kestyon ki ganny servi avek bon zizman i kapab endike ki sa etidyan i vreman panse lo sa ki i pe aprann. Alors sa ansennyan i kapab demande: “Akoz Labib i kondann relasyon seksyel an deor maryaz? Ki ou panse lo sa restriksyon ki Bondye in donnen? Eski ou panse i annan okenn byenfe pour viv dapre bann standar moral ki sorti dan Labib?” Larepons sa bann tel kestyon i kapab revel sa ki dan leker sa etidyan.—Lir Matye 16:13-17.

Gard li senp

9. Ki nou devret gard antet kan nou pe transmet lenformasyon ki baze lo Labib?

9 Laplipar laverite dan Parol Bondye i ase senp. I posib osi ki bann dimoun ki ou etidye Labib avek i konfize avek bann doktrin fo larelizyon. Nou rol konman en ansennyan se pour fer li fasil pour lezot dimoun konpran Labib. En bon ansennyan i transmet sa lenformasyon dan en fason senp, kler e egzakt. Si nou swiv sa gidans nou pa pou fer laverite vin pli difisil pour konpran. Rezet detay ki pa neseser. Pa bezwen ki nou fer komanter lo laspe sak verse ki nou lir. Konsantre senpleman lo sa ki esansyel pour klarifye pwen ki pe ganny egzaminen. Sa etidyan pou apresye laverite ki sorti dan Labib anmezir ki i progrese dan sa konnesans ki i pe aprann.—Ebr. 5:13, 14.

10. Ki fakter ki determin lakantite lenformasyon nou pou kouver pandan en letid Labib?

10 Ki kantite lenformasyon ki devret ganny kouver dan en sesyon letid? Pour sa ou bezwen annan disernman. Abilite ek sirkonstans sa etidyan ek sa ansennyan pou varye, me nou devret touzour gard antet ki nou lobzektif konman en ansennyan se pour ed nou etidyan batir en lafwa solid. Alors nou devret donn li ase letan pour li lir, sezi e aksepte laverite ki annan dan Parol Bondye. Nou pa egzamin plis lenformasyon ki i kapab sezi. An menm tan, nou les letid kontinyen progrese a en vites rezonnab. Enn fwa ki nou etidyan i konpran en pwen nou kapab al lo en lot.—Kol. 2:6, 7.

11. Ki leson konsernan ansennyen nou kapab aprann avek zapot Pol?

11 Zapot Pol ti gard sa bon nouvel senp kan i ti pe koz avek bann nouvo. Menm si i ti annan bon ledikasyon, i ti evite servi bann term difisil. (Lir 1 Korentyen 2:1, 2.) Bann dimoun senser i ganny atire avek senplisite sa laverite ki sorti dan Labib e i donn zot satisfaksyon. Pa fodre ki ou en gran entelektyel pour ou konpran sa laverite ki sorti dan Labib.—Mat. 11:25; Akt 4:13; 1 Kor. 1:26, 27.

Ed bann etidyan apresye sa ki zot aprann

12, 13. Kwa ki kapab motiv en etidyan pour met an pratik sa ki i pe aprann? Donn en legzanp.

12 Pour ki nou vin efikas, nou lansennyman i devret tous leker en etidyan. Sa etidyan i devret konpran ki mannyer sa lenformasyon i aplik pour li personnelman, ki mannyer i kapab benefisye, e ki mannyer son lavi pou amelyore si i swiv gidans ki ganny trouve dan Labib.—Iza. 48:17, 18.

13 Par egzanp, meton nou pe egzamin Ebre 10:24, 25 kot i ankouraz bann Kretyen pour rasanble ansanm avek lezot frer ek ser pour ganny lankourazman ki sorti dan Labib ek sa lasosyasyon kot i annan lanmour. Si pour le moman sa etidyan pa ankor vin bann ­renyon, an bref nou kapab dekrir ki mannyer zot ganny fer e kwa ki pou ganny diskite. Nou kapab fer li konnen ki renyon kongregasyon i form parti nou ladorasyon e montre li ki sa i benefisye nou personnelman. Apre sa nou kapab envit sa etidyan pour vin asiste ­renyon. Sa ki devret motiv sa etidyan pour aplik bann komannman dan Labib i devret sa dezir pour obeir Zeova e non pa pour fer plezir sa dimoun ki pe fer li letid.—Gal. 6:4, 5.

14, 15. (a) Ki en etidyan Labib i kapab aprann lo Zeova? (b) Ki mannyer konnesans lo personnalite Bondye i kapab benefisye en etidyan Labib?

14 En byenfe ki en etidyan i gannyen kan i pe etidye Labib e aplik bann prensip se ki zot konn e kontan Zeova konman en personnaz. (Iza. 42:8) Zeova pa zis en Papa lanmour, en Kreater ek Met liniver, me i osi revel son personnalite ek abilite avek bann ki kontan e servi li. (Lir Egzod 34:6, 7.) Kan Moiz ti pe al delivre nasyon Izrael dan lesklavaz Lezip, Zeova ti idantifye son lekor an servan sa lekspresyon: “Mon pou vin sa ki Mon oule vini.” (Egz. 3:13-15) Sa ti vedir ki Zeova ti pare pour vin nenport kwa pour akonplir son plan anver son pep swazir. Alors bann Izraelit ti arive konn Zeova atraver son rol ki i ti zwe konman en Sover, en Gerye, en Fourniser e sa Enn ki akonplir son bann promes e ki ti ed zot dan lezot fason ankor.—Egz. 15:2, 3; 16:2-5; Zoz. 23:14.

15 Petet Zeova pa pou fer mirak pour nou bann etidyan parey i ti fer pour Moiz. Toutfwa anmezir ki zot annan plis lafwa ek lapresyasyon pour sa ki zot pe aprann e konmans aplik li, zot pou definitivman vwar lenportans pour depan lo Zeova pour ganny kouraz, lasazes ek gidans. Pandan ki zot fer li, zot pou arive konn Zeova dan son rol konman en Konseye, Protekter saz ki zot kapab annan konfyans ladan, e en Fourniser zenere ki fourni nou avek tou sa ki nou bezwen.—Ps. 55:22; 63:7; Prov. 3:5, 6.

Demontre lentere ki ranpli avek lanmour

16. Akoz nou abilite pa sa fakter pli enportan dan nou lefikasite konman en ansennyan?

16 Si ou santi ki ou pa kalifye parey ou ti ava kontan konman en ansennyan, pa dekouraze. Zeova ek Zezi pe vey sa progranm edikasyonnel ki pe ganny fer dan lemonn antye. (Akt 1:7, 8; Rev. 14:6) Zot kapab beni nou zefor pour ki nou parol i annan en bon lefe lo en dimoun ­senser. (Zan 6:44) Lanmour senser ki en ansennyan i annan pour son etidyan pou ranplas nenport mankman dan abilite. Zapot Pol ti montre ki i ti konpran lenportans pour kontan sa bann ki nou ansennyen.—Lir 1 Tesalonisyen 2:7, 8.

17. Ki mannyer nou kapab demontre lentere senser dan sak etidyan Labib?

17 Pareyman nou kapab demontre en lentere senser dan sak etidyan Labib par pran letan pour konn li pli byen. Anmezir ki nou diskit bann prensip Labib avek li, i tre probab ki nou pou konn son sitiasyon. Petet nou kapab vwar ki i pe deza viv son lavi an armoni avek serten pwen ki i’n aprann dan Labib. I kapab osi ki i pou bezwen fer lezot azisteman dan lezot domenn. Kan nou ed sa etidyan pour vwar ki mannyer sa lenformasyon ki’n ganny diskite pandan letid i aplik avek li personnelman, avek lanmour nou kapab ed li pour vin en vre disip Kris.

18. Akoz i enportan pour priy pour e avek nou etidyan?

18 Pli enportan ankor se ki nou kapab priy avek nou etidyan e mansyonn son non dan lapriyer. I devret vwar klerman ki nou lobzektif se pour ed li pour konn son Kreater pli byen, apros avek Li e benefisye avek Son gidans. (Lir Psonm 25:4, 5.) Kan nou priye ki Zeova i beni zefor ki sa etidyan pe fer pour met an pratik sa ki i pe aprann, sa etidyan pou vwar lenportans pour “pa zis ekout laparol me osi met li an pratik.” (Zak 1:22) E pandan ki sa etidyan i ekout nou lapriyer senser, li osi i pou aprann ki mannyer pour priye. Pa i vreman en lazwa pour ed en etidyan Labib devlop son prop relasyon avek Zeova!

19. Ki pou ganny diskite dan prosen lartik?

19 I ankourazan pour konnen ki plis ki sis milyon edmi Temwen dan lemonn antye i byen okipe pe devlop zot “lar pour ansennyen” avek sa lobzektif pour ed bann ki annan leker senser pour obeir tou bann keksoz ki Zezi ti komande. Ki rezilta nou pe gannyen atraver sa travay predikasyon? Larepons sa kestyon pou ganny diskite dan lartik ki swiv.

Eski ou rapel?

• Akoz bann Kretyen i bezwen devlop sa “lar pour ansennyen”?

• Ki metod nou pou servi ki pou fer nou lansennyman pli efikas?

• Kwa ki kapab ranplas sa mankman abilite pour ansennyen lo nou par?

[Kestyon]

[Portre lo paz 13]

Eski ou dan Lekol Minister Teokratik?

[Portre lo paz 15]

Akoz i enportan pour fer ou etidyan lir bann verse dan Labib?

[Portre lo paz 16]

Priy pour e avek ou etidyan