Skip to content

Al lo konteni

“Eski parmi zot i annan ki posed lasazes avek lentelizans?”

“Eski parmi zot i annan ki posed lasazes avek lentelizans?”

“Eski parmi zot i annan ki posed lasazes avek lentelizans?”

“Eski parmi zot i annan ki posed lasazes avek lentelizans? I devre prouv li par son bon lavi, par son bann bon laksyon, fer avek douser ek sazes.”—ZAK 3:13.

1, 2. Ki mannyer ou ti pou dekrir sa kantite dimoun ki lemonn i konsider konman bann dimoun ki saz?

LEKEL ki ou mazin konman en dimoun vreman saz? Eski ou paran, en msye a laz, oubyen en profeser liniversite? Lanvironnman ek sirkonstans ki ou’n grandi ladan i kapab enfliyans ou pwennvi lo kwa ki fer en dimoun saz. Me bann serviter Bondye i avan tou enterese avek pwennvi Bondye.

2 Pa tou sa bann ki sa lemonn i konsider saz ki vreman saz dan lizye Bondye. Par egzanp, Zob ti koz avek bann zonm ki ti krwar zot parol ti ranpli avek lasazes, me i ti konklir: “Mon pa vwar personn ki saz parmi zot.” (Zob 17:10) An rapor avek serten ki ti rezet konnesans Bondye, zapot Pol ti dir: “Zot in pretann ki zot savan, me zot in plito vin bet.” (Rom. 1:22) E atraver profet Izai, Zeova ti dir dan en fason fran: “Maler pour bann ki krwar zot saz.”—Iza. 5:21.

3, 4. Kwa ki neseser pour en dimoun vin vreman saz?

3 I kler ki nou bezwen rode kwa ki fer en dimoun vreman saz e fer li ganny laprouvasyon Bondye. Proverb 9:10 i donn nou sa bon konprenezon: “Lakrent pour Zeova i konmansman lasazes, e konprenezon i vedir konnesans lo sa Enn Pli Sen.” En dimoun ki saz i bezwen annan sa bon lakrent pour Bondye e respekte son bann standar. Me nou bezwen fer plis ki zis aksepte dan nou lespri ki Bondye i egziste e ki i annan bann standar. Disip Zak i ankouraz nou pour reflesir lo sa size. (Lir Zak 3:13.) Remark sa lekspresyon: “I devre prouv li par son bon lavi, par son bann bon laksyon.” Nou devret demontre vre lasazes dan tou sa ki nou fer e dir sak zour.

4 Vre lasazes i vedir annan bon zizman e byen aplik konnesans ek konprenezon. Ki bann aksyon ki pou demontre ki nou annan en tel lasazes? Disip Zak i fer en lalis bann keksoz ki pou evidan dan reaksyon bann dimoun ki saz. * Ki parol i ti dir ki kapab ed nou annan en bon relasyon avek nou bann frer ek ser Kretyen e osi avek lezot dimoun an deor kongregasyon?

Bann aksyon ki idantifye bann ki vreman saz

5. Ki mannyer en dimoun vreman saz pou azir?

5 I enportan pour note ki Zak ti relye lasazes avek en bon lavi oubyen kondwit. Vi ki lakrent pour Zeova i konmansman lasazes, en dimoun ki saz pou fer bokou zefor pour azir an armoni avek lavolonte ek standar Bondye. Nou pa’n ne avek lasazes ki sorti kot Bondye. Me kantmenm sa, nou kapab devlop sa kalite lasazes ler nou etidye regilyerman Labib e medit lo sa ki nou lir. Sa pou ed nou fer sa ki Efezyen 5:1 i dir: “Fer tou parey li [Bondye].” Pli nou imit personnalite Zeova, pli nou pou demontre lasazes dan nou bann aksyon. Fason ki Zeova i fer keksoz i bokou pli siperyer ki fason fer bann imen. (Iza. 55:8, 9) Alors, anmezir ki nou imit fason ki Zeova i fer keksoz, bann dimoun ki pa form parti kongregasyon pou vwar ki nou diferan.

6. Akoz i evidan ki ladouser i sorti kot Bondye e ki mannyer en dimoun i demontre ki i annan ladouser?

6 Zak i dir ki en fason pour vin parey Zeova se pour annan “douser,” en kalite ki sorti dan lasazes. Menm si demontre ladouser i vedir vin en dimoun ki dous, sa pa defann en Kretyen pour annan sa determinasyon pour aplik bann prensip Labib ki ed li azir dan en fason balanse. Menm si son lafors napa limit, Bondye i annan ladouser e nou pa per pour apros li. Garson Bondye ti demontre ladouser ki son Papa ti annan, telman byen, ki i ti kapab dir: “Vin kot mwan zot tou ki fatige e ki pe anmenn en fardo e mwan, mon a donn zot repo. Pran mon zoug e aksepte mon legzanp akoz mon dou e mon annan limilite dan mon leker e zot a ganny repo.”—Mat. 11:28, 29; Fili. 2:5-8.

7. Akoz nou kapab konsider Moiz konman en bon legzanp en dimoun ki’n demontre ladouser?

7 Labib i koz konsernan bann dimoun ki ti demontre ladouser oubyen limilite dan en fason remarkab. Enn parmi sa bann dimoun ti Moiz. I ti annan en gran responsabilite, me kantmenm sa Labib i dekrir li konman “en zonm ki ti annan plis limilite ki tou zonm ki ti lo sirfas later.” (Nom. 11:29; 12:3) E pa bliye ki Zeova ti osi donn Moiz sa lafors pour akonplir Son lavolonte. Zeova ti kontan pour servi bann dimoun ki ti annan limilite pour akonplir son plan.

8. Ki mannyer bann dimoun enparfe i kapab demontre “douser” ki sorti dan lasazes?

8 I kler ki i posib pour bann imen enparfe demontre “ladouser,” sa kalite ki sorti dan lasazes. Be nou? Ki mannyer nou kapab pli byen demontre sa kalite? Ladouser i enn parmi bann fri lespri sen Zeova. (Gal. 5:22, 23) Nou kapab priye pour ganny son lespri sen e fer bokou zefor pour prodwir son fri e annan konfyans ki Bondye pou ed nou amelyor lafason ki nou demontre ladouser. Nou ganny motive pour fer sa atraver sa parol ki sa psalmis ti dir avek lasirans: “[Bondye] pou ansenny sa bann ki annan limilite son semen.”—Ps. 25:9.

9, 10. Ki zefor nou bezwen fer pour demontre ladouser ki sorti kot Bondye e akoz?

9 Me kantmenm sa i kapab demann bokou zefor pour amelyore dan sa domenn. Akoz lanvironnman ki nou’n grandi ladan, petet serten parmi nou napa sa tandans pour demontre ladouser. Deplis, dimoun otour nou i kapab ankouraz nou pour mazin tou lekontrer ler zot dir ki en dimoun i bezwen “rann kou pour kou.” Me eski i vreman saz pour azir dan sa fason? Meton en pti dife i pran dan ou lakaz, eski ou pou esey tenny li avek petrol oubyen avek delo? Me si ou vid petrol lo sa dife sitiasyon pou vin pli pir, parkont si ou vid delo lo la, i pou tennyen. Pareyman, Labib i donn nou sa konsey: “En larepons, letan i ganny donnen avek ladouser, i kalmi lakoler, me en parol ki koz douler i fer monte lakoler.” (Prov. 15:1, 18) Laprosenn fwa ki en problenm i leve, ki swa dan kongregasyon oubyen an deor, eski nou kapab demontre vre lasazes par reazir avek ladouser?—2 Tim. 2:24.

10 Parey i’n ganny mansyonnen pli anler, bokou parmi bann ki’n ganny enfliyanse par lespri sa lemonn zot pa bann dimoun dous e zot pa ni zantiy e anpe avek lezot. O kontrer nou vwar ki i annan en kantite dimoun brit e arogan. Zak ti okouran tousala e i ti donn konsey bann frer ek ser dan kongregasyon pour ki zot kapab evite devlop sa move leta lespri. Ki lezot keksoz nou kapab aprann atraver sa konsey i ti donnen?

Tre dan bann dimoun ki pa saz

11. Ki sa bann tre ki diferan avek lasazes ki sorti kot Bondye?

11 Dan en fason fran Zak ti ekrir konsernan bann tre ki vreman diferan avek lasazes ki sorti kot Bondye. (Lir Zak 3:14.) Zalouzi ek dispit i bann tre ki en dimoun enparfe i kapab annan, me selman i pa bann tre dan en dimoun ki spirityel. Annou vwar ki i arive letan bann move pwennvi i pli for. Sis group swadizan Kretyen i annan serten kontrol lo en legliz Zerizalenm ki apel Holy Sepulchre ki swadizan in ganny konstrir dan sa landrwa kot Zezi ti ganny met a mor e antere. Zot in toultan pe dispit antre zot. An 2006 dapre magazin Time, en deba so ti leve pli boner parmi sa bann zonm relizye “pour plizyer erdtan, . . . zot ti tap kanmarad avek bann gro sandelye.” Zot telman napa konfyans dan kanmarad ki zot in donn lakle zot legliz avek en Mouslim pour garde.

12. Kan nou napa lasazes kwa ki kapab arive?

12 Bann gro dispit koumsa pa devret egziste dan kongregasyon Kretyen. Me lenperfeksyon in fer ki serten in parfwa azir dan en fason antete akoz zot prop pwennvi. Sa i kapab anmenn serten dispit ek konfli. Zapot Pol ti remark sa dan kongregasyon Korent, alors i ti ekrir: “Si i ankor annan zalouzi ek kerel parmi zot, pa i montre ki zot ankor annan natir imen?” (1 Kor. 3:3) Malerezman sa sitiasyon ti egziste pour en pe letan dan sa kongregasyon dan premye syek. Alors, nou bezwen veye ki en tel leta lespri pa devlope dan kongregasyon ozordi.

13, 14. Donn legzanp ki mannyer en dimoun i kapab demontre en leta lespri ki pa spirityel.

13 Ki mannyer en tel leta lespri i kapab dousman dousman devlope e afekte kongregasyon? I kapab konmans dan bann pti keksoz. Par egzanp, ler i annan konstriksyon Lasal Rwayonm, sakenn i kapab annan son pwennvi lo ki mannyer keksoz i devret ganny fer. En frer i kapab ankoler si son sizesyon pa ganny aksepte, petet menm eksprim devan lezot ki i pa dakor avek bann desizyon ki’n ganny pran. I menm kapab refize pour fer okenn lezot travay ki annan pour fer avek sa konstriksyon. En dimoun ki azir dan sa fason i bliye ki en travay ki ganny fer an rapor avek kongregasyon pa souvan depan lo bann metod spesifik me lo lefet ki i ganny fer avek en leta lespri ki promot lape. Zeova pou beni en dimoun ki dous me pa enn ki kontan dispit.—1 Tim. 6:4, 5.

14 Annou vwar en lot legzanp. Petet bann ansyen dan en kongregasyon in remarke ki en ansyen menm si i’n desarz son responsabilite pour plizyer lannen, i evidan ki aprezan i pa ranpli bann standar ki Labib in etablir pour li kontinyen servi konman ansyen. Lefet ki sa frer in ganny konseye lo bann pwen spesifik dan lepase me i pa’n fer okenn amelyorasyon, sa sirveyan rezyonal i tonm dakor avek lezot ansyen ki i nepli kapab servi konman ansyen. Ki mannyer i pou konsider sa desizyon? Eski i pou aksepte avek limilite ek ladouser sa desizyon ek konsey baze lo Labib ki bann ansyen in pran e determinen pour ranpli bann kalifikasyon dapre standar Labib pour kapab servi konman en ansyen ankor? Oubyen eski i pou gard rankin ek zalouzi akoz i nepli annan sa privilez ki i ti annan oparavan? Akfer en frer ti pou fer konmsi i kalifye konman en ansyen kan an realite i pa leka? Pa i ti pou pli saz pour li demontre limilite e montre ki i konpran sitiasyon.

15. Akoz ou krwar sa konsey Labib dan Zak 3:15, 16 i vreman enportan?

15 I annan lezot sitiasyon ki kapab fer en dimoun reazir avek sa menm latitid. Me nenport sitiasyon ki arive, nou bezwen fer zefor pour evite annan sa bann tre koumsa. (Lir Zak 3:15, 16.) Disip Zak ti dir ki bann latitid koumsa i sorti dan “lemonn” akoz i lafason ki imen enparfe i panse. Zot “pa spirityel,” dan le sans ki sa bann latitid i egziste akoz sa tandans ki nou imen enparfe nou annan, ki parey bann tre dan zannimo ki pa kapab reflesir. Sa bann latitid i sorti kot “Dyab” akoz zot reflekte tre bann demon. Pa i vreman pa apropriye pour en Kretyen annan sa bann tre!

16. Ki sanzman dan nou personnalite i kapab enportan pour nou fer e ki mannyer nou kapab arive fer sa?

16 I ti pou byen ki sak Kretyen dan kongregasyon i egzamin li menm e fer zefor pour rezet sa bann tre. Konman bann ansennyan dan kongregasyon, bann sirveyan i devret rekonnet ki i neseser pour rezet sa bann latitid negatif. I pa fasil pour arive fer sa, akoz nou lenperfeksyon ek lenfliyans sa lemonn. Nou kapab konpar sa zefor ki nou fer pour rezet sa bann tre konmsi nou pe grenp en pti montanny kot i annan en ta labou. Si nou pa apiy lo en keksoz ler nou pe mont sa pti montanny nou kapab glis an aryer. Me ler nou reste atase avek konsey ki trouve dan Labib e osi aksepte led ki Bondye i ofer atraver kongregasyon partou lo later, nou kapab kontinyen al annavan.—Ps. 73:23, 24.

Bann ki saz i fer zefor pour demontre sa bann kalite

17. Ki mannyer bann ki saz i souvan reakte ler zot ganny konfronte par sa ki mal?

17 Lir Zak 3:17. Nou kapab benefisye par egzamin serten kalite ki nou devlope ler nou demontre “lasazes ki sorti dan lesyel.” Pour vin pir i enplik fer bann aksyon e annan bann motivasyon ki bon. Nou bezwen reazir vitman pour rezet bann keksoz ki mal. Nou reaksyon i devret otomatik. Petet zis parey ler en dimoun pe bour son ledwa dan ou lizye. Deswit ou lizye pou fermen. Sa reaksyon i otomatik; ou pa ni bezwen reflesir pour fer sa. I devret parey ler nou ganny tante pour fer sa ki mal. Nou lapirte ek nou konsyans ki’n ganny edike par Labib i devret annan sa refleks ki pous nou pour rezet sa ki mal. (Rom. 12:9) Labib i donn nou legzanp bann dimoun ki ti reakte dan sa fason, par egzanp Zozef ek Zezi.—Zen. 39:7-9; Mat. 4:8-10.

18. Ki i vedir (a) pour fer lape? (b) pour promot lape?

18 Lasazes ki sorti dan lesyel i osi promot lape. Sa i vedir ki nou bezwen evite vin en dimoun agresif, brit oubyen fer bann aksyon ki pou kapab anpes nou anpe avek lezot. Zak ti donn plis detay lo sa size ler i ti dir: “Fri lazistis i ganny senmen dan lape par bann ki viv dan lespri lape [oubyen “ki fer lape,” NW].” (Zak 3:18) Remarke ki Zak i servi sa lekspresyon “fer lape.” Eski dan kongregasyon lezot i konn ou konman en dimoun ki promot lape oubyen en dimoun ki fer tou lekontrer? Eski souvan nou pa tonm dakor avek lezot ouswa nou en dimoun ki fasilman ganny ofanse oubyen ofans lezot? Eski nou ensiste ki lezot i aksepte nou parey nou ete oubyen eski avek limilite nou fer zefor pour rezet bann tre dan nou personnalite ki ofans lezot e ki vreman en defo? Eski lezot i konn nou konman en dimoun ki toultan fer zefor pour promot lape, ki deswit pare pour pardonnen e oubliy fot ki lezot i fer? Si nou personnelman egzamin nou dan en fason onnet sa i kapab ed nou pour vwar si nou bezwen fer plis progre dan sa domenn pour demontre lasazes ki sorti dan lesyel.

19. Kwa ki montre ki en dimoun i rezonnab?

19 Dan sa deskripsyon kot Zak ti endike ki si sa lasazes ki sorti dan lesyel, i ti fer resorti ki sa kalite lasazes i osi enkli vin en dimoun rezonnab. Eski lezot i konn nou konman en dimoun ki pare pour sede ler en keksoz napa nanryen pour fer avek okenn prensip Labib e ki nou pa deswit ensiste ki nou prop pwennvi i ganny aksepte? Eski nou annan sa repitasyon konman en dimoun ki zantiy e abordab? Sa bann fason i endike ki nou’n aprann pour vin en dimoun rezonnab.

20. Ki byenfe nou pou gannyen ler nou demontre bann bon kalite Kretyen ki nou’n fek diskit lo la?

20 Pa i gou dan kongregasyon ler bann frer ek ser i fer ankor plis zefor pour demontre sa bann kalite Kretyen ki Zak in koz lo la! (Ps. 133:1-3) Si nou annan ladouser, nou fer lape e nou rezonnab, sa pou sirman amelyor nou relasyon avek lezot e i pou evidan ki nou annan “lasazes ki sorti dan lesyel.” Dan lot lartik nou pou vwar ki mannyer ler nou aprann pour annan menm pwennvi lo lezot parey Zeova, sa i kapab ed nou dan sa domenn.

[Not anba lo paz 24]

^ par. 4 Sa konteks i montre ki Zak ti avan tou pe mazin konsernan bann ansyen oubyen “bann ansennyan” dan kongregasyon. (Zak 3:1) Sa bann zonm i devret sertennman vin bann legzanp ler pe demontre lasazes ki sorti kot Bondye, me nou tou nou kapab benefisye avek sa konsey.

Eski ou kapab eksplike?

• Kwa ki fer en Kretyen vreman saz?

• Ki mannyer nou kapab pli byen demontre lasazes ki sorti dan lesyel?

• Ki bann tre ki evidan dan bann dimoun ki pa demontre “lasazes ki sorti dan lesyel”?

• Ki kalite ou determinen pour devlop plis ankor?

[Kestyon]

[Portre lo paz 25]

Ki mannyer konfli i kapab dousman dousman devlope ozordi?