Skip to content

Al lo konteni

Eski ou koz byen sa “langaz pir”?

Eski ou koz byen sa “langaz pir”?

Eski ou koz byen sa “langaz pir”?

“Mon pou sanz langaz sa pep e fer zot koz en langaz pir, pour ki zot tou zot kriy onon Zeova.”—TSEF. 3:9.

1. Ki kado merveye Zeova in donn nou?

SA ABILITE pour koze i en kado ki pa sorti kot zonm me plito kot nou Kreater Zeova. (Egz. 4:11, 12) Zeova pa ti donn sa premye zonm Adan, zis sa abilite pour koze, me i ti osi donn li sa abilite pour form bann nouvo mo e devlop son vokabiler. (Zen. 2:19, 20, 23) Pa sa i vreman en kado merveye! Sa kado in menm permet bann imen pour kominik avek zot Papa ki dan lesyel e loue son gran non.

2. Akoz bann imen nepli koz en sel langaz?

2 Pandan sa premye 17 syek ki imen in egziste, tou dimoun ti koz en sel langaz, zot ti servi “bann menm mo.” (Zen. 11:1) Apre sa, rebelyon dan letan Nimrod ti konmanse. Tou lekontrer avek sa ki Zeova ti’n enstrir, bann imen dezobeisan ti determinen pour reste dan en sel landrwa e zot ti ralye kot sa ki pli tar ti apel Babel. Zot ti konmans konstrir en gran latour e olye rann glwar Zeova, zot ti pe “fer en non popiler” pour zot menm. Se pour sa rezon ki Zeova ti sanz sa sel langaz ki sa bann rebel ti pe koze e fer zot koz diferan langaz. Alor, zot ti eparpiye partou lo later antye.—Lir Zenez 11:4-8.

3. Ki ti arive kan Zeova ti konfiz langaz bann rebel Babel?

3 Dan lemonn antye ozordi i annan plizyer milye langaz, serten i dir ki i annan plis ki 6,800. Sak langaz i annan son fason pour mazinen pour form en fraz. Alor, i paret ki kan Zeova ti konfiz langaz sa bann rebel, i ti efas dan zot lespri sa langaz ki zot ti pe koze oparavan. I pa ti zis met nouvo vokabiler dan zot lespri me i ti osi sanz zot fason pour ­mazinen pour form fraz e etablir bann nouvo lareg granmer. I pa drol alor ki sa landrwa kot sa latour ti ete ti apel “Babel” ki vedir konfizyon. (Zen. 11:9, not.) I enteresan pour konnen ki zis Labib ki donn en leksplikasyon kler, kote sa diferan langaz ki nou tande ozordi i sorti.

En nouvo langaz pir

4. Ki Zeova ti dir pou arive dan nou letan?

4 Menm si sa resi dan Labib konsernan ­lentervansyon Bondye kot Babel i vreman ­enteresan, en keksoz pli enteresan e enportan in arive dan nou letan. Atraver profet Tsefanya, Zeova ti predir: “Mon pou sanz langaz sa pep e fer zot koz en langaz pir, pour ki zot tou zot kriy onon Zeova, pour zot kapab servi li zepol kont zepol.” (Tsef. 3:9) Ki sa “langaz pir” e ki mannyer nou kapab aprann pour koz li byen?

5. Ki sa langaz pir e ki i arive ler bann dimoun i koz sa nouvo langaz?

5 Sa langaz pir i sa laverite lo Bondye ek plan ki i annan, zis parey i ganny trouve dan son Parol, Labib. Sa “langaz” i enplik sa konprenezon egzakt lo Rwayonm Bondye e ki mannyer i pou sanktifye non Zeova, zistifye son souvrennte e anmenn benediksyon eternel pour tou bann imen fidel. Ki pou arive ler bann dimoun i koz sa nouvo langaz? Nou ganny dir ki bann dimoun pou “kriy onon Zeova” e zot pou “servi li zepol kont zepol.” Tou lekontrer avek sa levennman ki ti arive Babel, sanzman sa langaz pir in anmenn louanz lo non Zeova ek linite pour son pep.

Aprann sa langaz pir

6, 7. (a) Kwa ki enplike dan aprann en nouvo langaz e ki mannyer i relye avek aprann langaz pir? (b) Ki nou pou egzaminen aprezan?

6 Kan en dimoun i anvi aprann en nouvo langaz, i bezwen fer plis ki zis gard antet bann nouvo mo. Aprann en nouvo langaz i enplik aprann en nouvo fason mazinen pour form fraz. Fason rezonnen e bann dyok i kapab diferan dan lezot langaz. Prononsyasyon bann nouvo son pou depan lo en lot fason servi ou lorgann pour koze setadir ou lalang. Pareyman, kan nou konmans aprann sa langaz pir lo laverite ki dan Labib, nou bezwen aprann plis ki zis bann senp lansennyman ki dan Labib. Pour kapab aprann en nouvo langaz byen, nou bezwen sanz nou fason panse e transform nou lespri.—Lir Romen 12:2; Efezyen 4:23.

7 Kwa ki pou ed nou pour pa zis konpran me koz byen sa langaz pir? Zis parey ler nou aprann nenport langaz, i annan detrwa teknik nou bezwen aprann pour nou pli byen kapab koz sa langaz ki baze lo laverite ki dan Labib. Annou egzamin detrwa metod ki dimoun in servi pour aprann en lot langaz e annou esey vwar ki mannyer sa bann metod i kapab ed nou pour aprann sa nouvo langaz pir.

Koz byen sa langaz pir

8, 9. Ki nou bezwen fer si nou anvi aprann sa langaz pir e akoz sa i vreman enportan?

8 Ekout atantivman. En langaz i kapab difisil pour konpran kan ou tann li pour premye fwa. (Iza. 33:19) Me apre ki sa dimoun i aprann konsantre lo sa ki i pe tande, i pou konmans konpran serten mo e kapab rekonnet fason ki lezot i koze ki toultan parey. Pareyman, nou ganny konseye: “Pour sa rezon nou bezwen port en pli gran latansyon pour laverite ki nou’n tande, pour ki nou pa les nou ganny antrennen dan perdisyon.” (Ebr. 2:1) Zezi ti souvan repet sa konsey avek son bann disip: “Sa ki annan zorey, tande!” oubyen “ekout byen.” (Mat. 11:15; 13:43; Mark 4:23; Lik 14:35) Wi, nou devret “ekoute e konpran” sa ki nou pe tande pour ki nou fer progre dan lafason nou konpran sa langaz pir.—Mat. 15:10; Mark 7:14.

9 Ekoute i enplik konsantrasyon, me sa zefor i vo lapenn. (Lik 8:18) Dan renyon kongregasyon, eski nou vwar nou pe konsantre lo sa ki pe ganny eksplike ouswa nou les nou ganny distrer? I enportan ki nou fer zefor pour konsantre lo sa ki pe ganny prezante. Si non, nou pou apenn konpran sa ki nou tande.—Ebr. 5:11.

10, 11.(a) Apard ki ekout atantivman, ki nou devret fer? (b) Ki lezot keksoz ki enplike pour koz sa langaz pir?

10 Imit bann ki koz byen sa langaz. Bann etidyan ki pe aprann en nouvo langaz i ganny ankouraze pour pa zis ekout atantivman me osi pour esey imit prononsyasyon ek fason koze sa bann ki koz byen sa langaz. Sa i kapab ed sa etidyan pour evite devlop en kalite aksan ki pli tar lezot pou vwar li difisil pour konpran li. Pareyman nou devret aprann avek bann ki’n kapab devlop zot ‘lar pour ansenny’ sa nouvo langaz. (2 Tim. 4:2, NW) Demann led. Pare pour aksepte koreksyon ler ou fer fot.—Lir Ebre 12:5, 6, 11.

11 Koz sa langaz pir pa enplik zis krwar sa laverite e ansenny li avek lezot, me nou kondwit osi i devret an armoni avek lalwa ek prensip Bondye. Pour ed nou fer sa, nou devret imit lezot. Sa i enkli imit zot lafwa ek devouman e i osi enplik imit lafason Zezi ti viv lo later. (1 Kor. 11:1; Ebr. 12:2; 13:7) Si nou persevere dan tou sa bann keksoz, sa pou kontribye anver linite parmi pep Bondye e i pou permet nou koz sa langaz pir parey lezot e avek menm aksan.—1 Kor. 4:16, 17.

12. Akoz i bon pour gard antet bann nouvo keksoz kan nou pe aprann en nouvo langaz?

12 Gard antet. Bann etidyan ki pe aprann en nouvo langaz i bezwen gard antet en kantite nouvo keksoz. Sa i enplik bann nouvo vokabiler ek lekspresyon. Pour en Kretyen, gard antet sa langaz pir i en keksoz ki kapab en bon led pour aprann koz byen sa langaz. Sirman i pou byen pour nou gard antet bann liv Labib dan lord. Serten in fer li en lobzektif pour aprann serten kantite verse Labib parker oubyen aprann kote diferan verse lo bann topik enportan i ganny trouve. Lezot in vwar ki zot ganny bokou ed kan zot in gard antet bann kantik Rwayonm, non bann tribi Izrael, sa 12 zapot ek bann kalite ki form parti fri lespri. Dan letan lontan, bokou Izraelit ti aprann bann psonm parker. Dan letan modern i annan en pti garson ki ler i ti annan sis an i ti’n gard antet mo pour mo plis ki 80 verse Labib. Eski nou kapab pli byen servi sa abilite presye ki nou annan?

13. Akoz repetisyon i vreman enportan?

13 Repetisyon i ed nou memwar e i vreman enportan dan formasyon en Kretyen. Zapot Pyer ti dir: “Pour sa rezon ki mon pour touzour fer zot rapel sa bann keksoz menm si zot deza konnen e ki zot in byen etabli dan laverite ki zot in resevwar.” (2 Pyer 1:12) Akoz nou bezwen bann rapel? Akoz zot ogmant nou konprenezon ek pwennvi e zot ranforsi nou determinasyon pour obeir Zeova. (Ps. 119:129) Repas lo bann standar ek prensip Zeova de tanzantan pou ed nou pour egzamin nou lekor e lit kont nou tandans pour vin en dimoun ki “oubliye apre.” (Zak 1:22-25) Si nou pa kontinyen rapel nou lekor laverite, lezot keksoz pou enfliyans nou leker e nou pou nepli koz byen sa langaz pir.

14. Kwa ki pou ed nou kan nou pe etidye sa langaz pir?

14 Lir aotvwa. (Rev. 1:3) Serten etidyan i esey etidye en nouvo langaz zot tousel. Sa pa anmenn sa pli bon rezilta. Kan nou pe etidye langaz pir, parfwa petet nou bezwen lir “avwabas” pour ki nou kapab konsantre pli byen. (Lir Psonm 1:1 2.) Si nou fer sa, sa ki nou pe lir pou reste dan nou memwar. Sa lekspresyon “lir avwabas” dan langaz Ebre i relye etrwatman avek sa mo meditasyon. Zis parey nou bezwen les nou manze dizere pour ki nou kapab benefisye plennman avek sa ki nou’n manze, meditasyon i ed nou pour pli byen konpran sa ki nou lir. Eski nou pas ase letan pour medit lo sa ki nou etidye? Apre ki nou’n lir Labib nou devret mazin o profon lo sa ki nou’n lir.

15. Ki mannyer nou kapab etidye “granmer” sa langaz pir?

15 Analiz son granmer. Parler i enportan pour etidye granmer oubyen fason bann mo i ganny plase dan en fraz ek lareg en nouvo langaz ki nou pe aprann. Sa i ed nou pour konpran striktir sa langaz e koz li byen. Zis parey en langaz i annan son model setadir lareg granmer, langaz pir baze lo laverite ki dan Labib i annan “konman en model, parol laverite.” (2 Tim. 1:13) Nou devret kopi sa “model.”

16. Ki tandans nou bezwen sirmonte e ki mannyer nou kapab fer sa?

16 Kontinyen fer progre. En dimoun i kapab aprann en langaz zis pour fer en konversasyon e apre sa i aret fer progre. Sa menm problenm i kapab arive avek bann ki koz sa langaz pir. (Lir Ebre 5:11-14.) Kwa ki kapab ed nou pour sirmont sa tandans? Kontinyen fer zefor pour aprann ankor plis sa langaz. “Annou les deryer nou sa lansennyman elemanter lo Kris, annou avanse pour ariv dan en matirite adilt. I pa neseser ki nou repoz ankor en nouvo fondasyon, setadir: nesesite renons travay initil, e konsernan lafwa dan Bondye, ensi ki lansennyman lo bann batenm, seremoni lenpozisyon lanmen, rezireksyon bann mor ek zizman eternel.”—Ebr. 6:1, 2.

17. Akoz i enportan pour annan labitid etidye regilyerman? Donn en legzanp.

17 Fikse en letan pour etidye. Bann pti peryod letan pour letid ki ganny fer regilyerman i pli vo lapenn ki enn ki long ki ganny fer enn fwa dan rar. Etidye dan bann moman kot ou byen eveye e pa fasilman ganny distrer. Aprann en nouvo langaz i parey konmsi ou pe fer en santye dan en lafore. Pli souvan ki ou pas lo sa santye, ou vwayaz pou vin pli fasil. Si sa santye pa ganny servi pour en pe letan, i pa pou tarde pour li revin bwaze ankor. Alor, sa ki enportan i kan ou persiste e ou kontinyen fer li. (Dan. 6:16, 20) Dan lapriyer “reste vizilan e touzour fidel” kan ou pe koz lo sa langaz pir baze lo laverite dan Labib.—Efe. 6:18.

18. Akoz nou devret koz sa langaz pir dan sak loportinite ki nou gannyen?

18 Koze! Koze! Koze! Serten parmi bann ki pe aprann en nouvo langaz i kapab ezite pour koze akoz zot kanmi ouswa zot per pangar zot fer fot. Sa pou met retar dan zot progre. Kan pe aprann en nouvo langaz, i neseser pour met li an pratik. Pli sa etidyan i koz sa nouvo langaz i pou pli alez pour koz li. Pareyman nou osi nou devret koz sa langaz pir dan sak loportinite ki nou gannyen. “Parski, dimoun ki krwar dan son leker, i ganny zistifye, e sa ki anons avek son labous pou ganny sove.” (Rom. 10:10) Pa zis zour nou batenm ki nou “anons avek [nou] labous” me osi dan sak loportinite ki nou gannyen pour koz lo Zeova, enkli kan nou partisip dan predikasyon. (Mat. 28:19, 20; Ebr. 13:15) Nou renyon i ed nou pour koz sa langaz pir dan en fason kler e bref.—Lir Ebre 10:23-25.

Servi sa langaz pir dan linite pour loue Zeova

19, 20. (a) Dan nou letan, ki keksoz enteresan pe ganny akonplir dan lemonn antye par Temwen Zeova? (b) Ki ou determinen pour fer?

19 Pa i ti pou gou si nou ti Zerizalenm sa zour Dimans bomaten le 6 Sivann dan lannen 33 N.L.! Byen boner sa zour, zis avan 9 er bomaten, tou bann ki ti’n rasanble ansanm dan lasanm anler dan letaz ti “konmans koz dan lezot langaz,” dan en fason mirakile. (Akt 2:4) Denozour, bann serviter Bondye napa sa don pour koz diferan langaz. (1 Kor. 13:8) Toudmenm, bann Temwen Zeova i anons sa bon nouvel Rwayonm dan plis ki 430 diferan langaz.

20 Pa nou vreman rekonesan ki malgre nou pa normalman koz menm langaz, nou ini ansanm pour koz sa langaz pir baze lo laverite ki dan Labib! Dan en sans, sa i tou lekontrer avek sa ki ti arive Babel. Pep Zeova i loue son non e sa i konmsi zot koz en sel langaz. (1 Kor. 1:10) Fotespere ki nou determinen pour kontinyen servi “zepol kont zepol” avek nou bann frer ek ser dan lemonn antye anmezir ki nou aprann pour koz sa langaz pli byen ankor pour ki nou rann glwar Zeova, nou Papa ki dan lesyel.—Lir Psonm 150:1-6.

Ki ou pou reponn?

• Ki sa langaz pir?

• Kwa ki enplike ler nou koz sa langaz pir?

• Kwa ki pou ed nou pour koz byen sa langaz pir?

[Kestyon]

[Bwat lo paz 28]

Aprann pour koz pli byen sa langaz pir par:

ekout atantivman.

Lik 8:18; Ebr. 2:1.

imit bann ki koz byen sa langaz.

1 Kor. 11:1; Ebr. 13:7.

gard antet e fer repetisyon.

Zak 1:22-25; 2 Pyer 1:12.

lir aotvwa.

Ps. 1:1, 2; Rev. 1:3.

analiz son “granmer.”

2 Tim. 1:13.

kontinyen fer progre.

Ebr. 5:11-14; 6:1, 2.

fikse en letan pour etidye.

Dan. 6:16, 20; Efe. 6:18.

koz sa langaz.

Rom. 10:10; Ebr. 10:23-25.