Skip to content

Al lo konteni

Zezi—En legzanp parfe pour swiv

Zezi—En legzanp parfe pour swiv

Zezi—En legzanp parfe pour swiv

ESKI ou ti pou kontan vin en pli bon dimoun, enn ki pli ere? Zapot Pyer i eksplike ki mannyer nou kapab fer sa. I dir: “Kris li[ ]­menm in soufer pour zot, an lesan pour zot en legzanp pour zot swiv.” (1 Pyer 2:21) Lefet ki Zezi Kri ti viv en lavi ekstraordiner, sa i fer ki nou kapab aprann en kantite atraver son legzanp. Sirman nou kapab vin pli bon e pli ere kan nou aprann konn Zezi e viv nou lavi par swiv son legzanp. Annou egzamin pli byen serten kalite ki sa zonm pli enportan ti annan e vwar konman nou kapab benefisye atraver son legzanp.

Zezi ti viv en lavi balanse. Menm si Zezi ti dir ki i ti “napa en landrwa kot i kapab repoz son latet,” i pa ti promot oubyen viv en lavi kot i ti priv son lekor. (Matye 8:20) I ti al bann festen oubyen lafet. (Lik 5:29) Zezi ti sanz delo pour vin en bon kalite diven. Sa ti son premye mirak ki’n ganny rikorde dan Labib e i montre ki Zezi ti kontan asosye avek lezot dimoun e i pa ti priv son lekor. (Zan 2:1-11) Me Zezi ti klerman montre kwa ki ti enportan pour li. I ti dir: “Mon nouritir se pour obei[r] lavolonte sa enn ki’n anvoy mwan, e fini travay ki i’n donn mwan.”—Zan 4:34.

□ Eski ou’n egzamin ou lavi pour vwar ki mannyer ou kapab trouv en balans ant rod bann keksoz materyel e pourswiv bann aktivite spirityel?

Dimoun ti kapab apros Zezi fasilman. Labib i dekrir Zezi konman en dimoun ki ti demontre lafeksyon anver lezot e i ti amikal. I pa ti agase kan dimoun ti apros li avek zot problenm oubyen demann bann kestyon konplike. En fwa kan i ti ganny antoure par en lafoul dimoun, en madanm ki ti pe soufer avek en maladi pour 12 an ti tous son lenz, an krwayan ki i ti pou ganny geri. Menm si pour lezot dimoun sa ti kapab paret en keksoz mal pour fer, Zezi ti zantiman dir: “Ma[ ]fiy ou lafwa in sov ou.” (Mark 5:25-34) Bann zanfan osi ti santi zot alez avek li e zot pa ti per ki zot ti pou ganny inyore. (Mark 10:13-16) Dan son relasyon avek son disip, Zezi ti koz avek zot dan en fason amikal e fran. Zot pa ti ezite pour vin pros avek li.—Mark 6:30-32.

□ Eski lezot i kapab fasilman apros ou?

I ti konpran santiman lezot e i ti annan konpasyon. Enn parmi bann pli gran kalite Zezi ti son abilite pour met li dan plas lezot, pour santi sa ki zot ti pe santi e reazir dan en fason ki i ti pou ed zot. Zapot Zan i dir ki ler Zezi ti vwar Mari pe plere akoz son frer Lazar ti’n mor, “son leker ti touse e i ti emosyonnen” e “Zezi ti plere.” Bann dimoun ki ti pe gete ti kapab fasilman remark sa gran lafeksyon ki Zezi ti annan pour sa fanmir, en lafeksyon ki i pa ti kanmi pour demontre an piblik. Pa i ti vreman demontre konpasyon kan i ti resisit son zanmi!—Zan 11:33-44.

En lot fwa, en zonm ki ti pe soufer avek lalep, en maladi repinyan kot i ti bezwen izol son lekor ti sipliy Zezi: “Senyer, si ou oule, ou kapab fer mwan prop.” Lafason ki Zezi ti reazir ti vreman tousan: “[I] ti lev son lanmen, e i ti tous li e dir, ‘Dakor, mon oule ki ou vin prop.’” (Matye 8:2, 3, nou ki’n met an italik.) Zezi pa ti geri dimoun zis pour akonplir profesi. I ti anvi swiy zot larm. Tou sa ki i ti fer ti ganny gide par sa parol ki dimoun i souvan mazinen: “Fer pour lezot parey ou ti a kontan, ki lezot[ ]i fer pour ou.”—Lik 6:31.

□ Eski konpasyon ki ou annan pour lezot i remarkab dan sa ki ou fer?

Zezi ti konpran lezot e i ti annan disernman. Menm si Zezi ti en dimoun ki pa ti fer fot, i pa ti zanmen ekspekte perfeksyon avek lezot e i pa ti zanmen azir konmsi i ti pli siperyer ki lezot ni azir dan en fason ki ti montre ki i pa ti konpran lezot. En zour, en madanm ki ti renonmen dan son lavil konman enn “ki ti pe anmenn en move lavi” ti demontre son lafwa ek lapresyasyon par lav lipye Zezi avek son larm. Menm si sa dimoun ki ti’n envit Zezi ti sirprann e i ti’n fini ziz sa madanm dan en move fason, Zezi ti les li lav son lipye. I ti vwar senserite sa madanm e alor i pa ti kondann li pour son pese. Me o kontrer i ti dir: ‘Ou lafwa in sov ou, al anpe.’ Lefet ki Zezi ti azir dan sa fason, i tre probab ki sa madanm ti abandonn son move fason viv.—Lik 7:37-50.

□ Eski dimoun i konn ou konman en dimoun ki kontan felisit lezot e ki pran letan avan akiz lezot?

I pa ti fer lapliferans e i ti respekte lezot. Zezi ti annan en lafeksyon spesyal pour son disip Zan, petet akoz zot personnalite ti al byen ansanm e posibleman zot ti trouv fanmir avek kanmarad. * Me kantmenm sa, i pa ti demontre okenn lapliferans anver Zan oubyen tret li pli byen ki lezot. (Zan 13:23) Anfet, kan Zan ek son frer Zak ti demann li pour zot ganny pli bon pozisyon dan Rwayonm Bondye, Zezi ti reponn: “Pa mwan ki deside lekel ki pou asiz lo mon kote drwat oubyen lo mon kote gos.”—Mark 10:35-40.

Zezi ti toultan annan respe pour lezot. Menm si dimoun dan son letan ti annan serten move pwennvi lo lezot, Zezi pa ti annan menm pwennvi avek zot. Par egzanp, bann madanm ti ganny trete dan en fason enferyer konpare avek bann msye. Parkont Zezi ti donn bann madanm sa respe ki zot ti merite. Premye fwa ki Zezi ti klerman dir ki li menm li Mesi, ti avek en madanm ki pa ti en Zwif me en Samariten ki bann Zwif an zeneral pa ti kontan e pa ti pou zanmen ni menm dir bonzour. (Zan 4:7-26) Bann madanm ki ti ganny sa privilez premye pour vwar Zezi apre son rezireksyon.—Matye 28:9, 10.

□ Eski ou fer lapliferans dan lafason ki ou tret lezot ki swa zot en msye oubyen madanm, ouswa zot annan en diferan ras, langaz oubyen nasyonalite?

I ti akonplir son devwar konman en garson ek en frer. I paret ki Zozef, papa sonnyen Zezi ti mor ler Zezi ti ankor en zenn garson. I tre probab ki Zezi ti travay konman en sarpantye pour siport son manman ek son bann pti frer ek ser. (Mark 6:3) Pandan bann dernyen moman son lavi i ti demann son disip Zan pour pran swen avek son manman.—Zan 19:26, 27.

□ Eski ou kapab imit Zezi par desarz ou responsabilite anver ou fanmir parey Zezi ti fer?

Zezi ti en vre zanmi. Zezi ti en zanmi remarkab. Akoz sa? I pa ti rezet son bann zanmi zis akoz zot ti fer fot e parfwa menm repet menm fot. Son bann disip pa ti toultan fer sa ki i ti anvi zot fer. Me i ti montre ki i ti zot zanmi par konsantre lo zot bann bon kalite olye krwar ki zot ti annan bann move motivasyon. (Mark 9:33-35; Lik 22:24-27) Zezi pa ti enpoz son pwennvi lo son bann disip, me i ti plito envit zot pour eksprim zot santiman.—Matye 16:13-15.

Parlao tou keksoz, Zezi ti kontan son bann zanmi. (Zan 13:1) Ziska ki degre? I ti dir: “Pli gran lanmour ki en dimoun i kapab posede: se donn son lavi pour son bann zanmi.” (Zan 15:13) Eski i annan en keksoz ki en dimoun i kapab ofer son bann zanmi ki annan plis valer ki son prop lavi?

□ Eski ou reste en zanmi menm ler lezot i irit ou oubyen ofans ou?

I ti kouraze e i ti azir konman en zonm responsab. Serten artis i donn lenpresyon Zezi konman en dimoun ki pa ti pare pour azir kan i ti neseser e i ti fay fay, me Zezi ti totalman diferan avek sa kalite deskripsyon. Bann Levanzil i dekrir li konman en zonm ki for e ki ranpli avek lenerzi. Zezi ti pous bann marsan avek zot marsandiz dan tanp de fwa. (Mark 11:15-17; Zan 2:14-17) Kan en lafoul dimoun ti vin aret “Zezi de Nazaret,” avek kouraz i ti avans devan pour idantifye son lekor e pour osi protez son disip. Dan en fason ferm i ti dir zot: “Mwan[ ]menm mwan. Alor si se mwan ki zot pe rode, les lezot sa bann zonm ale.” (Zan 18:4-9) I pa etonan alors ki ler Pons Pilat ti vwar kouraz ki Zezi ti demontre apre ki i ti’n ganny arete e maltrete, i ti dir: “La, sa zonm.”—Zan 19:4, 5.

□ Kan ou konnen ki ou devret fer, eski ou azir dan en fason ferm e kouraze?

Sa bann kalite remarkab e lezot ankor i fer Zezi en legzanp parfe pour nou swiv. Nou pou vin bann dimoun ki pli bon e pli ere si nou les nou ganny enfliyanse par son kondwit. Sa i en rezon akoz zapot Pyer ti ankouraz bann Kretyen pour swiv legzanp Zezi. Eski ou fer tou ou posib pour swiv legzanp Zezi pli byen?

I plis ki en legzanp pour swiv

Parkont, Zezi ti plis ki zis en legzanp pour nou swiv. I ti dir: “Se mwan[ ]menm semen, laverite ek lavi. Personn pa kapab ariv kot mon Papa san pas par mwan.” (Zan 14:6) Apard fer konnen laverite lo Bondye ki fer li posib pour vin pros avek Li, Zezi ti fer li posib pour bann ki annan lafwa ganny lavi.—Zan 3:16.

An rapor avek sa posibilite pour ganny lavi, Zezi ti dir: “Fis-de-Lonm pa’n vin pour ganny servi, me pour servi e donn son lavi konman pri pour liberasyon bokou dimoun.” (Matye 20:28) Par ofer son lavi konman en sakrifis, Zezi ti poz en fondasyon pour ki bann imen i ganny lavi eternel. Ki sakenn ant nou i bezwen fer pour ki nou benefisye avek sa provizyon? Zezi ti eksplike: “Lavi eternel . . . savedir ki zot konn ou konman sel vre Bondye, ek Zezi-Kri ki ou’n anvoye.”—Zan 17:2, 3.

Wi, pour ganny lavi eternel nou bezwen konn Zezi, imit lafason i ti viv son lavi e demontre lafwa dan son sakrifis. Nou ankouraz ou pour pran letan pour etidye sours sa konnesans dan Labib e pour fer bokou zefor pour met an pratik sa ki Labib i dir, parey Zezi ti fer. *

Lavi Zezi i en bon legzanp e i montre nou ki kalite dimoun nou devret ete. Sakrifis ki i’n fer par mor pour nou i kapab liber nou dan pese ek son rekonpans lanmor. (Romen 6:23) Pa nou lavi ti pou vreman malere si nou pa ti les legzanp Zezi enfliyans nou? Pa zanmen les bann keksoz dan lavi toulezour ek traka lavi anpes ou sezi sa loportinite pour pli byen egzamin e swiv legzanp sa pli gran zonm ki’n deza egziste, Zezi Kri.

[Not anba lo paz]

^ par. 12 I posib ki Salome, manman Zan ti ser Mari manman Zezi. Konpar Matye 27:55, 56 avek Mark 15:40 ek Zan 19:25.

^ par. 26 Pour en resi detaye lo lavi Zezi lo later, vwar liv The Greatest Man Who Ever Lived, pibliye par Temwen Zeova.

[Portre lo paz 7]

▪ Zezi pa ti fer lapliferans e i ti respekte tou dimoun

▪ I ti en vre zanmi menm ziska lafen

▪ I ti kouraze

Eski ou fer tou ou posib pour swiv legzanp Zezi pli byen?

[Portre lo paz 5]

Zezi ti viv en lavi balanse . . .

kapab ganny aprose fasilman. . .

annan konpasyon