Skip to content

Al lo konteni

Les parol Zezi annan lefe lo ou lapriyer

Les parol Zezi annan lefe lo ou lapriyer

Les parol Zezi annan lefe lo ou lapriyer

“Sa enn ki Bondye in anvoye, i koz parol Bondye.”—ZAN 3:34.

1, 2. Avek kwa parol Zezi dan sa Sermon lo montanny i kapab ganny konpare e akoz nou kapab dir ki i ti baze lo “parol Bondye”?

ENN parmi bann pli gro dyanman ki lemonn i konnen ozordi i sa enn 530 kara ki apel Star of Africa. I en pyer vreman presye! Me sa ki annan plis valer ki sa dyanman i sa bann pyer presye spirityel ki ganny trouve dan Sermon Zezi lo montanny. I pa sirprann nou alors ki parol ki Kris ti dir i sorti kot Zeova! Ler pe refer avek Zezi, Labib i dir: “Sa enn ki Bondye in anvoye, i koz parol Bondye.”—Zan 3:34-36.

2 Menm si sa Sermon lo montanny ti’n kapab ganny donnen dan mwens ki en demi erdtan, i sit 21 verse ki sorti dan wit liv dan Lekritir Ebre. Alor, i ti baze antyerman lo “parol Bondye.” Annou aprezan vwar ki mannyer nou kapab aplik serten parmi sa bann parol ki annan gran valer ki ganny trouve dan sa sermon enpresyonan ki Garson byenneme Bondye ti fer.

Premyerman “al fer lape avek ou frer”

3. Apre ki i ti’n averti son bann disip konsernan lefe ki lakoler i annan, ki konsey Zezi ti donnen?

3 Konman Kretyen, nou ere e anpe akoz nou annan lespri sen Bondye ek son fri ki enplik lazwa ek lape. (Gal. 5:22, 23) Zezi pa ti anvi ki son bann disip i perdi zot lape ek lazwa, alor i ti averti zot konsernan lefe lakoler ki prolonze ki kapab fer en dimoun touy son prosen. (Lir Matye 5:21, 22.) Apre sa i ti dir: “Si alor, ou vin prezant Bondye ou lofrann devan lotel, e ki la ou rapel ki ou frer i annan keksoz kont ou, kit ou lofrann devan lotel, e al fer lape avek ou frer; apre retournen e prezant ou lofrann.”Mat. 5:23, 24.

4, 5. (a) Ki “lofrann” Zezi ti pe koz lo la dan son parol dan Matye 5:23, 24? (b) Ki kantite enportan i enportan pour fer lape avek en frer ki’n ganny ofanse?

4 Sa lofrann ti kapab nenport ki kalite lofrann ki ti ganny ofer kot tanp Zerizalenm. Par egzanp, sakrifis zannimo ti vreman enportan akoz sa letan zot ti form par ladorasyon ki pep Zeova ti fer pour li. Parkont, konman en keksoz ki ti pli enportan, Zezi ti met lanfaz lo fer lape avek en frer ki ti’n ganny ofanse avan ofer lofrann avek Bondye.

5 “Al fer lape” i vedir ‘rekonsilye.’ Alor, ki leson nou kapab aprann avek sa parol Zezi? Lafason nou tret lezot i touzour annan en lefe lo nou relasyon avek Zeova. (1 Zan 4:20) Byensir, lofrann ki ti ganny fer avek Bondye dan letan lontan ti napa okenn valer si sa enn ki ti pe ofer li pa ti tret son prosen dan en bon fason.—Lir Mika 6:6-8.

Limilite i en laspe enportan

6, 7. Akoz limilite i enportan kan nou vreman anvi reetablir lape avek en frer ki nou’n ofanse?

6 Fer lape avek en frer ki’n ganny ofanse pou sirman teste nou limilite. Bann dimoun ki annan limilite pa dispit ouswa fer kankan avek lezot frer ouswa ser Kretyen zis pour ensiste lo zot drwa. Sa ti pou fer sityasyon pli grav, parey sa enn ki ti egziste en fwa dan kongregasyon Korent. Konsernan sa sityasyon, zapot Pol ti fer resorti en pwen ki fer reflesir: “Pour annan prose antre zot i en defet pour zot. Akoz zot pa plito siport en pe lenzistis? Akoz zot pa les zot plito ganny vole?”—1 Kor. 6:7.

7 Zezi pa ti dir ki nou devret al kot nou frer zis pour konvenk li ki nou nou byen e li i mal. Nou lobzektif se pour reetablir lape. Pour fer lape nou bezwen eksprim nou santiman onnetman. Nou bezwen osi rekonnet ki santiman sa lot dimoun in ganny blese. Si nou’n fer en fot, sirman nou pou anvi demann lekskiz avek limilite.

“Si ou lizye drwat i fer ou fer pese”

8. An bref rakont sa ki Zezi ti dir dan Matye 5:29, 30?

8 Dan son Sermon lo Montanny, Zezi ti donn bann bon konsey lo moralite. I ti konnen ki nou lekor enparfe i annan en move lefe lo nou. Se pour sa rezon ki Zezi ti dir: “Si ou lizye drwat i fer ou fer pese, aras li e zet li. Vomye ki ou perdi en parti ou lekor plito ki ou lekor antye i ganny zete dan [“Zeenn,” NW]. E si ou lanmen drwat i fer ou fer pese, koup li e zet li lwen. Vomye ki ou perdi enn ou manm plito ki ou lekor antye i ganny zet dan [“Zeenn,” NW].”Mat. 5:29, 30.

9. Ki mannyer nou “lizye” ek “lanmen” i kapab fer nou “fer pese”?

9 Sa “lizye” ki Zezi ti pe koz lo la i reprezant pouvwar oubyen abilite pour port nou latansyon lo en keksoz e “lanmen” i refer avek sa ki nou fer avek nou lanmen. Si nou pa fer atansyon, sa bann parti lekor i kapab fer nou “fer pese” e aret ‘mars avek Bondye.’ (Zen. 5:22; 6:9) Alor, kan nou ganny tante pour dezobeir Zeova, nou devret pran aksyon e dan en sans senbolik nou devret determinen pour aras nou lizye e koup nou lanmen.

10, 11. Kwa ki kapab ed nou pour evit limoralite seksyel?

10 Ki mannyer nou kapab anpes nou lizye fikse lo bann keksoz imoral? Zob, en zonm ki ti annan lakrent pour Bondye ti dir: “Mon’n fer en lalyans avek mon lizye. Alor, ki mannyer mon kapab port latansyon lo en vyerz.” (Zob 31:1) Zob ti en zonm marye ki ti determinen pour pa kas lalwa moral Bondye. Nou osi nou devret annan menm latitid ki swa nou marye ouswa selibater. Pour bann ki kontan Bondye, pour zot evit limoralite seksyel zot pou bezwen les zot ganny gide par lespri sen Bondye ki pou ed zot devlop kontrol lo zot lekor.—Gal. 5:22-25.

11 Pour evite tonm dan limoralite seksyel, i byen pour nou demann nou lekor: ‘Eski mon les mon lizye fer mwan devlop en dezir pour bann keksoz imoral dan bann liv, lo televizyon oubyen lo Internet?’ Annou mazin osi parol disip Zak: “Tou dimoun i ganny tante ler i les li ganny antrennen e atire par son prop move dezir. Alor, move dezir enn fwa ki i’n ganny formen i donn nesans pese, e pese, ler in devlope, i anmenn lanmor.” (Zak 1:14, 15) Anfet, si en dimoun ki’n dedye son lavi avek Bondye i ‘kontinyen get’ en dimoun lot seks avek bann dezir imoral, i devret fer bann sanzman deswit konmsi i pe aras son lizye e zet li lwen.—Lir Matye 5:27, 28.

12. Ki konsey Pol ki kapab ed nou pour lit kont bann dezir imoral?

12 Vi ki servi nou lanmen dan en move fason i kapab fer nou vyol bann standar Zeova lo moralite, nou devret ferm e determinen pour reste pir moralman. Se pour sa rezon ki nou devret swiv konsey Pol: “Met [a]mor bann dezir . . . ki dan zot: limoralite seksyel, lenpirte, pasyon, move dezir, move dezir pour akapar keksoz dimoun, ki en form ladorasyon zidol.” (Kol. 3:5) Sa mo “met [a]mor” i met lanfaz lo en gro zefor ki devret ganny fer pour lit kont bann dezir imoral.

13, 14. Akoz i enportan pour evit bann panse ek aksyon imoral?

13 Pour kapab sov son lavi, en dimoun i kapab pare pour fer en loperasyon pour ki son lanmen i ganny koupe. Dan en sans senbolik “zet” lizye ek lanmen i enportan pour nou kapab evit bann panse imoral ek aksyon ki kapab fer nou perdi faver Zeova. Reste prop mantalman, moralman e spirityelman i sa sel fason ki nou pou kapab sap sa destriksyon eternel ki ganny reprezante par Zeenn.

14 I demann bokou zefor pour reste pir moralman vi ki nou’n erit pese e nou enparfe. Pol ti dir: “Mon tret mon lekor dir, e mon gard li anba en kontrol sever, pour ki apre ki mon’n pres avek lezot, mon pa ganny rezete mwan[ ]menm.” (1 Kor. 9:27) Alor annou determinen pour aplik konsey Zezi lo moralite, pa zanmen azir dan okenn fason ki pou montre en mank lapresyasyon pour son sakrifis.—Mat. 20:28; Ebr. 6:4-6.

Kontan “donnen”

15, 16. (a) Ki mannyer Zezi ti kit en legzanp konsernan donnen? (b) Ki parol Zezi dan Lik 6:38 i vedir?

15 Bann parol ek legzanp enpresyonan Zezi i promot en leta lespri kot nou kontan donnen. I ti demontre gran zenerozite ler i ti vin lo later pour benefisye limanite enparfe. (Lir 2 Korentyen 8:9.) Zezi ti volonterman abandonn son pozisyon dan lesyel pour vin en imen e donn son lavi pour bann imen enparfe, ki serten parmi pou ganny bann larises dan lesyel konman bann zeritye ansanm avek li dan son Rwayonm. (Rom. 8:16, 17) Zezi ti sirman ankouraz zenerozite kan i ti dir:

16 “Donnen e ou osi ou a gannyen. Zot a vid dan ou sak en bon mezir, byen ranpli, foule e deborde. Mezir ki ou servi avek lezot se sanmenm mezir ki pou ganny servi avek ou.” (Lik 6:38) Dan letan Labib bann marsan ti ranpli marsandiz dan lenz ouswa dan sak en konsonmater. Si nou toultan kontan donnen, sa i kapab fer ki nou pou ganny en bon mezir an retour, petet kan nou osi nou pou dan bezwen.—Ekle. 11:2.

17. Ki mannyer Zeova in kit sa pli bon legzanp an rapor avek donnen e ki kalite donnen ki pou fer nou zwaye?

17 Zeova i kontan e rekonpans bann ki donn avek lazwa. Li menm in kit sa pli bon legzanp, i ti donn son sel Garson “pour ki nenport ki, ki krwar dan li, pa pou mor, me i a ganny lavi eternel.” (Zan 3:16) Pol ti ekrir: “Sa ki senm bokou, i pou rekolte bokou. Fodre ki sakenn i donn dapre sa ki i’n deside, non pa avek regre ou par lobligasyon, parski Bondye i kontan sa ki donn avek lazwa.” (2 Kor. 9:6, 7) Si nou depans nou letan, lenerzi ek resours materyel pour promot vre ladorasyon, nou pou sirman zwaye e nou pou ganny bann bon rekonpans.—Lir Proverb 19:17 *; Lik 16:9.

“Pa bezwen fer tapaz”

18. Pour ki rezon nou Papa ki dan lesyel “pa pou rekonpans” nou?

18 “Pa bezwen pratik zot devwar relizye an piblik zis pour atir latansyon. Si zot fer sa, zot Papa ki dan lesyel pa pou rekonpans zot.” (Mat. 6:1) Zezi pa ti pe dir ki bann keksoz ki relye avek lavolonte Bondye pa devret ganny fer an piblik, parski i ti dir son bann disip ki “zot lalimyer i devre[t] klere devan tou dimoun.” (Mat. 5:14-16) Me nou Papa ki dan lesyel “pa pou rekonpans” nou si nou fer bann keksoz ki pou “zis atir latansyon” lo nou ouswa ki lezot pou admir nou parey bann akter ki pe fer performans lo lasenn teat. Si nou annan sa kalite lentansyon, nou pou napa en bon relasyon avek Bondye e nou pa pou ganny bann benediksyon eternel anba dominasyon Rwayonm.

19, 20. (a) Ki Zezi ti pe dir nou pa devret fer ler nou “fer lomonn”? (b) Dan ki sans nou pa les nou lanmen gos konn sa ki nou lanmen drwat i fer?

19 Si nou annan en latitid apropriye, nou pou swiv konsey Zezi: “Kan ou fer lomonn pa bezwen fer tapaz pour atir latansyon, parey bann ipokrit i fer dan sinagog [e] dan semen. Zot fer sa pour ki dimoun i felisit zot. An verite mon dir zot, sa bann dimoun in deza ganny zot rekonpans.” (Mat. 6:2) Sa mo Grek ki’n ganny tradwir “lomonn” i vedir “bann don mizerikord.” I ti bann donasyon ki ti ganny fer pour siport bann dimoun ki ti dan bezwen. (Lir Izai 58:6, 7.) Zezi ek son bann zapot ti annan en fon ki zot ti servi pour ed bann pov. (Zan 12:5-8; 13:29) Zezi ti dir ki nou pa devret “fer tapaz” oubyen literalman dan langaz Grek soufle tronpet, kan nou pe “fer lomonn” setadir nou pa devret pibliy sa ki nou fer, parey bann Farizyen ti fer. Zezi ti apel zot bann ipokrit akoz zot ti pibliy zot bann donasyon ki zot ti fer pour lasarite “dan sinagog [e] dan semen.” Sa bann ipokrit ti pe “deza ganny zot rekonpans.” Zot ti zis ganny laplodisman bann dimoun e probableman premye plas o bor bann dirizan relizye dan sinagog, akoz Zeova pa ti pou donn zot nanryen. (Mat. 23:6) Alor, ki mannyer bann disip Zezi i devret azir? Zezi ti dir zot e nou osi:

20 “Me ou, ler ou fer lomonn, pa les ou lanmen gos konnen sa ki ou lanmen drwat pe fer; pour ki sa i reste sekre, e ou Papa, ki [v]war sa ki ou fer an sekre, i a rekonpans ou.” (Mat. 6:3, 4) Nou de lanmen i normalman travay ansanm. Alor, pa les lanmen gos konnen ki lanmen drwat pe fer i vedir ki nou pa pibliy bann bon keksoz ki nou fer menm avek bann ki nou pros avek zis parey nou de lanmen.

21. Rekonpans sa enn ki “[v]war sa ki ou fer an sekre” i enplik kwa?

21 Si nou pa fer vantar akoz dibyen ki nou fer pour lezot, nou “lomonn” pou an sekre. Alor nou Papa, ‘ki [v]war sa ki nou fer an sekre,’ pou rekonpans nou. Nou Papa ki reste dan lesyel e ki envizib devan lizye imen i reste an “sekre,” imen pa kapab vwar li. (Zan 1:18) Rekonpans ki sa enn ki “[v]war sa ki ou fer an sekre” i donnen, i enplik fer nou ganny en bon relasyon avek li, fer nou pese ganny pardonnen e ganny lavi eternel. (Prov. 3:32; Zan 17:3; Efe. 1:7) Pa sa i pli meyer ki ganny loue par bann imen!

Parol presye pour apresye

22, 23. Akoz nou devret apresye parol Zezi?

22 Sa Sermon lo montanny i sirman ranpli avek bann pyer presye ki annan diferan laspe. San okenn dout i kontyen bann parol ki annan valer e ki kapab fer nou zwaye menm dan sa lemonn boulverse. Wi, nou pou ere si nou apresye parol Zezi e les li annan lefe lo nou latitid ek nou fason viv.

23 Tou sa ki ‘ekoute’ e ‘met an pratik’ sa ki Zezi ti ansennyen pou ganny beni. (Lir Matye 7:24, 25.) Alor, annou determinen pour aplik konsey Zezi. Lezot parol Zezi dan son Sermon lo montanny pou ganny diskite dan dernyen lartik dan sa seri trwa lartik.

[Not anba lo paz 12]

^ par. 17 Proverb 19:17: “Sa ki rann faver bann dernyen dimoun pe pret Zeova, e I pou rekonpans li pour son aksyon.”

Ki ou pou reponn?

• Akoz i enportan pour fer lape avek en frer ki’n ganny ofanse?

• Ki mannyer nou kapab evite les nou “lizye drwat” fer nou tonbe?

• Ki mannyer nou devret reazir an rapor avek donnen?

[Kestyon]

[Portre lo paz 9]

Pa i byen pour “fer lape” avek en frer oubyen ser ki’n ganny ofanse!

[Portre lo paz 11]

Zeova i beni bann ki donn avek lazwa