Skip to content

Al lo konteni

Eski dimoun mor i kapab ed dimoun vivan?

Eski dimoun mor i kapab ed dimoun vivan?

Eski dimoun mor i kapab ed dimoun vivan?

TAMBA, en zenn onm sorti Was Lafrik ti pros pour fer en legzanmen kot lekol. * Son manman ti met presyon lo li pour rod led avek manm son fanmir ki’n mor pour li kapab pas son legzanmen. Lo zil Sisil dan lavil Palermo i annan en simityer ki’n ganny fer anba later kot touris i kapab vwar plizyer santenn lekor ki’n ganny prezerve e ekspoze. Serten i krwar ki sa bann lekor anbonmen i protez bann dimoun vivan. Sak lannen bann dimoun i vizit Lily Dale en lavil Leta-z-ini Lanmerik ki renonmen pour lakantite dimoun dan sa landrwa ki envoke. Bann viziter i vin avek sa lespwar pour kapab koz avek zot fanmir oubyen zanmi ki’n mor e ganny led avek zot.

Sa krwayans ki bann mor i kapab ed bann vivan pe kontinyen propaze dan lemonn antye. Ki ou pwennvi? Petet ou’n ganny ansennyen en tel krwayans oubyen ou pros avek serten dimoun ki annan lafwa dan sa krwayans. I toutafe natirel pour anvi vwar bann dimoun ki nou kontan ki’n mor. Bann dimoun ki envok dimoun mor i promet pour konble sa bezwen. Dan zournal Time, en dimoun ki envoke ti dir ki bann lespri “pou toultan pare pour ed nou kan nou bezwen zot.” Eski sa i vre? Eski bann mor i vreman kapab ed bann vivan? Petet larepons kler ki Labib i donnen i kapab sirprann ou.

Eski bann dimoun mor i vivan kekpar?

Labib i eksplik kondisyon bann mor dan en fason senp e fasil pour konpran. Remarke ki Eklezyast 9:5 i dir: “Annefe bann vivan i konnen ki zot pou mor, me bann mor, zot pa konn nanryen ditou.” Eski i posib pour bann dimoun mor annan santiman? Verse 6 i dir: “Zot lanmour e zot laenn e zot zalouzi in fini, e zot napa okenn par lo later pour en letan endefini.” Dan verse 10 sa menm sapit i dir ki “napa ni travay, ni plan, ni konnesans, ni lasazes dan Seol sa landrwa kot ou pe ale.” Sa mo Ebre “Seol” ki’n ganny servi isi i vedir “latonm bann imen an zeneral.” I enteresan pour note ki sa menm mo dan langaz Grek, “Lades,” i ganny servi dan Labib pour montre kote Zezi Kri ti ete pour en pe letan apre son lanmor.—Akt 2:31.

Zezi ti ed en kantite dimoun ler i ti viv lo later, me i ti konnen ki i ti pou bezwen mor. Eski i ti krwar ki i ti pou kapab kontinyen ed bann dimoun ler i ti pou dan latonm? Non. I ti konpar son prop lanmor ki ti pros pour arive avek aswar kot i pa posib pour fer okenn travay. (Zan 9:4) Zezi ti konn byen ki ler dimoun i mor zot pa kapab ed lezot.—Izai 26:14.

Zezi ti osi servi en konparezon ki ti fer resorti menm pwennvi lo lanmor. Ler son zanmi Lazar ti mor, Zezi ti konpar lanmor avek sonmey. (Zan 11:11-13) Nou pa ekspekte en dimoun ki pe dormi ed nou, pa i vre? En dimoun ki pe dormi pa konsyan nanryen e i pa kapab fer nanryen pour personn.

Eski nanm i sirviv apre lanmor?

En kantite dimoun in ganny ansennyen ki nanm i en keksoz envizib ki kit zot lekor e ki kontinyen sirviv apre lanmor. Labib i ansenny diferaman. Premye liv Labib, Zenez i fer nou vwar ki si sa nanm. Zenez 2:7 i dir ki ler premye zonm ti ganny kree i “ti vin en nanm vivan.” Nanm pa en keksoz dan zonm me i zonm li menm. Sa i leka osi pour zannimo. (Zenez 1:20-25) Alor i lozik ki ler en imen oubyen en zannimo i mor, nanm i mor. Sanmenm ki Labib i ansennyen.—Ezekyel 18:4.

Par kont, serten i kapab demande: ‘Ki nou pou dir lo sa kantite zistwar lo bann dimoun ki envok dimoun mor, ki tann bann lavwa oubyen menm ki vwar zot?’ Bann zistwar koumsa i komen dan diferan parti lemonn. Zot donn lespwar bann dimoun oubyen bann zanmi pros ki dan dey e sa i pous en kantite zot pour rod led avek en dimoun ki swadizan envok dimoun mor.

Eski sa bann zistwar i vre? Si wi, pa sa ti pou kontredir sa bann deklarasyon baze lo Labib ki trouve anler? Zezi Kri ti dir ki Parol Bondye i laverite. (Zan 17:17) De keksoz ki vre pa kapab kontredir kanmarad. Labib i donn gidans kler lo ki mannyer nou devret konsider bann dimoun ki pretann ki bann mor i kapab ed bann vivan. I koz lo en dimoun ki ti esey rod led avek dimoun mor. Par lir atantivman sa resi nou pou dekouver laverite.

En lerwa i demann led avek dimoun mor

Nou dan nor Izrael kot en lager ti pros pour deklare. Lerwa Sail ek son larme ti pe ganny opoze par larme Filisten ki ti kriyel. Kan Sail ti vwar kan larme Filisten, “son leker ti konmans tranble en kantite.” Sa letan, Sail ti’n fini abandonn vre ladorasyon e akoz sa Zeova pa ti reponn son siplikasyon. Kote Sail ti pou rod led aprezan? Profet Samyel ti’n mor.—1 Samyel 28:3, 5, 6.

Sail ti rod gidans avek en dimoun ki envoke e ki ti reste An-dor. I ti sipliy sa dimoun pour “fer Samyel monte” sorti dan latonm. Sa dimoun ti fer li vwar en laparisyon. Sa swadizan “Samyel” ti dir Sail ki bann Filisten ti pou ranport laviktwar dan sa batay e ki Sail ek son de garson ti pou mor. (1 Samyel 28:7-19) Eski sa ti vreman Samyel ki ti’n mor ki ti pe koze?

Reflesir en pe. Labib i dir ki en dimoun mor “i retourn dan later” e ki “son bann panse i disparet.” (Psonm 146:4) Sail ensi ki Samyel ti konnen ki Bondye i kondann sa kalite pratik. En pe letan avan sa, se Sail menm ki ti’n azir an premye pour elimin tou pratik demonyak Izrael.—Levitik 19:31.

Reflesir lo sa sityasyon. Si Samyel ki ti fidel, ti ankor vivan konman en lespri, eski i ti pou kas lalwa Bondye e korpere avek en dimoun ki envoke pour kapab zwenn Sail? Zeova ti’n refize koz avek Sail. Eski sa dimoun ki envoke ti pou kapab fors sa Bondye Toupwisan pour koz avek Sail atraver Samyel ki ti’n mor? Non. I kler ki sa swadizan “Samyel” ki ti aparet avek Sail pa ti sa profet fidel Bondye. I ti en demon ki ti pe fer krwar ki i ti Samyel.

Bann demon i bann lanz ki ti rebel kont lotorite Bondye depi o konmansman dan listwar imen. (Zenez 6:1-4; Zid 6) Sa bann demon i kapab obzerv bann dimoun kan zot ankor vivan, zot konnen ki laparans sak dimoun i annan e ki mannyer sak dimoun i koze oubyen azir. Zot kontan promot sa lide ki sa ki Labib i dir pa vre. I pa etonan alor ki Labib i averti nou pour evite annan kontakt avek sa bann demon. (Deterononm 18:10-12) Sa bann demon i ankor pe fer zot travay ozordi.

Aprezan nou kapab konpran akoz en kantite dimoun i dir ki zot in “tann” oubyen “vwar” bann dimoun ki zot kontan ki’n mor. Menm si parler sa bann laparisyon i paret napa nanryen mal avek, sa bann demon i determinen pour tronp bann imen. * (Efezyen 6:12) Pa bliye osi ki Zeova i en Bondye ranpli avek lanmour ki pran swen avek nou. Si bann dimoun ki’n mor ti vivan kekpar e kapab ed zot bann zanmi ek fanmir, eski sa Kreater ranpli avek lanmour ti pou anpes nou annan kontakt avek zot e konsider sa konman en keksoz “degoutan”? Pa ditou! (1 Pyer 5:7) Alor kote nou kapab ganny led?

Led ki nou kapab annan konfyans ladan

Dapre sa ki nou’n fek vwar nou konpran ki bann dimoun ki’n mor pa kapab fer nanryen pour ed bann ki vivan. Deplis, okenn zefor ki nou fer pour esey rod led avek bann dimoun mor pa zis pa fer sans me i vreman danzere akoz nou pe kas lalwa Bondye e pe ekspoz nou anba lenfliyans bann demon.

Labib i gid nou ver sa pli bon Sours pour ganny led, nou Kreater Zeova. I kapab delivre nou dan lanmor. (Psonm 33:19, 20) Menm ozordi i pare pour ed nou. Sa i donn nou vre lespwar kontrerman avek lespwar ki anven ki bann ki envoke i donnen.

Tamba, sa zenn onm ki ti ganny mansyonnen o konmansman in ganny sans aprann pour li menm sa diferans ki i annan ant sa lespwar ki dimoun ki envoke i donnen ki anven ek sa laverite ki sorti kot Zeova. Dimoun ki envok bann mor ti dir li ki si i pa ti ofer en sakrifis pour son bann zanset ki’n mor, i ti pou fel son legzanmen. Tamba ti’n konmans etidye Labib avek Temwen Zeova. I ti’n aprann ki vreman i arive avek en dimoun ler i mor e osi konsernan Satan ek son bann demon ki fer krwar ki zot bann zanset ki’n mor. Malgre sa ta presyon ki i ti gannyen avek son manman pour rod led avek bann ki envoke, Tamba ti refize. I ti dir li: “Si mon fel, mon pou esey fer mon mye lannen prosen.”

Ki rezilta sa ti anmennen? I ti tonm premye pour legzanmen. Son manman ti vreman etonnen, i ti aret krwar dan bann dimoun ki envok dimoun mor e i pa ti koz ankor lo sa kalite sakrifis. Tamba ti aprann ki Zeova i averti nou ki nou pa devret “koz avek bann mor delapar bann vivan.” (Izai 8:19) Letid Labib ti fer Tamba annan konfyans ki si i pran plezir dan Lalwa Bondye, i ti pou reisi.—Psonm 1:1-3.

Ki nou pou dir lo bann dimoun ki nou kontan ki’n mor? Eski i annan okenn lespwar pour zot? An plis ki ed nou bann dimoun ki vivan, Zeova in promet pour ed bann ki dan latonm. Apre ki i ti’n dekrir ki mannyer bann ki’n mor pa kapab fer nanryen, remarke ki profet Izai ti dir dan sapit 26 verse 19: “Ou bann mor pou viv. . . . Leve e kriye avek lazwa, zot ki reste dan lapousyer!” Sa profesi i osi dir ki “bann ki napa lafors dan lanmor” pou reviv.

Zis mazin sa! Sa plizyer bilyon dimoun ki’n mor pou retourn vivan! Anfet, Labib i dir ki Zeova i “vreman anvi” redonn lavi bann dimoun ki’n mor. (Zob 14:14, 15) Eski sa bann promes i tro zoli pour krwar ladan? Zezi Kri ti telman annan lasirans dan sa lespwar ki i ti dir ki bann dimoun mor i deza vivan dan lizye Zeova.—Lik 20:37, 38.

Eski ou ti a kontan annan konfyans dan sa promes? * Kontinyen pran konnesans egzakt ki trouve dan Labib. Anmezir ki ou etidye Labib ou pou annan sa konviksyon ki Zeova i kapab ed bann dimoun ki vivan ek bann ki’n mor e son bann promes i “serten e vre.”—Revelasyon 21:4, 5.

[Not anba lo paz]

^ par. 2 Non in sanze.

^ par. 18 Pour plis lenformasyon lo sa size, vwar sa brosir Spirits of the Dead—Can They Help You or Harm You? Do They Really Exist? pibliye par Temwen Zeova.

^ par. 26 Pour plis lenformasyon lo promes rezireksyon dan Labib, vwar sapit 7 dan liv Ki Labib i vreman dir? pibliye par Temwen Zeova.

[Pwen adisyonnel]

I toutafe normal pour anvi vwar bann dimoun ki nou kontan ki’n mor

[Portre lo paz 12]

Eski profet Samyel ti revin vivan pour koz avek Lerwa Sail?