Skip to content

Al lo konteni

“Batiz o non di-Per, di-Fis e di-Sent Espri”

“Batiz o non di-Per, di-Fis e di-Sent Espri”

“Batiz o non di-Per, di-Fis e di-Sent Espri”

“Ale e fer . . . disip. Batiz zot o non di-Per, di-Fis e di-Sent-Espri.”—MAT. 28:19.

1, 2. (a) Ki ti arive Zerizalenm Lapannkot lannen 33 N.L.? (b) Akoz bokou parmi lafoul ti batize?

ZERIZALENM ti ranpli avek lafoul sorti dan plizyer pei. Zour Lapannkot lannen 33 N.L., i ti annan en selebrasyon vreman enportan ki ti pe deroule e plizyer viziter ti pe partisip ladan. En keksoz ekstraordiner ti arive sa zour e apre sa, zapot Pyer ti donn en diskour ki ti annan en lefe vreman enkrwayab. Apepre 3,000 Zwif ek bann ki ti’n konverti dan larelizyon Zwif ti ganny touse par son parol, zot ti repantir e ganny batize dan delo. Atraver sa aksyon, zot osi zot ti vin manm sa kongregasyon Kretyen ki ti’n fek formen. (Akt 2:41) Sirman i ti’n bezwen annan en kantite leksitasyon lefet ki bokou dimoun ti pe ganny batize dan bann basen ouswa rezervwar o tour Zerizalenm!

2 Ki ti’n arive pour tou sa dimoun ganny batize? Pli boner sa zour, i “ti annan en tapaz sorti dan lesyel ki ti resanble en gro divan.” Anler dan lasanm en lakaz, apepre 120 disip Zezi ti ranpli avek lespri sen. Pour fini kont, plizyer zonm ek fanm ki ti annan lakrent pour Bondye ti rasanble ansanm pour ekout bann disip “koz dan lezot langaz.” Apre ki zot ti’n ekout sa ki Pyer ti’n dir, enkli son bann komanter fran e direk lo lanmor Zezi, bokou “ti trouble en kantite.” Ki zot ti devret fer? Pyer ti reponn: “Sanz zot lavi e ki sakenn ant zot i ganny batize o non Zezi-Kri. . . . Alor zot a resevwar kado Bondye, Sent-Espri.”—Akt 2:1-4, 36-38.

3. Zour Lapannkot, ki bann Zwif ek lezot konverti ki ti’n repantir ti devret fer?

3 Mazin pwennvi relizye sa bann Zwif ek bann ki ti’n konverti dan larelizyon Zwif apre ki zot ti’n tann Pyer. Zot ti’n deza fini aksepte Zeova konman zot Bondye. Zot ti konnen dapre Lekritir Ebre ki lespri sen i sa lafors aktif ki Bondye ti servi pandan kreasyon e osi apre. (Zen. 1:2; Ziz 14:5, 6; 1 Sam. 10:6; Ps. 33:6) Me zot ti bezwen plis ki sa. I ti vreman enportan pour zot konpran e aksepte Zezi sa Mesi konman sa mwayen ki Bondye in servi pour anmenn delivrans. Alor, se pour sa rezon ki Pyer ti met lanfaz lo sa nesesite pour zot ganny “batize o non Zezi-Kri.” Detrwa zour pli boner, Zezi ki ti’n resisite, ti donn lord Pyer ek lezot pour batiz bann dimoun “o non di-Per, di-Fis e di-Sent-Espri.” (Mat. 28:19, 20) Sa ti annan gran sinifikasyon dan premye syek e i ankor annan sa lenportans ozordi. Ki si sa?

O non di-Per

4. Konsernan annan en relasyon avek Bondye, ki sanzman enportan ti’n arive?

4 Parey nou’n vwar, sa bann ki ti aksepte sa ki Pyer ti dir dan son diskour ti deza pe ador Zeova e zot ti deza annan en relasyon avek li. Zot ti pe esey swiv son Lalwa, e se pour sa rezon ki sa bann dimoun sorti dan lezot pei ti’n vin Zerizalenm. (Akt 2:5-11) Par kont, Bondye ti’n fer en sanzman enportan dan son relasyon avek bann imen. I ti rezet bann Zwif konman son nasyon spesyal. Obeir Lalwa ti nepli ganny konsidere konman sa mwayen pour zot ganny son laprouvasyon. (Mat. 21:43; Kol. 2:14) Si sa bann ki ti pe ekoute ti anvi kontinyen annan en relasyon avek Zeova, zot ti pou bezwen en lot keksoz.

5, 6. Ki bann Zwif ek lezot konverti dan premye syek ti fer pour annan en relasyon avek Bondye?

5 Sirman, sa pa ti vedir rezet Zeova, sa Enn ki donn lavi. (Akt 4:24) Non, sa bann ki ti aksepte leksplikasyon Pyer ti’n aprezan arive dekouver plis ki oparavan ki Zeova i en bon Papa. I ti’n anvoy Mesi pour delivre zot e menm pare pour pardonn sa bann ki Pyer ti dir zot: “Tou pep Izrael i devre alor konnen avek sertitid ki sa Zezi ki zot in klout lo [“poto,” NW] limenm ki Bondye in fer Senyer ek Mesi.” Anfet, sa bann ki ti pe met an pratik parol Pyer ti aprezan annan plis rezon pour demontre rekonnesans pour sa ki Bondye in fer pour tou sa ki anvi annan en relasyon avek li.—Lir Akt 2:30-36.

6 Vreman alor, sa bann Zwif ek bann ki ti’n konverti dan larelizyon Zwif ti kapab vwar aprezan ki en relasyon avek Zeova ti enplik rekonnet li konman sa Enn ki anmenn delivrans atraver Zezi. Toudmenm, sa i kapab ed ou pour konpran rezon akoz zot ti repantir pour zot pese e osi lefet ki zot ti responsab lanmor Zezi lo en serten degre, ki swa zot ti realize ouswa non. I fer sans osi pour konpran ki pandan bann zour ki ti swiv “zot ti pas bokou letan pour aprann avek bann zapot.” (Akt 2:42) Zot ti pou kapab e anvi “apros avek konfyans devan tronn lagras Bondye.”—Ebr. 4:16.

7. Ki mannyer bokou ozordi in sanz zot pwennvi lo Bondye e ganny batize o non di-Per?

7 Ozordi, plizyer milyon dimoun ki konpletman diferan in aprann laverite lo Zeova dan Labib. (Iza. 2:2, 3) Serten pa ti krwar dan Bondye. Lezot ti krwar ki i annan en Bondye me ki i pa enterese avek son kreasyon, me plitar zot in konvenki ki i annan en Kreater avek ki zot kapab annan en relasyon spesyal. Lezot ti ador sa bondye an trwa personn ouswa diferan zidol. Zot in aprann ki Zeova tousel ki Bondye tou pwisan e aprezan zot kapab adres li par son non. Sa i an armoni avek lefet ki Zezi ti dir ki son bann disip i merit ganny batize o non son Papa.

8. Serten pa ti realize ki nou’n erit pese avek Adan. Ki zot ti bezwen rekonnet lo Bondye?

8 Zot in osi aprann ki zot in erit pese avek Adan. (Rom. 5:12) Sa ti en keksoz nouvo ki zot ti bezwen aksepte konman larealite. Zot ti kapab ganny konpare avek en zonm ki pa konnen si i malad. I kapab ki i ganny serten sentonm tel parey douler de tanzantan. Pourtan, i pa’n ganny dir ki i annan en maladi spesifik, alor i kapab panse ki i annan en ase bon lasante. Me, bann fe i prouv lekontrer. (Konpar 1 Korentyen 4:4.) Me si i konnen ki maladi i gannyen, eski pa i pou saz si i rode e aksepte en tretman ki dapre leksperyans i konnen i marse? Pareyman, apre ki zot in konn laverite lo pese ki nou’n erite, bokou dimoun in aksepte “tretman” ki Labib i ofer e zot in konpran ki Bondye pe ofer sa “gerizon.” Wi, tou sa bann ki elwannyen avek Bondye i merit tourn ver sa Enn ki kapab “geri” zot.—Efe. 4:17-19.

9. Ki Zeova ti fer pour ki i posib pour annan en relasyon avek li?

9 Si ou’n fini dedye ou lavi avek Zeova e batize konman en Kretyen, ou konnen ki i en keksoz vreman merveye pour annan en relasyon avek li. Aprezan ou kapab apresye gran lanmour Zeova ou Papa. (Lir Romen 5:8.) Menm si Adan ek Ev ti fer pese kont li, Bondye ti pran aksyon pour ki zot desandans, enkli nou osi, nou kapab annan en bon relasyon avek li. Pour fer sa, Bondye ti bezwen eksperyans douler pour vwar son Garson byenneme, soufer e mor. Eski lefet ki nou konn sa, pa sa i ed nou pour rekonnet lotorite Bondye e obeir son komannman akoz nou kontan li? Si ou pa ankor fer li, ou annan tou rezon pour dedye ou lavi avek Zeova e batize.

O non di-Fis

10, 11. (a) Ki kantite ou dwa Zezi? (b) Ki mannyer ou santi, lefet ki Zezi ti mor konman en ranson?

10 Toudmenm, mazin ankor konsernan sa ki Pyer ti dir lafoul. I ti met lanfaz lo lenportans pour aksepte Zezi, ki direkteman relye avek batiz “o non . . . di-Fis.” Akoz sa ti enportan sa letan e akoz i enportan konmela? Bon, aksepte Zezi e ganny batize lo son non i vedir ki nou rekonnet rol ki i annan dan nou relasyon avek nou Kreater. Zezi ti ganny kloute lo en poto martir pour ki malediksyon Lalwa i ganny retire lo bann Zwif; me son lanmor ti pou anmenn plis byenfe ki sa. (Gal. 3:13) I ti vin sa ranson ki ti neseser pour tou bann imen. (Efe. 2:15, 16; Kol. 1:20; 1 Zan 2:1, 2) Pour kapab akonplir sa, Zezi ti fer fas avek lenzistis ek lensilt, i ti ganny tortire e finalman i ti mor. Eski ou vreman apresye son sakrifis? Fer krwar ou ti en garson 12 an ki ti pe vwayaz lo Titanic, sa bato ki ti koule apre ki i ti’n tap avek en gro blok ays an 1912. Ou esey sot dan en bato sovtaz, me i plen. Apre sa, en zonm ki dan sa bato sovtaz i anbras son madanm, retourn lo pon sa gro bato e met ou dan sa bato sovtaz. Ki mannyer ou ti pou santi ou? Sirman ou ti pou vreman rekonesan anver li! Ou kapab konpran santiman en garson ki ti eksperyans sa. * Par kont, Zezi in fer plis ki sa pour ou. I ti mor pour ki ou ganny lavi pour touzour.

11 Ki mannyer ou ti santi apre ki ou ti aprann sa ki Garson Bondye in fer pour ou? (Lir 2 Korentyen 5:14, 15.) Tre probab ou ti santi en gran lapresyasyon. Sa ti ede pour motiv ou pour dedye ou lavi avek Bondye e ‘nepli viv pour ou menm, me pour li ki’n mor e resisite pour ou.’ Ganny batize o non di-Fis i vedir rekonnet sa ki Zezi in fer pour ou e aksepte son lotorite konman “Sef ek Sover.” (Akt 5:31) Oparavan, ou ti napa en relasyon avek nou Kreater, e deplis ou ti napa en lespwar valab. Me atraver lafwa dan sakrifis Zezi Kri ek ou batenm, aprezan ou annan en relasyon avek Bondye. (Efe. 2:12, 13) Zapot Pol ti ekrir: “Lontan [zot] ti lwen avek Bondye, e . . . son lennmi akoz tou sa bann move keksoz ki zot ti mazinen e fer, me lala ki aprezan, par lanmor lekor fizik son Garson, Bondye in rekonsilye zot avek limenm e i’n fer zot vin son zanmi pour zot prezant devan li sen [e] pir.”—Kol. 1:21, 22.

12, 13. (a) Lefet ki nou ganny batize o non di-Fis, ki lefe sa i devret annan lo nou reaksyon kan en dimoun i ofans nou? (b) Konman en Kretyen ki’n ganny batize o non Zezi, ki lobligasyon ou annan?

12 Menm si ou’n ganny batize o non di-Fis, sirman ou konnen ki ou annan tandans pour fer sa ki mal. Lefet ki ou konn sa, sa i ed ou dan ou lavi tou le zour. Par egzanp, si en dimoun i ofans ou, eski ou gard antet ki zot tou le de zot fer pese? Zot tou le de zot bezwen ganny pardonnen avek Bondye e zot tou le de zot devret pardonn kanmarad. (Mark 11:25) Pour met lanfaz lo sa nesesite, Zezi ti servi en legzanp: En lesklav ti dwa son met dis mil talan (60 milyon denye), me son met ti kennsel son det. Pli tar, sa menm lesklav pa ti oule kennsel det enn son kanmarad lesklav ki ti dwa li 100 denye. Apre sa, Zezi ti fer zot konpran ki: Zeova pa pou pardonn sa enn ki pa pardonn son frer. (Mat. 18:23-35) Wi, ganny batize o non di-Fis i vedir rekonnet lotorite Zezi e fer bokou zefor pour swiv son legzanp ek lansennyman, ki osi enplik pare pour pardonn lezot volonterman.—1 Pyer 2:21; 1 Zan 2:6.

13 I pa fasil pour nou imit Zezi dan en sans konplet akoz nou enparfe. Me kantmenm sa, anliny avek ou dedikasyon konplet avek Bondye, ou anvi fer tou sa ki ou kapab pour imit Zezi. Sa i enplik kontinyen travay dir pour abandonn sa vye personnalite e met sa enn nouvo. (Lir Efezyen 4:20-24.) Kan ou annan respe pour en zanmi, sirman ou anvi aprann avek son legzanp ek son bann bon kalite. Pareyman, ou anvi aprann avek Kris e imit li.

14. Ki mannyer ou kapab montre ki ou annan respe pour lotorite Zezi konman Lerwa dan lesyel?

14 I annan en lot fason ou kapab montre ki ou konpran sa ki i enplike pour ganny batize o non di-Fis. Bondye in “plas tou keksoz anba lipye [Zezi] e i’n etabli li konman pli gran sef lo tou keksoz [“kongregasyon,” NW].” (Efe. 1:22) Alor, ou devret respekte lafason ki Zezi i diriz sa bann ki’n dedye zot lekor avek Zeova. Kris i servi bann zonm enparfe dan kongregasyon, bann ansyen ki’n ganny apwente e ki mir spirityelman. Sa bann zonm in ganny swazir, “pour prepar bann sen pour akonpli travay konstriksyon lekor Kris.” (Efe. 4:11, 12) Menm si en imen enparfe i kapab fer en fot, Zezi konman Lerwa dan Rwayonm ki dan lesyel i kapab regle sa problenm dan son letan e dan son fason. Eski ou krwar sa?

15. Si ou pa ankor batize, ki benediksyon ou kapab gannyen apre ou batenm?

15 Me, serten pa ankor dedye zot lavi avek Zeova e batize. Si ou pa ankor fer li, eski ou’n remarke dapre sa ki nou’n vwar pli o ki i fer sans pour rekonnet e apresye rol Garson Bondye? Ganny batize o non di-Fis pou fer ou vin parmi sa bann ki pou ganny en kantite benediksyon.—Lir Zan 10:9-11.

O non lespri sen

16, 17. Pour ou, ki savedir ganny batize o non lespri sen?

16 Ki savedir ganny batize o non lespri sen? Parey nou’n vwar oparavan, sa bann ki ti ekout Pyer zour Lapannkot ti konnen ki si sa lespri sen. Anfet, zot ti kapab vwar laprev devan zot lizye ki Bondye ti ankor pe servi son lespri sen. Pyer ti enn parmi sa bann ki ti “ranpli avek Sent-Espri e [ki ti’n] konmans koz dan lezot langaz.” (Akt 2:4, 8) Sa lekspresyon “o non” pa neseserman ganny servi pour en dimoun. Ozordi, bokou keksoz i ganny fer “o non gouvernman,” e gouvernman pa en dimoun. I ganny fer delapar gouvernman. Pareyman, en dimoun ki ganny batize o non lespri sen, i rekonnet ki lespri sen pa en dimoun, me i lafors aktif Zeova. Sa kalite batenm i vedir ki en dimoun i rekonnet rol ki lespri sen i zwe dan plan Bondye.

17 Eski pa ou’n konnen ki si sa lespri sen atraver letid Labib? Par egzanp, ou’n konpran ki Lekritir ti ganny ekrir anba lenspirasyon lespri sen. (2 Tim. 3:16) Anmezir ou ti fer bann progre spirityel, sirman ou’n annan en pli gran lapresyasyon pour konnen ki nou “Papa ki dan lesyel pou donn son Lespri Sen tou bann ki demann li,” enkli ou osi. (Lik 11:13) I tre probab ki ou’n vwar ki mannyer lespri sen in ed ou dan ou lavi. De lot kote, si tre byento ou pou batiz o non lespri sen, lasirans ki Zezi i donnen konmkwa Zeova i donn son lespri sen, i vedir ki ou pou ganny bann vre benediksyon a lavenir, anmezir ou resevwar lespri sen.

18. Ki benediksyon bann ki ganny batize o non lespri sen i gannyen?

18 Ozordi osi i evidan ki Zeova pe gid e diriz kongregasyon Kretyen atraver son lespri sen. Lespri sen i osi ed nou personnelman dan nou bann aktivite tou le zour. Ganny batize o non lespri sen i enplik rekonnet son rol dan nou lavi e aksepte son led. Me, serten in petet kapab mazinen ki mannyer zot kapab viv annakor avek zot dedikasyon e ki rol lespri sen i zwe. Nou pou egzamin sa dan prosen lartik.

[Not anba lo paz 14]

^ par. 10 Vwar Awake! le 22 Oktob 1981 paz 3-8 an Angle ouswa le 22 Zanvye 1982 paz 3-8 an Franse.

Eski ou rapel?

• Pour ou, ki i enplike pour ganny batize o non di-Per?

• Ki savedir ganny batize o non di-Fis?

• Ki mannyer ou kapab montre ki ou apresye lenportans ganny batize o non di-Per ek di-Fis?

• Ki savedir ganny batize o non lespri sen?

[Kestyon]

[Portre lo paz 12]

Apre Lapannkot lannen 33 N.L., ki relasyon bann nouvo disip ti konmans annan avek Bondye?

[Credit Line]

Avek permisyon Mize Izrael, Zerizalenm