Skip to content

Al lo konteni

Pese—Kwa ki’n sanze?

Pese—Kwa ki’n sanze?

Pese—Kwa ki’n sanze?

“DENOZOUR dimoun pa aksepte sa lide ki nou’n ganny kondannen akoz pese ki nou premye paran in komet depi byen lontan. Zot osi pa oule ni menm tann koz lo pese. . . . I kapab ki dimoun parey Adolf Hitler ek Josef Stalin in fer pese, me larestan nou, nou bann inosan.”—The Wall Street Journal.

Parey sa komanter ki’n ganny site anler i montre, i paret ki i annan en kantite konfizyon lo pese. Me akoz? Kwa ki’n sanze? Annefe, ki pwennvi dimoun i annan lo pese ozordi ki fer zot rezet li konpletman?

Sa konsep i annan de laspe. Enn i pese ki nou’n erite avek nou premye paran e lot i pese ki dimoun i fer dan zot lavi personnel. Sa enn premye i en keksoz ki nou tou nou’n erite, ki swa nou kontan oubyen pa kontan e sa enn dezyenm i en keksoz ki nou deside lo nou menm pour fer. Annou get sak laspe an detay.

Eski nou’n vreman ganny afekte akoz pese nou premye paran?

Labib i dir ki akoz nou premye paran pa’n arive swiv standar moral, zot in komet pese, sa in fer ki zot in pas pese avek limanite an antye. Sa an retour, i fer ki nou tou nou ne enparfe. Labib i dir: “Tou move laksyon i en pese.”—1 Zan 5:17.

Par kont, pour bokou dimoun ki frekant legliz, zot pa arive konpran oubyen aksepte sa lide ki tou dimoun in ne enparfe akoz pese ki’n ganny fer en bann letan pase, ki zot pa’n ni menm pran par ladan e ni responsab. Edward Oakes, en profeser relizye i dir ki pour laplipar dimoun si zot larelizyon ti demann zot pour krwar dan sa kalite lansennyman zot ti pou sirprann oubyen anbarase. I annan ki ti pou kareman rezet sa lide e serten ti pou zis dir zot krwar ki pese i egziste oubyen zot ti pou esey pa fer pese, me an realite lafason zot ti pou viv zot lavi pa ti pou vreman demontre sa. I kontinyen pour dir ki tousala i montre ki i pa vedir zot pa aksepte sa lansennyman me zot zis pa konnen ki mannyer pour aplik li dan zot lavi konman Kretyen.

En fakter ki fer li difisil pour dimoun aksepte sa konsep lo premye pese, i sa ki bann larelizyon in ansennyen lo la. Pran par egzanp, sa konferans ki ti ganny fer dan lavil Trent an 1545 ziska 1563. Legliz ti kondann nenport dimoun ki pa ti oule aksepte ki bann pti baba ki fek ne i bezwen ganny batize pour zot pese ganny pardonnen. Bann profeser relizye ti dir ki si en zanfan ki pa ti ankor ganny batize i mor, i pa ti pou zanmen kapab antre dan lesyel akoz son bann pese pa ti ankor ganny pardonnen. Calvin ti menm dir ki bann zanfan ‘in fini ganny kondannen depi dan vant zot manman.’ I kontinyen par dir ki ‘Bondye i vwar zot detestab e ay’ zot natir.

Laplipar dimoun i normalman panse ki bann zanfan ki fek ne i inosan e zot osi panse ki i kont natir imen pour mazinen ki sa bann zanfan i devret soufer akoz pese ki zot in erite. I pa difisil pour vwar akoz bann lansennyman ki larelizyon in ansennyen in fer dimoun aret krwar dan sa lansennyman konsernan premye pese ki ti ganny komet. An realite, serten sef relizye pa’n zanmen kapab kondann en zanfan ki pa’n ganny batize pour al dan lanfer. Pour zot, son desten final i reste en mister ki ankor bezwen ganny etidye. Menm si i pa’n zanmen vin en lansennyman legliz ofisyelman, sa krwayans ki Katolik in ansennyen pour plizyer santenn lannen se ki nanm bann inosan ki pa ankor batize pou reste dan en landrwa ki apel Lelenm. *

En lot fakter ki’n kontribye pour fer dimoun aret krwar ki i ti annan en premye pese ki ti ganny komet, se ki bann filozofi, syantis ek profeser relizye dan diznevyenm syek ti’n konmans kestyonnen si bann resi Labib dan lepase i vre. Teori Darwin lo evolisyon in fer bokou dimoun krwar ki sa resi lo Adan ek Ev ti zis en lezann. An rezilta tousala, bokou dimoun konmela i vwar Labib plis konman en liv ki reflekte latitid ek tradisyon sa bann ekriven olye en liv ki sorti kot Bondye.

Finalman ki arive avek sa lansennyman lo premye pese? I kler ki si bann dimoun ki frekant legliz i ganny persyade pour krwar ki Adan ek Ev pa’n zanmen egziste, i pou lozik pour zot tir sa konklizyon ki napa okenn pese ki ti ganny komet o konmansman. Menm pour bann ki pare pour admet ki limanite i enparfe, sa konsep lo premye pese i ganny vwar pa plis ki zis en senp leksplikasyon ki montre akoz nou enparfe.

Me si nou dir ki premye pese pa’n zanmen deza egziste, ki nou pou dir lo bann pese ki nou menm nou fer kont Bondye.

Eski sa i vreman en pese?

Letan dimoun i ganny demande kan ki en dimoun i komet pese, bokou i panse ki i ler en dimoun i kas enn sa Dis Komannman, parmi i krim, enfidelite, groker, relasyon seksyel avan maryaz, vole e lezot ankor. Bann legliz ti ansennyen ki nenport dimoun ki’n komet sa bann pese ki mor san ganny sans repantir pou al dan lanfer pour ganny tourmante pour touzour. *

Legliz Katolik i rekomande ki en dimoun i al konfes son pese avek en pret, ki zot dir i annan sa pouvwar pour pardonn pese pour li kapab sap sa kalite desten. Me par kont, pour bokou Katolik, al konfese, demann pardon e fer penitans i zis en koutim dan lepase. Annou pran en legzanp, en serve in montre ki plis ki 60 poursan Italyen ki Katolik nepli al konfese.

I kler alor ki sa konsep tradisyonnel lo pese ki en dimoun i komet ek son konsekans ki anmennen, parey bann larelizyon i eksplike, pa’n reisi ed dimoun aret fer pese. Bokou dimoun ki frekant legliz nepli krwar ki tou sa la i mal. Par egzanp, serten i rezonn koumsa, ‘Si de adilt in agree pour annan relasyon seksyel e napa okenn lezot dimoun ki ganny afekte, alor i pa en keksoz mal pour fer.’

I posib ki en leksplikasyon pour sa kalite rezonnman se ki dan zot leker, sa bann dimoun pa konvenki ki sa ki zot in ganny ansennyen lo pese i vre. Sirman, bokou dimoun i vwar li difisil pour krwar ki en Bondye lanmour pou tourmant bann peser dan lanfer pour touzour. Petet sa kantite dout i eksplik omwen a en serten degre akoz i paret ki bokou i konsider “pese” konman en keksoz ki pa grav. Me i annan lezot fakter ki’n osi kontribye pour fer ki dimoun pa fatig zot avek pese.

Valer tradisyonnel in ganny rezete

Bann levennman pandan sa dernyen santenn lannen in anmenn en kantite sanzman dan lasosyete e dan latitid bann dimoun. Sa de lager mondyal, bokou lezot pti lager e plizyer zenosid ki’n arive in fer bokou dimoun demann zot lekor si valer tradisyonnel i ankor enportan dan lasosyete. Zot demande, ‘Eski i fer sans pour swiv bann standar ki’n ganny etabli plizyer santenn lannen pase e ki konpletman napa nanryen pour fer avek en lemonn tre avanse dan teknolozi?’ Plizyer dimoun ki krwar ki nou aksyon i devret normalman baze lo rezonnman ek bann ki etidye bann standar moral, i dir ki i pa fer sans. Zot krwar ki dimoun dan lasosyete i bezwen rezet serten sa bann vye krwayans e enstrir zot lekor pour zot kapab devlop zot potansyel.

Sa fason panse in fer dimoun elwannyen avek Bondye. Dan bokou pei Eropeen, pa bokou dimoun ki al legliz. En gran kantite dimoun pa krwar dan preski nanryen, bokou pa ezite pour montre ki zot pa dakor avek sa ki bann legliz i ansennyen, zot panse i pa fer sans. Zot rezonn dan sa fason, ‘Si imen in evolye e Bondye pa egziste, alor napa standar moral pour swiv? Pese osi pa egziste?’

Dan ventyenm syek, dimoun an zeneral dan bann pei Was, ti konmans pran alalezer bann standar moral e sa ti anmenn en gran sanzman par egzanp dan domenn seksyel. Protestasyon bann etidyan, revolisyon kiltirel ek kontrasepsyon in zwe en gran rol pour fer bann tradisyon ki lasosyete i normalman trouv akseptab ganny rezete. Avek letan standar Labib in ganny rezete e sa nouvo zenerasyon in adopte en nouvo standar moral e en nouvo latitid anver pese. En ekriven i dir ki depi sa, “lanmour romantik in vin baz pour sa ki byen ek sa ki mal,” e sa i eksplike akoz en kantite dimoun i aksepte sa bann pratik seksyel degoutan.

En larelizyon kot ou santi ou alez

Magazin Newsweek ti fer en komanter fran lo sityasyon ki egziste Leta-z-ini. I ti dir ki telman i annan en kantite sef relizye ki pe fer konpetisyon pour atrakte dimoun dan zot legliz, zot bezwen fer lapres lo bann keksoz ki atiran pour bann dimoun, sinon zot pou al en lot landrwa. Zot per ki si zot met tro bokou lenportans lo moralite, zot riske perdi zot bann fidel. Dimoun pa anvi tande ki zot devret aprann disiplin zot lekor, devlop limilite ek lezot bon kalite oubyen ki zot devret ekout zot konsyans e repantir. Alor, bokou larelizyon parey Chicago Sun-Times i dir pe konmans donn lapres ki plizoumwen santre lo sa dimoun, lo sa ki i anvi tande olye montre sa ki Levanzil i dir.

Sa an retour in fer dimoun devlop en kalite fason panse ki fer zot annan zot prop pwennvi lo Bondye e osi fer bann larelizyon donn plis lenportans imen e ki mannyer zot kapab ogmant konfyans dan zot lekor olye lo Bondye e sa ki i espekte avek nou. Zot sel lobzektif se pour fer plezir manm zot larelizyon. Pour fini kont, zot trouv zot avek en larelizyon ki napa okenn lansennyman. The Wall Street Journal i poz sa kestyon: “Kwa ki pou ranpli sa trou vid, kot lalwa Kretyen lo moral ti abitye ete?” I kontinyen par dir: “Sa sel valer moral ki egziste i pour toler lezot, ‘azir dan en fason zantiy’ ki vin en leskiz pour fer nenport kwa.”

Aprezan sa in vin en keksoz lozik, nenport larelizyon ki fer ou santi ou alez i en bon larelizyon. The Wall Street Journal i fer sa lobzervasyon swivan par dir, nenport ki, ki adopte sa kalite pwennvi i “kapab swiv nenport larelizyon, osi lontan ki sa larelizyon i anmenn rekonfor, i pa zize e met presyon lo zot pour swiv standar moral ki dan Labib.” Sa an retour in fer ki bann legliz i pare pour aksepte dimoun “pour sa ki zot ete,” san met okenn presyon lo zot pour swiv okenn standar moral.

Sa ki nou fek koz lo la i kapab fer bann ki lir Labib rapel en profesi ki zapot Pol ti ekrir dan premye syek Nou Lepok ti dir: “Parski en letan pe vini, kot dimoun pou nepli siport lansennyman laverite. Me zot pou swiv zot prop dezir; zot pou rasanble en kantite ansennyan otour zot pour dir zot sa ki zot zorey i oule tande. Zot pou nepli oule ekout laverite.”—2 Timote 4:3, 4.

Ler bann sef relizye i toler pese, dir ki pese pa egziste e dir son bann manm sa ki zot zorey i oule tande olye sa ki Labib i dir, zot pe fer sa bann dimoun en gran ditor. Sa mesaz ki zot transmet i pa vre e i danzere. Sa kalite mesaz i mal reprezant enn parmi bann lansennyman Kretyen pli fondamantal. Pese e pour ganny pardonnen nou pese i okip en plas santral dan sa bon nouvel ki Zezi ek bann zapot ti ansennyen. Pour vwar ki mannyer sa i leka, ou ganny envite pour kontinyen lir sa lartik ki swiv.

[Not anba paz]

^ par. 9 Petet akoz sa lansennyman lo Lelenm ki pa sorti dan Labib ti fer bokou dimoun konfize ki fer ki zot in aret ansenny li dan katesis Katolik tou dernyenman. Vwar bwat “Legliz in konpletman sanz enn son lansennyman” lo paz 10.

^ par. 14 Napa okenn lansennyman dan Labib ki siport sa krwayans ki dimoun mor i ganny tourmante dan lanfer pour touzour. Pour plis detay, vwar sapit 6, “Kot bann dimoun mor i ale?” dan liv Ki Labib i vreman dir? pibliye par Temwen Zeova.

[Pwen adisyonnel]

En larelizyon kot ou santi ou alez i prodwi bann move fri

[Bwat lo paz 6]

Pese? “Nou nepli fatig nou avek”

▪ “Sa i enn parmi bann pli gro lobstak ki legliz pe fer fas avek. Nou nepli konsider nou konman bann ‘peser’ ki bezwen ganny pardonnen. Kekfwa oparavan pese ti en problenm, me aprezan nou nepli fatig nou avek. Menm si legliz i annan en solisyon pour sa problenm konsernan pese, pour laplipar Ameriken i pa en problenm, omwen pa enn ki serye.”—Ekrir par en ekriven relizye John A. Studebaker  Jr.

▪ “Dimoun i dir: ‘Mon ekspekte bokou avek mwan menm e avek lezot kot i konsern standar moral, me mon rekonnet ki nou tou nou imen alor mon zis anvi fer mon mye.’ Nou’n ariv en staz kot nou santi nou konfortab lo kote moralite, en nivo stab kot nou krwar nou pe byen fer. Nou koup zerb nou vwazen, nou pa park nou loto kot pa fodre. Me nou pa fatig nou avek bann pese pli grav.”—Albert Mohler, prezidan Southern Baptist Theological Seminary.

▪ “Dimoun i aprezan fyer pour fer bann keksoz ki lontan ti en laont, [tel parey sa swadizan set pese mortel]: paran i ankouraz zot zanfan pour annan lafyerte pour ki zot devlop konfyans dan zot prop lekor; en group kwizinyen Franse ti fer en petisyon avek Vatikan pour dir ki gourmandiz pa en pese. Groker sanmenm sa ki atrakte dimoun avek medya ki rakont lavi bann dimoun popiler. Bann dimoun ki fer lavertisman i profit lo dezir ki bann dimoun i annan pour fer zot aste keksoz. I normal pour en dimoun eksprim lakoler si i ganny ofanse. Laplipar ditan mon zis anvi fer pares.”—Ekrir par Nancy Gibbs dan Magazin Time.

[Portre lo paz 5]

Bokou dimoun ozordi i krwar ki sa resi lo Adan ek Ev i zis en lezann