Skip to content

Al lo konteni

Konman pour ansenny zanfan lo Bondye?—Ki metod ki pli efikas?

Konman pour ansenny zanfan lo Bondye?—Ki metod ki pli efikas?

Konman pour ansenny zanfan lo Bondye?​—Ki metod ki pli efikas?

“Sa bann parol ki mon pe dir ou ozordi, i bezwen dan ou leker; ou bezwen fer zot antre dan ou garson e koz lo la ler ou pe asize dan ou lakaz, ler ou pe marse lo semen, ler ou pe alonze e ler ou leve.”​—DETERONONM 6:6, 7.

PAR ler paran i kapab vwar li difisil pour desarz zot responsabilite pour form zot zanfan. Ler zot demann kestyon, lakantite konsey ki zot gannyen i kapab fer zot pli konfize ankor. Fanmir ek zanmi i souvan kontan donn zot sizesyon. Liv, magazin ek bann sit Internet i donn en kantite konsey ki souvandfwa kontredir kanmarad.

De lot kote, Labib i donn paran bann bon konsey lo sa ki zot devret ansenny zot zanfan me osi bann gidans pratik lo konman pour fer sa. Parey nou ti vwar dan sa bann verse Labib pli boner, paran i devret rod diferan fason tou le zour pour ansenny zot zanfan lo Bondye. Aprezan annou get kat sizesyon dapre Labib ki pou ed bann paran ansenny zot zanfan lo Bondye.

1. Aprann atraver kreasyon. Zapot Pol ti ekrir: “Bann kalite envizib [Bondye], setadir, son pisans eternel ek son natir konman Bondye in ganny revele par bann keksoz ki in fer.” (Romen 1:20) Paran i kapab fer en kantite pour ed zot zanfan pour ki Bondye i vin reel pour zot ler zot montre zot zanfan sa ki Bondye in fer dan kreasyon e ed zot konpran bann kalite Bondye ki evidan dan kreasyon.

Zezi ti fer sanmenm ler i ti ansenny son bann disip. Par egzanp, i ti dir zot: “Get bann zwazo ki anvole dan lezer; zot pa senm lagrenn, zot pa rekolte, e zot pa met an rezerv dan stor, pourtan zot Papa ki dan lesyel i nouri zot! E zot, eski pa zot annan plis valer ki bann zwazo?” (Matye 6:26) La Zezi ti pe montre ki Bondye i annan lanmour ek konpasyon. Pa se tou. I ti ed son disip pour rezonn lo lafason ki Bondye i eksprim son bann kalite anver son bann zanfan.

Dan Labib, Lerwa Salomon ti koz lo lasazes ki Bondye in donn bann fourmi e i ti servi sa zensek pour fer resorti en leson enportan. I ti ekrir: “Al kot fourmi, ou ki pares, get sa ki i fer e vin saz. Menm si i napa komandan, zofisye oubyen dirizan, i prepar son manze pandan lete, i’n anmas son manze dan letan rekolt.” (Proverb 6:6-8) Pa sa i en bon fason pour ansenny lenportans pour annan bann lobzektif ki vo lapenn dan lavi e servi sa lafors ki Bondye i donnen pour atenn zot!

Paran i kapab imit sa bann bon metod ki Zezi ek Salomon ti servi si zot: (1) Demann zot zanfan ki plant ek zannimo zot kontan. (2) Aprann plis lo sa bann plant ek zannimo. (3) Aprann plis lo Bondye atraver son kreasyon.

2. Imit latitid Zezi anver sa bann ki i ti ansennyen. Napa en lot dimoun lo later apard ki Zezi ki ti annan bann keksoz pli enportan pour dir. Pourtan, i ti pas en kantite letan demann lezot dimoun kestyon. I ti vreman enterese pour konn panse ek santiman sa bann ki i ti ansennyen. (Matye 17:24, 25; Mark 8:27-29) Pareyman, i annan bann leson vreman enportan ki bann paran i kapab ansenny zot zanfan. Me pour zot efikas, fodre zot imit Zezi e ankouraz zot zanfan pour santi zot lib pour eksprim zot santiman.

Me, si zanfan i annan en move latitid e i pran letan pour aprann bann leson enportan? Remark lafason ki Zezi ti tret son bann zapot. Par ler, i ti annan bann gro dispit antre zot e i ti pran letan pour zot aprann byenfe pour annan limilite. Me, Zezi ti annan pasyans e i ti kontinyelman koz avek zot lo lenportans pour annan limilite. (Mark 9:33, 34; Lik 9:46-48; 22:24, 25) Bann paran ki imit Zezi pou koriz zot zanfan avek pasyans e si i neseser zot pou repete ziska ki zot zanfan i konpletman konpran lenportans sa leson. *

3. Ansenny par legzanp. Paran i devret ekout konsey ki zapot Pol ti donn bann Kretyen dan lavil Ronm. I ti ekrir zot: “Alor, ou ki ansenny lezot, akoz ou pa ansenny ou prop lekor? Ou ki ansennyen ki fodre pa vole akoz ou vole?”​—Romen 2:21.

Sa konsey i aplikab akoz zanfan pou pli fasilman swiv sa ki zot paran i fer olye sa ki zot dir. Anfet, paran ki fer sa ki zot ansennyen pou souvan annan zanfan ki ekout sa ki zot dir.

4. Konmans depi ler zanfan i ankor ptipti. Timote, ki ti misyonner avek zapot Pol ti annan en bon repitasyon dan son kominote. (Akt 16:1, 2) Akoz? En rezon se ki depi “lanfans,” i ti ganny ansennyen “Lekritir sakre.” Manman ek granmanman Timote pa ti zis lir Labib avek li, me zot ti ed li rezonn lo laverite ki dan Labib.​—2 Timote 1:5; 3:14, 15.

Kote ou kapab ganny led

Temwen Zeova in pibliy en kantite liv ki kapab ed bann paran ansenny zot zanfan laverite lo Bondye. Serten in ganny ekrir espesyalman pour bann pti manrmay. Lezot i kapab ed bann paran ek adolesan pour gard en bon kominikasyon. *

Byensir, avan ki paran i kapab ansenny zot zanfan lo Bondye, zot bezwen konn larepons serten sa bann kestyon difisil ki zanfan i kapab demande. Par egzanp, ki ou ti pou reponn si i ti demann ou: Akoz Bondye i les nou soufer? Ki plan Bondye pour later? Kote bann dimoun mor i ete? Temwen Zeova pou kontan pour ed ou reponn sa bann kestyon ek lezot ankor pour ki ou ek ou fanmir zot vin pli pros avek Bondye.​—Zak 4:8.

[Not anba lo paz]

^ par. 10 Sa mo Ebre ki’n ganny tradwir ‘fer antre’ dan ou garson dan Deterononm 6:7 i donn sa lide repet souvan en pwen.

^ par. 15 Pour bann pti manrmay, paran i kapab servi sa liv Ekout sa Gran Ansennyan, ki koz lo lansennyman Zezi Kri, ouswa Mon liv zistwar Labib ki servi en langaz senp pour rakont bann leson ki nou kapab tire dan Labib. Pour bann adolesan, paran i kapab servi Questions Young People Ask​—Answers That Work, Volim 1 ek 2.