Skip to content

Al lo konteni

“Tay dan en fason pour ganny sa pri”

“Tay dan en fason pour ganny sa pri”

“Tay dan en fason pour ganny sa pri”

“Tay dan en fason pour ganny sa pri.”​—1 KOR. 9:24.

1, 2. (a) Ki lankourazman Pol ti donn bann Kretyen Ebre? (b) Ki bann serviter Bondye i ganny ankouraze pour fer?

DAN son let pour bann Ebre, zapot Pol ti servi en legzanp byen tousan pour ankouraz son bann konpanyon Kretyen. I ti rapel zot ki zot pa ti tousel dan sa lakours pour ganny lavi. Zot ti antoure avek en “gro nyaz temwen” ki ti’n fini konplet sa lakours. Ler bann Kretyen Ebre ti pou mazin fidelite ek zefor bann serviter Bondye dan lepase, sa ti pou ankouraz zot pour kontinyen persevere olye aret dan semen.

2 Dan lartik avan nou ti etidye lavi serten sa bann serviter parmi sa “nyaz temwen.” Zot tou zot ti annan en lafwa solid ki ti ed zot reste fidel avek Bondye ziska lafen zot lakours pour lavi. Nou kapab tir en leson avek zot sikse. Parey nou ti vwar, Pol ti ankouraz bann Kretyen e nou osi pour: “Debaras nou avek tou fardo ki zenn nou e tou pese ki anvlop nou si fasilman e avek determinasyon annou fer sa lakours ki i’n propoz nou.”​—Ebr. 12:1.

3. Ki Pol ti pe esey dir kan i ti koz lo sa bann atlet dan bann lakours Grek?

3 Konsernan bann paryaz taye ki ti byen popiler sa lepok, sa liv Backgrounds of Early Christianity i dir ki bann “Grek ti fer legzersis e partisip dan bann konpetisyon touni.” * Sa bann atlet ti bezwen tir tou bann keksoz ki ti kapab vin en fardo pour zot e ralanti zot dan zot lakours. Petet nou ti kapab dir ki zot ti napa pider pour fer sa, me zot ti tay avek en sel lobzektif, pour ranport laviktwar. Sa ki Pol ti pe esey dir se ki pour ranport laviktwar dan sa lakours, i ti neseser pour bann atlet tir okenn lobstak ki ti kapab anpes zot reisi dan sa lakours. Sa ti en bon konsey ki ankor aplikab dan nou letan. Ki sa bann fardo ki kapab anpes nou ranport laviktwar dan sa lakours?

“Debaras nou avek tou fardo”

4. Kwa ki ti pe preokip bann dimoun dan letan Noe?

4 Pol ti konsey nou pour “debaras nou avek tou fardo.” Sa i vedir ki nou bezwen debaras nou avek tou sa ki ti kapab anpes nou donn tou nou latansyon e nou meyer dan sa lakours. Ki sa bann fardo ti kapab ete? Konsernan Noe, enn parmi bann legzanp ki Pol ti mansyonnen, Zezi ti dir: “Sa ki ti arive dan letan Noe, i pou arive parey dan lepok Fis-de-Lonm.” (Lik 17:26) Zezi pa ti pe met lanfaz lo lefet ki en destriksyon parey pa ti’n arive oparavan, me plito lo lafason ki sa bann dimoun ti pe viv sa letan. (Lir Matye 24:37-39.) Lamazorite dimoun dan letan Noe pa ti ni enterese avek Bondye e ni anvi fer li plezir. Kwa ki ti pe distrer zot? Pa gran keksoz. Manze, bwar e marye, bann keksoz ki normal dan lavi. Me Zezi ti dir ki vre problenm ki zot ti annan se ki zot pa ti pe “pran kont” sa lavertisman.

5. Kwa ki kapab ed nou pour reisi fini sa lakours?

5 Parey Noe ek son fanmir, nou annan en kantite keksoz pour fer sak zour. Nou bezwen ganny nou dipen e pran swen avek nou lekor ek nou fanmir. Sa i kapab pran en bon pe nou letan, lenerzi ek resours. Avek sa kantite problenm ekonomik, i ti kapab fasil pour enkyet konsernan bann keksoz de baz ki nou bezwen. Konman Kretyen ki’n dedye nou lavi avek Bondye, nou annan bann responsabilite teokratik enportan. Par egzanp, nou partisip dan predikasyon, prepare e partisip dan renyon, nou letid personnel ek Ladorasyon an fanmir i ed nou reste for spirityelman. Menm si Noe ti annan bokou pour fer dan servis Bondye, i “ti fer egzakteman sanmenm.” (Zen. 6:22) Ler nou pa pe pran en ta fardo pour met lo nou, me ki o kontrer nou pran pli ptigin ki nou kapab, sa pou ed nou pour arive fini sa lakours Kretyen.

6, 7. Ki konsey Zezi ki nou pa devret oubliye?

6 Ki Pol ti pe esey dir ler i ti dir debaras nou “avek tou fardo”? I evidan ki i pa pou posib pour liber nou avek tou responsabilite ki nou annan. Nou kapab gard antet sa ki Zezi ti dir, par egzanp: “Pa bezwen pran traka e demann zot lekor, ‘Ki nou pou manze? Ki nou pou bwar? Ki nou pou mete?’ Bann payen ki rod tousala. Me zot Papa ki dan lesyel i konn tou sa ki zot bezwen.” (Mat. 6:31, 32) Parol Zezi i montre ki menm bann keksoz normal dan lavi parey manze ek lenz i kapab vin en fardo oubyen fer nou tonbe si zot napa en plas apropriye dan nou lavi.

7 Mazin sa ki Zezi ti dir: “Zot Papa ki dan lesyel i konn tou sa ki zot bezwen.” Sa i vedir ki Zeova, nou Papa ki dan lesyel pou fer son par pour pran swen avek nou. Me selman nou kapab asire ki “tou sa ki [nou] bezwen” ki Zeova pou donn nou pa neseserman sa ki nou kontan ouswa oule. Toudmenm, Zezi i demann nou pour pa enkyet konsernan bann keksoz ki ‘bann payen ti pe rode’ avek devouman. Akoz? Parski pli tar, Zezi ti konsey son bann disip: “Fer byen atansyon zot menm, pangar zot vizilans i ganny detournen avek festen, labwason ek traka lavi. Fer atansyon sa zour i sirprann zot parey en pyez.”​—Lik 21:34, 35.

8. Akoz la konmela i sa bon letan pour “debaras nou avek tou fardo”?

8 Finisyon sa lakours i lanmenm la devan nou. Pa i ti pou fer lapenn si nou ti les serten sa bann fardo ralanti nou, zis avan nou fini sa lakours! Pour sa rezon konsey zapot Pol i vreman saz, kot i dir nou: “I en gran sours larises pour en dimoun si i kontant li avek sa ki i annan.” (1 Tim. 6:6) Si nou pran konsey Pol aker, nou pou pli kapab ranport sa lakours.

“Pese ki anvlop nou si fasilman”

9, 10. (a) Ki sa lekspresyon “pese ki anvlop nou si fasilman” i vedir? (b) Ki mannyer nou kapab ganny anvlope?

9 Apard debaras nou avek “tou fardo,” Pol ti dir ki nou devret debaras nou avek “pese ki anvlop nou si fasilman.” Ki savedir sa? Sa mo Grek ki’n ganny tradwir ‘anvlop si fasilman’ i aparet zis en fwa dan Labib. Albert Barnes en spesyalis Labib ti dir: “Dan en paryaz, en atlet ti pou veye ki kalite lenz i ti pou mete pangar divan ti a soufle dan son lenz e anpes li tay byen. I parey pour en Kretyen ki bezwen debaras li avek okenn keksoz ki ti pou annan menm lefe.” Kwa ki ti kapab anvlop ouswa anpes en Kretyen persevere dan sa lakours, andotmo afeblir son lafwa?

10 En Kretyen pa pou perdi son lafwa en sel kou. Sa pou ariv dousman dousman san ki i vreman realize. Pli boner dan son let, Pol ti averti bann Kretyen konsernan sa danze pour les zot ganny “antrennen” e devlop en “leker vreman move, ki refize krwar.” (Ebr. 2:1; 3:12) Si lenz en atlet ti anmay dan son lipye, preski sir sa atlet ti pou tonbe. I pli danzere ankor si sa atlet ti deside pour pa fatig li avek kalite lenz i pe tay ladan. Kwa ki ti kapab fer li inyor sa danze? Petet neglizans, distraksyon ouswa si sa dimoun i tro konfidan. Ki leson nou kapab aprann avek konsey Pol?

11. Kwa ki kapab fer nou perdi lafwa?

11 Nou devret gard antet ki sa ki nou fer la konmela ki pou determinen si finalman nou pou perdi lafwa o firamezir ki letan i pase. Konsernan sa lekspresyon “pese ki anvlop nou si fasilman,” en lot spesyalis Labib i dir ki “pese pou annan plis lefe lo nou depandan lo nou sirkonstans, nou lekor ek nou frekantasyon.” Sa ki i ti pe esey dir se ki nou lanvironnman, nou bann move dezir ek dimoun nou asosye avek i kapab annan en lefe lo nou. Zot kapab afeblir oubyen menm fer nou perdi lafwa.​—Mat. 13:3-9.

12. Si nou pa oule perdi nou lafwa, ki bann rapel nou devret pran aker?

12 Pour plizyer lannen, lesklav fidel e pridan in averti nou konsernan bann keksoz ki nou gete, sa ki nou ekoute, andotmo sa ki antre dan nou leker ek lespri. Zot in averti nou konsernan danze pour tay deryer larzan ek bann keksoz materyel. Si nou telman kontan bann lanmizman sa lemonn e nou anvi ganny dernyen model tou bann keksoz elektronik, sa pou pran tou nou letan. I ti pou en gro fot pour krwar ki sa bann konsey pe priv nou oubyen i aplik zis pour lezot e ki nou nou pa pou zanmen tonm dan sa bann problenm. Bann latrap lemonn Satan i anba anba e i kapab anbet nou. Serten in perdi lafwa akoz zot ti annan tro bokou konfyans dan zot lekor, zot ti neglizan e zot in les lemonn distrer zot. Tou sa la i kapab afekte nou lespwar pour ganny sa pri, lavi eternel.​—1 Zan 2:15-17.

13. Ki mannyer nou kapab protez nou lekor kont bann move lenfliyans?

13 Lannen ale, lannen vini, nou bezwen viv avek bann dimoun ki promouvwar bann bi, valer ek fason panse sa lemonn otour nou. (Lir Efezyen 2:1, 2.) Toudmenm, kantite ki nou ganny afekte avek sa ki otour nou i depan lo nou e lafason nou reazir anver sa bann kalite lenfliyans. Sa “lespas” oubyen ler ki zapot Pol ti koz lo la i kapab okazyonn lanmor. Fodre nou kontinyen reste vizilan pour nou pa ganny trangle oubyen toufe e pa fini sa lakours. Kwa ki kapab ed nou reste dan sa lakours? Zezi i sa pli bon legzanp ki ti tay son lakours ziska lafen. (Ebr. 12:2) Nou osi annan legzanp zapot Pol ki ti partisip dan sa paryaz taye ki bann Kretyen i ladan e i ti ankouraz son bann frer ek ser Kretyen pour imit li.​—1 Kor. 11:1; Fili. 3:14.

Ou kapab “ganny sa pri”

14. Ki mannyer Pol ti konsider sa lakours Kretyen?

14 Ki mannyer Pol ti konsider son lakours Kretyen? Dan son bann dernyen parol avek bann ansyen Efez, i ti dir: “Mon pa atas okenn valer spesyal avek mon lavi, pourvi ki mon kapab akonpli mon misyon e fini sa travay ki Senyer Zezi in konfye mwan.” (Akt 20:24) I ti pare pour sakrifye tou sa ki i ti annan enkli son lavi pour li kapab fini sa lakours. Pour Pol, tou zefor ek travay dir ki i ti’n fer an rapor avek sa bon nouvel pa ti pou’n abouti dan nanryen si i pa ti fini sa lakours. Me kantmenm sa, i ti napa en tro gran konfyans dan son lekor, konmsi i ti asire ki i ti pou kapab fini sa lakours. (Lir Filipyen 3:12, 13.) Se selman ver lafen son lavi ki i ti dir: “Mon’n konbat en bon konba, mon’n fini sa lakours, mon’n gard lafwa.”​—2 Tim. 4:7.

15. Ki lankourazman Pol ti donnen avek son bann frer ek ser ki dan sa lakours?

15 Deplis, Pol ti vreman anvi ki bann frer ek ser Kretyen i kapab fini sa lakours olye aret dan semen. Par egzanp, i ti demann bann Kretyen Filip pour travay dir pour zot ganny sove. Zot ti pou bezwen “atas zot for avek parol lavi.” I ti kontinyen par dir: “Pour ki mon a fyer pour zot, dan Zour Kris, e ki mon travay pa an-ven.” (Fili. 2:16) Pareyman, i ti ankouraz bann Kretyen Korent pour “tay dan en fason pour ganny sa pri.”​—1 Kor. 9:24.

16. Akoz nou devret reste konsantre lo sa pri?

16 Dan en lakours maraton, ou pa vwar laliny finisyon ler ou konmans sa lakours. Toudmenm, tou dimoun i reste konsantre lo laliny finisyon. Pli laliny i pros, pli ou pou determinen pour fini. I devret parey dan nou ka. Laliny finisyon ouswa sa pri i devret reel pour nou. Sa pou ed nou ganny sa pri.

17. Ki mannyer lafwa i ede reste konsantre lo sa pri?

17 Pol ti ekrir: “Lafwa i lasirans dan keksoz ki ou pe espere, e sertitid keksoz ki ou pa’n war.” (Ebr. 11:1) Abraam ek Sara ti pare pour kit zot lavi konfortab deryer e viv “konman en etranze dan sa pei” kot zot ti ale. Kwa ki ti ed zot? “Zot [ti vwar lakonplisman promes Bondye] de lwen.” Moiz ti rezet “pese pandan en pti pe letan” ek “bann trezor Lezip.” Kwa ki ti fer li annan lafwa ek lafors pour fer sa? “Son regar ti fikse lo rekonpans dan lavenir.” (Ebr. 11:8-13, 24-26) I toutafe normal ki zapot Pol ti konmans koz lo sa bann dimoun avek sa lekspresyon “par lafwa.” Lafwa ti ed sa bann serviter Bondye pour pa konsantre lo zot problenm ek difikilte me pour vwar sa ki Bondye ti pe fer e i ti pou fer pour zot.

18. Pour kapab debaras nou avek “pese ki anvlop nou si fasilman,” ki nou devret fer?

18 Ler nou medit lo legzanp lafwa bann zonm ek fanm dan Ebre 11 e imit zot legzanp, nou kapab devlop lafwa e debaras nou avek “pese ki anvlop nou si fasilman.” (Ebr. 12:1) Nou osi kapab “rode konman pous kanmarad pour annan lanmour e fer sa ki byen” ler nou zwenn ansanm avek bann dimoun ki pe esey devlop sa menm kalite lafwa.​—Ebr. 10:24.

19. Ki ou determinasyon konsernan sa pri?

19 Sa lakours i pros pour fini. Se konmsi nou kapab vwar laliny finisyon. Atraver nou lafwa ek led Zeova, nou osi nou kapab “debaras nou avek tou fardo ki zenn nou e tou pese ki anvlop nou si fasilman.” Wi, nou kapab tay sa lakours dan en fason ki nou pou kapab ranport sa pri e vwar realizasyon bann benediksyon nou Papa ek Bondye, Zeova.

[Not anba lo paz]

^ par. 3 Sa ti sokan pour bann Zwif sa letan. Dapre 2 Makabe, en liv ki pa dan Labib, en dispit ti leve ler gran pret Jason ti ofer pour konstri en lasal sport Zerizalenm pour adopte koutim bann Grek.​—2 Mak. 4:7-17.

Eski ou rapel?

• Ki savedir debaras nou avek “tou fardo”?

• Kwa ki kapab fer en Kretyen perdi son lafwa?

• Akoz nou devret reste konsantre lo sa pri?

[Kestyon]

[Portre lo paz 26]

Ki “pese ki anvlop nou si fasilman” e ki mannyer i kapab anvlop nou?