Skip to content

Al lo konteni

Pa “get deryer”

Pa “get deryer”

Pa “get deryer”

“Nenport ki ki konmans travay e get deryer li, i pa bon pour Rwayonm Bondye.”​—LIK 9:62.

KI OU POU REPONN?

Akoz nou devret “rapel sa ki ti ariv Madanm Lot”?

Ki sa trwa keksoz ki nou devret evite mazin lo la?

Dan ki fason nou kapab mars menm pa avek lorganizasyon Zeova?

1. Ki lavertisman Zezi ti donnen e ki kestyon nou kapab demann nou lekor?

“RAPEL byen ki ti ariv Madanm Lot!” (Lik 17:32) Sa lavertisman ki Zezi Kri ti donnen apepre 2,000 an pase i pli enportan ankor dan nou letan. Sa parol Zezi i fer sans, pa i vre? Me ki i ti pe esey dir? Bann Zwif ki ti ekout li pa ti bezwen plis leksplikasyon. Zot ti konn tre byen sa ki ti’n arive avek madanm Lot. Ler Lot ek son fanmir ti sove Sodonm, son madanm ti dezobeir, i ti get deryer e vin en pilye disel.​—Lir Zenez 19:17, 26.

2. Kwa ki ti’n kapab fer madanm Lot vir deryer e ki son dezobeisans ti kout li?

2 Me akoz madanm Lot ti get deryer? Eski i ti anvi zis vey zaksyon? Eski i ti vir deryer akoz i ti napa ase lafwa oubyen akoz i pa ti krwar ki sa destriksyon ti pou arive? Eski petet i ti pe get deryer avek latristes akoz bann keksoz ki i ti’n kit Sodonm? (Lik 17:31) Nenport ki rezon ki i ti annan pour vir deryer, son dezobeisans ti kout li son lavi. Zis mazin sa! I ti mor menm zour avek sa bann zabitan Sodonm ek Gomor ki ti pe anmenn en move lavi. I pa drol alor ki Zezi ti dir: “Rapel byen ki ti ariv Madanm Lot”!

3. Ki mannyer Zezi ti met lanfaz lo lenportans pour pa get deryer dan en sans senbolik?

3 Nou osi nou pe viv dan en letan kot i vreman enportan ki nou pa get deryer dan en sans senbolik. Zezi ti met lanfaz lo sa pwen ler i ti reponn en zonm ki ti anvi al dir orevwar son fanmir avan vin enn son disip. Zezi ti dir: “Nenport ki ki konmans travay e get deryer li, i pa bon pour Rwayonm Bondye.” (Lik 9:62) Eski Zezi ti tro dir oubyen ekspekte tro bokou avek lezot? Non, akoz i ti konnen ki sa zonm ti pe zis rod en leskiz pour pa vin son disip deswit. Pour Zezi, en dimoun ki annan en latitid koumsa i konmsi i pe “get deryer li.” Eski i ti pou en problenm si en dimoun ki ti pe travay dan plantasyon i get en pti kou deryer li oubyen menm met son zouti ater e vir deryer? Dan tou le de ka, si i fer sa, i ti pou ganny distrer dan sa ki i pe fer e sa ti kapab annan en move lefe lo son travay.

4. Lo kwa nou devret konsantre?

4 Olye mazin lepase, nou devret reste konsantre lo lavenir. Ekout sa konsey byen kler ki ganny trouve dan Proverb 4:25: “Ou lizye i devret get devan, wi ou lizye kler i devret kontinyen get drwat devan ou.”

5. Ki rezon nou annan pour pa get deryer?

5 Nou annan bon rezon pour nou pa get deryer. Akoz? Nou pe viv dan bann “dernyen zour.” (2 Tim. 3:1) Byento, pa zis de lavil ki pou ganny detrir me sa move lemonn antye. Kwa ki pou anpes nou tonm dan menm sityasyon ki madanm Lot? Pour konmanse, nou bezwen idantifye serten keksoz ki nou’n kit deryer ki nou ti kapab anvi mazinen. (2 Kor. 2:11) Annou vwar serten sa bann keksoz e gete ki mannyer nou kapab evit zot.

ANNOU PA MAZIN LEPASE

6. Akoz nou pa toultan kapab depan lo sa ki nou rapel?

6 Bokou dimoun i tant pour dir: ‘Ar wi, lontan!’ dan zar konmsi lepase ti pli gou ki konmela. Sa i kapab danzere. Pa tou keksoz lepase ki nou kapab rapel byen e san realize nou ti kapab mazinen ki bann problenm ki nou ti gannyen sa letan pa ti sitan grav e bann moman zwaye ti pli gou ki zot ti vreman ete. Sa fason panse i kapab fer nou anvi reviv lepase. Me Labib i averti nou: “Pa bezwen dir, ‘Akoz lepase ti pli bon ki konmela?’ parski i pa saz pour demann sa.” (Ekle. 7:10, New English Translation) Akoz sa fason panse i vreman danzere?

7-9. (a) Ki ti arive avek bann Izraelit Lezip? (b) Akoz bann Izraelit ti zwaye? (c) Pour ki rezon bann Izraelit ti konmans plennyen e konplent?

7 Annou vwar sa ki ti arive avek bann Izraelit dan lepok Moiz. Menm si o konmansman, zot ti ganny konsidere konman bann envite Lezip, apre lanmor Zozef, bann Ezipsyen ti “etablir bann sef lo [bann Izraelit] pour fer zot fer bann travay dir, pour ki zot rente ler zot anmenn zot fardo.” (Egz. 1:11) Finalman, pep Bondye ti ganny martirize ler Faraon ti pe fer tou pour esey diminyen lakantite zot ki i ti annan. (Egz. 1:15, 16, 22) I pa drol alor ki Zeova ti dir Moiz: “Mon’n vreman vwar soufrans ki mon pep i ladan Lezip, e mon’n tann zot pe kriye akoz bann ki fors zot travay. Mon konn tre byen sa douler ki lo zot.”​—Egz. 3:7.

8 Zis mazin sa lazwa ki bann Izraelit ti resanti kan finalman zot ti nepli lesklav e zot ti sorti Lezip konman en pep lib! Dan en fason ekstraordiner, zot ti vwar pwisans Zeova ler i ti anmenn sa Dis Fleo lo Faraon orgeye ek son pep. (Lir Egzod 6:1, 6, 7.) Finalman, bann Ezipsyen pa ti zis les bann Izraelit ale, me zot ti sipliy zot pour zot ale e donn zot en kantite lor ek larzan. I ti telman bokou ki i ti konmsi pep Bondye ti’n “depouy bann Ezipsyen.” (Egz. 12:33-36) Bann Izraelit ti resanti en pli gran lazwa ankor kan zot ti vwar Faraon ek son larme ganny detrir dan Lanmer Rouz. (Egz. 14:30, 31) Si ou ti’n vwar tou sa la arive avek ou de lizye, pa ou lafwa ti pou’n ranforsi!

9 Sa ki vreman enkrwayab, se ki dan zis en ptigin letan apre ki zot ti’n ganny delivre dan en fason mirakile, sa bann menm dimoun ti konmans plennyen e konplent. Akoz? Akoz manze. Zot pa ti satisfe avek sa ki Zeova ti donn zot e zot ti konmans konplent: “Ar wi, ler nou mazin sa pwason ki nou ti manze pour nanryen Lezip, sa bann kokonm, melon, pwaro, zonnyon ek lay! La gete! Nou’n deperir! Nou vwar zis lamann menm dan nou lizye.” (Nom. 11:5, 6) I evidan ki zot ti napa en pwennvi ekilibre lo lepase, ziska en degre ki zot ti menm anvi retourn dan sa pei kot zot ti lesklav. (Nom. 14:2-4) Bann Izraelit ti mazin bann keksoz lepase e zot ti perdi faver Zeova.​—Nom. 11:10.

10. Ki leson nou aprann avek bann Izraelit?

10 Ki leson nou kapab aprann? Kan nou fer fas avek bann difikilte ek problenm, annou pa konsantre lo sa ki ti kapab paret konman bann bon keksoz lepase, menm petet avan ki nou ti konn laverite. Menm si i pa mal pour mazin bann leson ki nou’n aprann atraver nou bann leksperyans lepase ouswa nou mazin bann bon moman, nou bezwen ekilibre e annan en pwennvi realistik lo lepase. Si non, nou kapab tant pour pa satisfe avek sa ki nou annan konmela e tant pour anvi viv parey lontan.​—Lir 2 Pyer 2:20-22.

BANN SAKRIFIS LEPASE

11. Ki mannyer serten i konsider bann sakrifis ki zot in fer dan lepase?

11 Malerezman, serten i mazin bann sakrifis ki zot in fer dan lepase e konsider zot konman bann sans ki zot in gate. Petet ou ti annan sa sans pour al liniversite, annan en o pozisyon dan lasosyete e annan en ta larzan, me ou ti deside pour pa fer li. Bokou nou bann frer ek ser ti’n kapab vin enportan dan domenn biznes, divertisman, ledikasyon ouswa sport, me zot in kit tou sa la deryer. Prezan, letan in pase e lafen pa ankor vini. Eski ou ankor pe mazin sa ki ou ti’n kapab devenir si ou pa ti’n fer sa bann sakrifis?

12. Ki mannyer Pol ti santi anver bann keksoz ki i ti kit deryer?

12 Zapot Pol ti abandonn bokou pour vin en disip Kris. (Fili. 3:4-6) Ki mannyer i ti santi anver bann keksoz ki i ti kit deryer? I dir nou: “Me tou sa bann keksoz ki mon ti krwar ti en gen pour mwan, aprezan mon konsider zot konman en pert akoz Kris.” Akoz? I dir: “Mon konsider tou keksoz konpletman konman en pert, akoz sa valer bokou pli siperyer ki annan dan konnesans mon Senyer, Kris Zezi. Akoz li, mon’n rezet tou, mon konsider tousala konman salte, pour mwan kapab ganny Kris.” * (Fili. 3:7, 8, nou ki’n met an italik.) Zis parey en dimoun ki pe zet salte pa pou regret sa ki i zete, Pol pa ti santi okenn regre pour sa bann loportinite ki i ti’n kit deryer. I ti nepli santi ki zot ti annan okenn valer.

13, 14. Ki mannyer nou kapab swiv legzanp Pol?

13 Kwa ki pou ed nou si nou vwar nou pe konmans mazin bann loportinite ki nou’n swadizan les pase? Akoz ou pa swiv legzanp Pol? Ki mannyer? Fodre ou apresye valer sa ki ou annan la konmela. Ou annan en relasyon sitan presye avek Zeova e ou’n demontre ou fidelite anver li. (Ebr. 6:10) Nenport kwa ki lemonn i kapab ofer ou, i napa en sou valer konpare avek bann benediksyon spirityel ki ou pe gannyen la konmela e ki ou pou gannyen a lavenir.​—Lir Mark 10:28-30.

14 Apre sa, Pol ti koz lo en keksoz ki pou ed nou kontinyen servi Bondye fidelman. I ti dir ki i ti pe ‘oubliy tou sa ki deryer li, e i ti pe fer tou pour ganny sa ki par devan.’ (Fili. 3:13) Pol i met lanfaz lo de letap e tou le de i enportan. Premyerman, nou bezwen oubliy bann keksoz ki nou’n kit deryer, nou pa kapab gaspiy nou lenerzi ek letan pour konsantre oubyen enkyet pour bann keksoz lepase. Dezyenmman, parey en atlet ki’n ariv o bor laliny finisyon, nou bezwen fer tou, setadir nou bezwen pous nou lekor devan e reste konsantre lo lavenir.

15. Ki byenfe nou gannyen si nou pran letan pour reflesir lo legzanp bann serviter fidel Bondye?

15 Kan nou medit lo legzanp bann serviter Bondye ki ti fidel dan lepase e dan nou letan, nou pou annan plis lanvi pour avans pli devan olye get deryer. Pran legzanp Abraam ek Sara. Fer konmsi zot ti’n kontinyen mazin Our, sa lavil kot zot ti sorti. Pa zot ti pou’n “ganny lokazyon retourn laba”? (Ebr. 11:13-15) Me zot pa ti retournen. Moiz li, i ti kit plis keksoz Lezip ki okenn Izraelit ti bezwen kite pli tar. Me, Labib pa dir si Moiz ti regret sa ki i ti’n kit deryer. O kontrer, i montre ki “i ti aksepte mepri pour Kris konman en keksoz pli gran valer ki bann trezor Lezip, parski son regar ti fikse lo rekonpans dan lavenir.”​—Ebr. 11:26.

BANN MOVE LEKSPERYANS LEPASE

16. Ki lefe bann leksperyans lepase i kapab annan lo nou?

16 Parfwa sa ki’n arive dan nou lavi i kapab paret negatif. Par ler, nou lespri i kapab fatige akoz bann pese ouswa fot ki nou’n fer dan lepase. (Ps. 51:3) Ouswa nou ankor santi nou sagren oubyen ankoler akoz en konsey ki nou’n gannyen. (Ebr. 12:11) Petet nou kapab pe mazin bokou lo bann lenzistis ki nou’n fer fas avek. (Ps. 55:2) Ki nou kapab fer pour fer sir ki nou pa les bann leksperyans parey fer nou konsantre lo bann keksoz lepase? Annou vwar trwa legzanp.

17. (a) Akoz Pol ti dir ki i “pli pti ki pli pti parmi manm pep Bondye”? (b) Kwa ki ti ed Pol pour pa preokip li avek bann panse negatif?

17 Fot lepase. Zapot Pol ti dir ki i “pli pti ki pli pti parmi manm pep Bondye.” (Efe. 3:8) Akoz i ti santi li koumsa? I ti dir: “Parski mon’n persekit [“kongregasyon,” NW] Bondye.” (1 Kor. 15:9) Eski ou kapab imazinen ki mannyer Pol ti santi kan i ti zwenn sa bann ki i ti persekite oparavan? Me olye les bann santiman negatif fatig li, Pol ti plito konsantre lo sa labonte ekstraordiner ki Bondye ti’n demontre anver li. (1 Tim. 1:12-16) Sa rekonesans ki i ti santi ti motiv li dan son minister. Son move kondwit ti parmi bann keksoz ki Pol ti’n determinen pour oubliye. Si nou osi nou konsantre lo mizerikord ki Zeova in demontre anver nou, nou pa pou les bann keksoz lepase ki nou pa kapab sanze afeblir nou. Nou kapab servi nou lafors pour sa travay ki nou annan pour fer.

18. (a) Ki i kapab arive si nou pa’n kontan en konsey ki nou’n gannyen? (b) Ki mannyer nou kapab pran aker parol Salomon konsernan ekout konsey?

18 Bann konsey ki kapab difisil aksepte. Ki pou arive si nou toultan mazin bann konsey lepase ki nou pa’n kontan? I pa pou zis difisil, me i pou osi annan en move lefe lo nou, i kapab fer nou “dekouraze.” (Ebr. 12:5) Nou ti kapab pa “pran o-serye” oubyen rezet sa konsey. Nou ti kapab aksepte sa konsey, me apre nou telman “dekouraze” ki nou abandonn dan semen. An tou ka, rezilta i parey, nou pa pe les sa konsey ed nou e rafin nou. Pa i ti pou pli bon si nou ti pran aker parol Salomon: “Tyonbo disiplin, pa les li ale. Gard li akoz i ou lavi.” (Prov. 4:13) Parey en drayver ki obeir bann siny lo semen, ou osi ou devret aksepte konsey, annou met li an pratik e avans pli devan dan ou lavi.​—Prov. 4:26, 27; lir Ebre 12:12, 13.

19. Ki mannyer nou kapab imit lafwa Abakouk ek Zeremi?

19 Lenzistis reel ouswa sa ki paret en lenzistis. Parler nou kapab santi parey Abakouk ki ti plennyen pour ki Zeova i demontre lazistis. I ti zis pa pe konpran akoz Zeova ti pe permet bann keksoz enzis arive. (Aba. 1:2, 3) I vreman enportan ki nou imit lafwa sa profet ki ti dir: “Me tandis ki mwan, mon pou dan en gran lakontantman akoz Zeova; mon pou zwaye akoz Bondye ki pou sov mwan.” (Aba. 3:18) Parey profet Zeremi, nou bezwen “kontinyen espere” avek en lafwa for dan Zeova, nou Bondye lazistis e annan konfyans ki i pou regle tou keksoz dan son letan apropriye.​—Lam. 3:19-24.

20. Ki mannyer nou kapab montre ki nou “rapel byen ki ti ariv Madanm Lot”?

20 Nou pe viv dan bann moman vreman spesyal. Bann levennman ekstraordiner pe arive e i annan ankor ki pou arive byento. Annou kontinyen mars menm pa avek lorganizasyon Zeova. Annou swiv konsey Labib pour kontinyen get devan e pa deryer. Si nou fer sa nou pou montre ki nou “rapel byen ki ti ariv Madanm Lot!”

[Not anba lo paz]

^ par. 12 Dan langaz orizinal, sa mo ki’n ganny tradwir “salte” ti osi vedir sa ki ganny “zete avek lisyen,” “malpropte” ouswa “lasel.” En spesyalis Labib i dir ki lafason ki Pol ti servi sa mo i montre ki i ti “determinen pour rezet en keksoz ki napa valer, ki repinyan e ki personn pa oule nanryen pour fer avek.”

[Kestyon]