Skip to content

Al lo konteni

Servi Bondye laliberte

Servi Bondye laliberte

Servi Bondye laliberte

“La lanmour Bondye: ki nou obei son konmannman; e son bann konmannman i pa en fardo.”​—1 ZAN 5:3.

ESKI OU KAPAB REPONN?

Ki mannyer Satan i esey fer nou krwar ki lalwa Bondye i en fardo?

Akoz nou bezwen vey byen nou frekantasyon?

Kwa ki pou ed nou reste fidel avek Bondye laliberte?

1. Ki mannyer Zeova i konsider laliberte e ki mannyer i ti demontre sa anver Adan ek Ev?

ZEOVA i sa sel Personnaz ki konpletman lib. Pourtan, i pa zanmen mal servi son laliberte oubyen i pa ni menm vey sak pti keksoz ki son bann serviter i fer pour fors zot azir dan en serten fason. O kontrer, i’n donn zot sa liberte pour swazir ki permet zot servi zot prop linisyativ pour satisfer zot bann dezir ki apropriye. Par egzanp, Bondye ti defann Adan ek Ev pour fer zis en keksoz. I ti defann zot manz fri lo “pye konnesans bon e move.” (Zen. 2:17) Alor, pa i ti posib pour zot fer lavolonte zot Kreater e an menm tan gard zot laliberte!

2. Akoz nou premye paran ti perdi sa laliberte ki Bondye ti donn zot?

2 Akoz Bondye ti les nou premye paran sitan lib? I ti kre zot dan son resanblans, donn zot en konsyans e ekspekte ki zot lanmour pour li konman zot Kreater ti pou gid zot pour fer sa ki byen. (Zen. 1:27; Rom. 2:15) Malerezman, Adan ek Ev pa ti apresye sa Enn ki ti’n donn zot lavi ek sa laliberte. Zot ti ekout Satan e pran desizyon lo zot menm konsernan sa ki byen ek sa ki mal. Zot ti krwar ki sa ti pou donn zot plis laliberte, me an realite zot e zot bann zanfan ti vin lesklav pese e sa in anmenn soufrans ek lanmor.​—Rom. 5:12.

3, 4. Ki taktik Satan i servi pour esey anbet nou konsernan bann standar Zeova?

3 Si Satan ti reisi fer de imen parfe ek en kantite lanz rezet lotorite Bondye, i kapab anbet nou osi. Son taktik i ankor parey. I esey anbet nou pour krwar ki bann standar Bondye i en fardo e ki zot anpes nou viv en lavi ki gou. (1 Zan 5:3) Si nou kontinyelman frekant bann dimoun ki annan sa fason panse, sa pou annan en gran lenfliyans lo nou. En ser 24-r-an ki ti komet limoralite seksyel ti dir: “Move frekantasyon ti enfliyans mwan bokou akoz mon ti per pour annan en pwennvi diferan avek sa ki pour mon bann zanmi.” Petet ou osi ou’n deza eksperyans move lenfliyans ki lezot i kapab annan lo ou.

4 Malerezman, menm serten dan kongregasyon Kretyen i kapab annan en move lenfliyans lo nou. En zenn Temwen ti dir: “Mon ti zanmi avek serten zenn ki ti pe pwente avek bann dimoun lemonn.” I ti azoute: “Mon ti realize ki pli mon ti frekant zot, pli mon ti pe vin parey zot. Mon relasyon avek Zeova ti pe ganny afekte. Mon ti perdi lapeti pour sa nouritir spirityel dan renyon e mon ti negliz predikasyon. I ti a sa moman ki mon ti deside pour aret frekant sa bann zenn e se sa ki mon ti fer!” Eski ou realize ki kantite ou bann zanmi i kapab enfliyans ou? Annou egzamin en legzanp dan Labib ki kapab ed nou ozordi.​—Rom. 15:4.

I TI VOL ZOT LEKER

5, 6. Ki mannyer Absalonm ti anbet lezot e eski son plan ti marse?

5 Dan Labib i annan bokou legzanp bann dimoun ki ti annan move lenfliyans lo lezot. Absalonm, garson Lerwa David i enn sa bann legzanp. I ti vreman en zoli garson. Parey Satan, i ti les son lanbisyon egois devlope dan son leker e sa ti fer li anvi pran tronn son papa menm si i ti napa drwa pour vin lerwa. * Pour esey vin lerwa, Absalonm ti fer bann Izraelit krwar ki zot lerwa pa ti enterese ditou avek zot problenm tandis ki li i ti annan lentere senser dan zot. Zis parey Dyab ti fer dan zarden Edenn, Absalonm ti fer krwar ki i ti en bon dimoun e an menm tan koz manti lo son prop papa.​—2 Sam. 15:1-5.

6 Eski plan Absalonm ti marse? Wi, i ti marse ziska en serten degre akoz Labib i dir: “Absalonm ti kontinyen vol leker bann zonm Izrael.” (2 Sam. 15:6) Me a lafen, larogans Absalonm ti fer son maler. Li ansanm avek plizyer mil dimoun ki i ti’n anbete ti ganny touye.​—2 Sam. 18:7, 14-17.

7. Ki leson nou kapab aprann avek legzanp Absalonm? (Vwar portre lo paz 19.)

7 Akoz sa bann Izraelit ti fasilman ganny anbete? Petet akoz zot ti anvi sa bann keksoz ki Absalonm ti’n promet zot. Oubyen zot ti’n ganny atire par son labote. Me dan nenport ki ka, nou kapab asire ki zot pa ti lwayal avek Zeova ek sa lerwa ki i ti’n apwente. Ozordi, Satan i ankor pe servi bann dimoun ki parey Absalonm pour esey vol leker bann serviter Zeova. Petet zot kapab dir ou: ‘Bann standar Zeova i tro strik’ ouswa, ‘get tou sa bann dimoun ki pa pe servi Zeova, pa zot pe byen anmize!’ Eski ou pou rekonnet ki sa i bann mansonz e kontinyen reste fidel avek Zeova? Eski ou pou rekonnet ki zis “lalwa parfe” Zeova, setadir lalwa Kris ki kapab donn sa vre laliberte? (Zak 1:25) Si wi, montre ki ou kontan sa lalwa e pa zanmen les ou ganny tante pour mal servi ou laliberte.​—Lir 1 Pyer 2:16.

8. Mansyonn serten legzanp ki montre ki nou pa ganny lazwa kan nou pa viv dapre bann standar moral Zeova.

8 Satan i sirtou target bann zenn. En frer ki aprezan i dan son 30 an i dir sa konsernan letan i ti adolesan: “Mon ti vwar bann standar moral Zeova konman en fardo, pa konman en proteksyon.” Finalman, i ti komet limoralite seksyel. Me sa pa ti anmenn lazwa dan son lavi. I ti dir: “Pour plizyer lannen, mon ti annan remordkonsyans e mon ti santi mwan koupab.” En ser ti osi ekrir konsernan son ladolesans: “Apre ki ou komet limoralite seksyel ou santi en vid dan ou lavi e ou toultan sagren. Menm 19 an apre, mon ankor pe kontinyen rapel sa bann move souvenir.” En lot ser ti dir: “Ler mon mazinen ki mon kondwit ti afekte bann dimoun ki mon sitan kontan, sa in anmenn bann move konsekans lo mon santiman, mon moral ek mon spirityalite. I vreman terib pour viv san laprouvasyon Zeova.” Satan pa anvi ki ou mazin lo konsekans ou pese.

9. (a) Ki kestyon ki pou ed nou analiz nou pwennvi lo bann lalwa ek prensip Zeova? (b) Akoz i enportan pour konn Bondye byen?

9 Pa i fer lapenn pour vwar en kantite zenn e menm bann adilt aprann ki satisfer zot move dezir i kapab kout zot ser! (Gal. 6:7, 8) Alor demann ou lekor: ‘Eski mon rekonnet bann trik ki Satan i servi pour anbet mwan?’ ‘Eski mon konsider Zeova konman mon pli bon Zanmi, sa enn ki toultan koz laverite e ki anvi sa ki pli bon pour mwan?’ ‘Eski mon vreman krwar ki i pou toultan donn mwan sa ki meyer e sa ki pou fer mwan vreman ere?’ (Lir Izai 48:17, 18. *) Pour ou kapab senserman dir wi, ou bezwen annan en konnesans profon lo Zeova. Ou bezwen annan en relasyon pros avek li e realize ki i’n donn nou bann prensip ek lalwa dan Labib akoz i kontan nou, pa akoz i anvi priv nou.​—Ps. 25:14.

DONN MWAN EN LEKER SAZ E OBEISAN

10. Akoz nou devret fer bokou zefor pour imit zenn Lerwa Salomon?

10 Kan i ti ankor en zenn onm, Salomon ti dir sa dan lapriyer: “Mwan mon zis en garson. Mon pa konnen konman mon pou sorti e ki mannyer mon pou antre.” Apre, i ti demann Zeova pour donn li en leker saz e obeisan. (1 Rwa. 3:7-9, 12) Ki swa ou zenn oubyen aze, Zeova pou reponn ou lapriyer parey i ti fer pour Salomon! Byensir, Zeova pa pou donn ou lasazes ek konprenezon dan en fason mirakile. Me i pou fer ou vin saz si ou etidye son Parol, demann li son lespri sen e servi byen bann provizyon spirityel ki nou gannyen atraver kongregasyon Kretyen. (Zak 1:5) Zeova i servi sa bann mwayen pour fer tou son bann serviter vin pli saz ki bann ki inyor son konsey ek bann ki konsider zot konman “bann malen ek bann entelizan.”​—Lik 10:21; lir Psonm 119:98-100. *

11-13. (a) Ki leson enportan nou kapab tire dan Psonm 26:4, Proverb 13:20 ek 1 Korentyen 15:33? (b) Ki mannyer ou ti pou aplik sa bann prensip Labib?

11 Aprezan annou egzamin detrwa verse Labib ki ansenny nou bann leson enportan konsernan bann dimoun ki nou frekante. Sa pou osi ed nou konpran lenportans etidye Labib e medit lo sa ki nou lir pour ki nou kapab devlop en relasyon pros avek Zeova. “Mon pa’n asiz avek bann anbeter; e mon pa frekant bann ki kasyet sa ki zot ete.” (Ps. 26:4) “Sa ki mars avek bann dimoun saz pou vin saz, me sa ki frekant bann enbesil pou mal pase.” (Prov. 13:20) “Move frekantasyon, i gat repitasyon.”​—1 Kor. 15:33.

12 Ki leson enportan nou kapab tire dan sa bann verse? (1) Zeova i anvi ki nou swazir byen lekel ki nou frekante. I anvi protez nou moralman e spirityelman. (2) Bann dimoun ki nou frekante pou swa enfliyans nou pour fer sa ki byen ouswa sa ki mal. Sa i en realite lavi. Lafason ki sa bann verse in ganny ekrir i montre ki Zeova i anvi tous nou leker. Dan ki fason? Remarke ki sa bann verse pa’n ganny ekrir konman bann lareg, par egzanp: “Ou pa devret . . .” O kontrer, zot senpleman pe dir laverite. I konmsi Zeova pe dir nou: ‘La laverite. Aprezan, ki mannyer ou pou azir? Kwa ki dan ou leker?’

13 Finalman, vi ki sa trwa verse in ganny ekrir konman bann senp laverite, i bann konsey ki toultan azour e nou kapab aplik zot dan diferan fason. Pour eksplike, demann ou lekor bann kestyon parey: Ki mannyer mon kapab evite pas letan avek bann dimoun ki “kasyet sa ki zot ete”? Ki sityasyon ki kapab fer mwan vin an kontak avek zot? (Prov. 3:32; 6:12) Lekel sa bann “dimoun saz” ki Zeova i anvi mon pas letan avek? Lekel sa “bann enbesil” ki i pa anvi mon frekante? (Ps. 111:10; 112:1; Prov. 1:7) Ki “repitasyon” mon pou gate si mon annan en move frekantasyon? Eski zis dan lemonn ki annan bann dimoun ki pa bon frekante? (2 Pyer 2:1-3) Ki mannyer ou ti pou reponn sa bann kestyon?

14. Ki mannyer ou kapab amelyor ou Ladorasyon an fanmir?

14 La ki ou’n rezonn lo sa ki Labib i dir konsernan frekantasyon, akoz ou pa egzamin lezot verse ki koz lo lafason ki Bondye i panse lo lezot size ki konsern ou ek ou fanmir? * Paran, diskit konsernan sa bann size pandan ou Ladorasyon an fanmir. Letan ou fer sa, gard antet ki ou lobzektif se pour ed sak manm ou fanmir pour devlop plis lapresyasyon pour sa gran lanmour ki Bondye i demontre anver nou atraver son bann lalwa ek prensip. (Ps. 119:72) Etidye Labib dan sa fason pou fer fanmir antye vin pli pros avek Zeova e avek kanmarad.

15. Ki mannyer ou pou konnen si ou pe devlop en leker saz e obeisan?

15 Ki mannyer ou pou konnen si ou pe devlop en leker saz e obeisan? En fason se par konpar ou fason panse avek fason panse bann serviter fidel dan lepase parey Lerwa David ki ti ekrir: “O mon Bondye, mon’n pran plezir pour fer ou lavolonte, e ou lalwa i o profon dan mwan.” (Ps. 40:8) Pareyman, ekriven Psonm 119 i dir: “Pa mon vreman kontan ou lalwa! Tou dilon lazournen mon mazin sanmenm.” (Ps. 119:97) Nou bezwen fer bokou zefor pour devlop sa kalite lanmour, par fer letid o profon, lapriyer ek meditasyon. Kan nou vwar sa kantite benediksyon ki nou gannyen akoz nou pe obeir bann prensip ek lalwa Bondye, sa pou osi ed nou devlop sa kalite lanmour.​—Ps. 34:8.

ANNOU LITE POUR TOULTAN FER SA KI FER PLEZIR ZEOVA!

16. Ki nou bezwen realize si nou anvi ranport laviktwar dan sa lager pour vre laliberte?

16 Tou dilon listwar, bann nasyon in lager en kantite o non laliberte. Alor, pa ou devret bokou pli determinen pour fer sa batay spirityel pour toultan fer sa ki fer plezir Zeova! Ou bezwen realize ki ou lennmi i pa zis Satan, sa lemonn ek son leta lespri anpwazonnen. Ou osi bezwen lalit avek ou prop lenperfeksyon ek leker tret. (Zer. 17:9; Efe. 2:3) Me avek led Zeova, ou kapab ranport laviktwar. Deplis, sak laviktwar ki ou pou gannyen ki swa pti ou gran i pou annan omwen de lefe pozitif. Premyerman, ou pou fer leker Zeova rezwir. (Prov. 27:11) Dezyenmman, pli ou vwar sa bon lefe ki “lalwa parfe, lalwa laliberte” i annan, ou pou vin pli determinen pour reste lo sa ‘semen etrwat’ ki anmenn ver lavi eternel. Avek letan ou pou kapab eksperyans plis laliberte ki Zeova in promet son bann serviter fidel.​—Zak 1:25; Mat. 7:13, 14.

17. Akoz nou pa devret dekouraze kan nou fer fot e ki led Zeova pou donn nou?

17 Parfwa nou tou nou fer fot. (Ekle. 7:20) Kan sa i arive, pa bezwen santi ou tro dekouraze oubyen ki ou pa vo nanryen. Plito, fer sa ki neseser pour koriz sa fot menm si i enplik rod led avek bann ansyen dan ou kongregasyon. Konsernan zot lapriyer, Zak ti ekrir: “Lapriyer avek lafwa i a sov sa malad, e Senyer i a donn li lasante; e si i’n komet okenn pese i a ganny pardonnen.” (Zak 5:15) Pa zanmen oubliye ki Bondye i annan bokou mizerikord e ki i’n atir ou dan kongregasyon akoz i ti vwar ou potansyel. (Lir Psonm 103:8, 9. *) Alor, si ou kontinyen annan en leker konplet anver Zeova, i pa pou zanmen rezet ou.​—1 Kron. 28:9.

18. Ki mannyer nou kapab azir an armoni avek lapriyer Zezi dan Zan 17:15?

18 Kan i ti pe fer lapriyer avek son 11 zapot fidel sa dernyen swar avan son lanmor, Zezi ti dir sa parol inoubliyab konsernan zot: “Prezerv zot kont sa enn ki apel Malen.” (Zan 17:15) Zezi pa ti konsernen zis avek son 11 zapot me avek tou son bann disip. Alor nou kapab asire ki Zeova pou reponn lapriyer Zezi par protez nou pandan sa bann dernyen zour ki difisil. “Pour bann ki pe demontre lentegrite dan lafason ki zot marse, [Zeova] i en boukliye. . . . I pou protez semen son bann fidel.” (Prov. 2:7, 8) I vre, pour demontre lentegrite dan lafason ki nou marse i annan son bann defi, me i sa sel semen ver lavi eternel ek vre laliberte. (Rom. 8:21) Pa les personn anpes ou ganny sa benediksyon!

[Not anba lo paz]

^ par. 5 Bondye ti promet David ki en “desandans” ti pou erit son tronn apre nesans Absalonm. Alor, Absalonm ti’n bezwen konnen ki pa li ki Zeova ti’n swazir pour vin lerwa apre David.​—2 Sam. 3:3; 7:12.

^ par. 9 Izai 48:17, 18: 17 La sa ki Zeova in dir, sa Enn ki’n reaste ou, Sen Izrael: ‘Mwan Zeova, mon ou Bondye, sa Enn ki pe ansenny ou pour ou prop byenfe, sa Enn ki pe fer ou mars dan sa semen ki ou devret marse. 18 Si selman ou byen atantif anver mon bann komannman! Alor ou lape pou vin zis parey en larivyer e ou ladrwatir parey bann laroul dan lanmer.’”

^ par. 10 Psonm 119:98-100: 98 Ou komannman in fer mwan vin pli saz ki mon bann lennmi, akoz mon’n fer li vin mon komannman pour en letan endefini. 99 Mon annan plis bon zizman ki mon bann ansenyan, akoz ou bann rapel i sanmenm ki mon mazinen. 100 Mon’n azir avek plis konprenezon ki bann zonm aze, akoz mon’n obeir ou bann lord.”

^ par. 14 Petet ou kapab servi 1 Korentyen 13:4-8 kot Pol i dekrir ki savedir lanmour ek Psonm 19:7-11 ki koz lo tou sa bann benediksyon ki nou kapab gannyen si nou obeir lalwa Zeova.

^ par. 17 Psonm 103:8, 9: 8 Zeova i annan mizerikord ek konpasyon, pa ankoler vitman, e annan en kantite labonte leker. 9 I pa pou toultan rod fot. I pa pou ni menm reste ankoler pour en letan endefini.”

[Kestyon]

[Portre lo paz 19]

Ki mannyer nou kapab idantifye bann dimoun ki parey Absalonm ozordi e pa les zot anbet nou?