Skip to content

Al lo konteni

Pardonn kanmarad volonterman

Pardonn kanmarad volonterman

Pardonn kanmarad volonterman

“Siport kanmarad, pardonn kanmarad sak fwa ki enn ant zot i ofans en lot.”​—KOL. 3:13.

KI OU POU REPONN?

Akoz nou bezwen pare pour pardonnen?

Ki legzanp Zezi ti servi pour montre ki i enportan pour pardonnen?

Ki byenfe nou gannyen kan nou pare pour pardonn lezot?

1, 2. Akoz i apropriye pour gete si ou annan en latitid pare pour pardonnen?

LABIB i ed nou konpran ki mannyer Zeova i vwar pese e konman i reazir kan nou komet pese. I osi dir nou bokou lo pardon. Dan lartik avan, nou ti vwar ki David ek Manase ti fer pour Zeova pardonn zot. Zot ti regret sa ki zot ti’n fer, konfes avek Zeova, rezet tou zot move aksyon e repantir. An retour zot ti reganny faver Zeova.

2 Annou egzamin en lot laspe konsernan pardon. Ki mannyer ou ti pou’n santi anver Manase si enn son bann viktim ti ou fanmir? Eski ou ti pou kapab pardonn Manase? Sa i en bon kestyon pour demande ozordi, akoz nou pe viv dan en move lemonn ki ranpli avek dimoun egois e vyolan. Alor, akoz en Kretyen i bezwen devlop en latitid pare pour pardonnen? Si ou’n soufer akoz en lenzistis, kwa ki kapab ed ou pour kontrol ou lemosyon, azir dan lafason ki Zeova i anvi, e pare pour pardonnen?

AKOZ NOU BEZWEN PARDONNEN

3-5. (a) Ki legzanp Zezi ti servi pour ed bann ki ti pe ekout li konpran nesesite pour pardonnen? (b) Ki pwen Zezi ti fer resorti dan Matye 18:21-35?

3 Si nou anvi gard lape dan nou relasyon avek nou fanmir, zanmi, lezot dimoun ki pa dan kongregasyon, ek Zeova, fodre nou pare pour pardonnen. Labib i montre ki nou devret pare pour pardonn lezot malgre nenport ki kantite fwa zot ofans nou, sa i nou devwar konman Kretyen. Pour montre ki sa i rezonnab, Zezi ti servi legzanp en lesklav ki ti annan en det pour peye.

4 Sa lesklav ti dwa son met lavaler lapey 60,000,000 lazournen travay, me son met ti kennsel sa det. Pli tar, sa menm lesklav pa ti oule kennsel det enn son kanmarad lesklav ki ti dwa li lavaler lapey 100 lazournen travay. Sa zonm ti sipliy sa lesklav ki ti’n ganny pardonnen pour sa gro sonm larzan pour annan pasyans avek li, me i ti fer sa zonm ganny met dan prizon. Sa latitid ti fer zot met ankoler e i ti demande: “Ou osi pa ou . . . devre pran pitye pour ou kanmarad parey mon ti pran pitye pour ou? . . . Son met ti byen ankoler e i ti anvoy sa zonm [sa enn ki pa ti pare pour pardonnen] dan prizon pour pini li ziska ki i pey tou son det.”​—Mat. 18:21-34.

5 Ki pwen Zezi ti fer resorti dan sa legzanp? Zezi ti dir: “Koumsa menm ki mon Papa ki dan lesyel pou fer avek zot si zot pa pardonn zot frer avek tou zot leker.” (Mat. 18:35) Zezi ti fer sa pwen kler. Pese ki nou’n fer tou dilon nou lavi akoz nou lenperfeksyon i montre ki nou pa kapab arive aplik standar Zeova parfetman. Me Zeova i pare pour pardonn nou e efas nou bann pese. Nenport dimoun ki anvi vin zanmi avek Zeova i bezwen pare pour pardonn lezot. Parey Zezi ti dir dan son Sermon lo Montanny: “Si zot pardonn bann ki’n fer zot ditor, zot Papa ki dan lesyel i a osi pardonn zot. Me si zot pa pardonn lezot ki’n fer zot ditor, zot Papa osi pa pou pardonn zot zot pese.”​—Mat. 6:14, 15.

6. Akoz i pa toultan fasil pour pardonnen?

6 Petet ou kapab dir: ‘Sa i zoli lo papye, me i pli fasil pour dir ki fer.’ Sa i akoz souvan kan nou ganny ofanse se nou lemosyon ki kontrol sa ki nou dir e fer. En dimoun i kapab santi lakoler, ganny trai, annan sa dezir pour ganny lazistis, e menm pour revanze. Anfet, serten i santi ki zot pa pou zanmen kapab pardonn sa enn ki’n ofans zot. Si ou santi koumsa, ki mannyer ou kapab devlop sa latitid pare pour pardonnen ki Zeova i demande?

ANALIZ OU LEMOSYON

7, 8. Kwa ki kapab ed ou pardonn en dimoun ki’n ofans ou?

7 Nou lemosyon i kapab vreman for si nou santi oubyen krwar ki nou’n ganny ofanse. Annou get reaksyon en zenn garson ki ganny dekrir dan en letid ki ti ganny fer lo lakoler: “Enn fwa . . . dan lakoler, mon ti kit lakaz e mon ti dir ki mon pa pou zanmen retournen. I ti en zour lete, letan ti vreman agreab, e mon ti al marse lo bann zoli santye dan lakanpanny. Labote ek trankilite sa landrwa ti kalme mwan. En pe letan plitar mon ti retourn kot mwan e mon ti regrete lefet ki mon ti’n ankoler ziska sa degre.” Parey sa legzanp i montre, si ou pran letan pour kalme e pa les ou lemosyon kontrol ou, sa pou kapab ed ou pardonnen, koumsa ou pa pou regrete plitar.​—Ps. 4:4; Prov. 14:29; Zak 1:19, 20.

8 Me ki nou pou fer si nou pa arive kontrol nou lemosyon? Esey vwar akoz ou kontinyen ankoler. Eski petet en dimoun in tret ou dan en fason enzis oubyen koz brit avek ou? Oubyen ou krwar ki sa dimoun in fer ekspre pour bles ou? Eski aksyon sa dimoun ti vreman move? Esey analize e konpran rezon akoz ou’n reakte dan sa fason, e esey vwar dapre Labib kwa ki ti pou sa pli bon fason azir. (Lir Proverb 15:28; 17:27. *) En tel rezonnman pou ed ou annan en latitid pli pozitif e sa pou fer ou pare pour pardonnen. Si ou fer sa, menm si i difisil, ou pou permet parol Bondye “desifre tou dezir ek sekre [ou] leker,” e ed ou imit latitid pardonnen Zeova.​—Ebr. 4:12.

ESKI OU DEVRET PRAN LI PERSONNEL?

9, 10. (a) Ki mannyer ou kapab reakte si ou krwar ki lezot in fer ekspre pour ofans ou? (b) Si ou annan en latitid pozitif e pare pour pardonnen, ki lefe sa pou annan lo lafason ki ou vwar keksoz?

9 Bokou sityasyon dan lavi i fer nou annan bann reaksyon negatif. Par egzanp, si ou pe dray e en lot loto i pros pour bat avek ou, ki mannyer ou pou reakte? Serten dimoun pou ankoler e i pou oule al lager avek sa lot drayver. Me konman en Kretyen, ou pa ti pou anvi azir dan sa fason.

10 I ti pou pli bon pran letan pour analiz en sityasyon avan reakte. Petet ou osi ou annan tor pour sa ki’n arive akoz ou pa ti pe konsantre ler ou ti pe dray. I kapab osi ki sa lot drayver in ganny en pti problenm avek son loto. Leson ki nou kapab tire dan sa legzanp se ki nou kapab apez nou lakoler, evit dezapwentman, ek lezot santiman negatif par esey konpran lezot, annan en lespri ouver e pare pour pardonnen. Eklezyast 7:9 i dir: “Pa taye pour ou ofanse, akoz en enbesil ki ofans vitman dan son leker.” Pa pran keksoz dan en fason tro personnel. Parler nou kapab krwar ki lezot in fer ekspre pour ofans nou. Me souvandfwa problenm i leve akoz lenperfeksyon oubyen malantandi. Esey annan en lespri ouver konsernan bann parol oubyen aksyon ki pour nou i paret move, e annan sa latitid pare pour pardonnen akoz lanmour ki motiv nou. Si ou reisi fer sa, ou pou annan plis lazwa.​—Lir 1 Pyer 4:8.

‘KI OU LAPE I RETOURN AVEK OU’

11. Ki mannyer nou devret reakte si en dimoun i pa byen resevwar nou?

11 Ki mannyer ou kapab kontrol ou lemosyon si en dimoun i azir brit avek ou dan predikasyon? Kan Zezi ti anvoy son 70 disip prese, i ti dir zot swet lape tou dimoun ki zot zwenn. Zezi ti dir zot: “Si i annan la en dimoun ki posed lape, ou swe lape i a reste avek li, si non, ou swe lape i a retourn avek ou.” (Lik 10:1, 5, 6) Nou kontan kan dimoun i ekout nou dan predikasyon akoz sa mesaz pou benefisye zot. Me pa toultan ki zot byen resevwar nou. Dan sa ka, ki nou devret fer? Zezi ti dir ki sa lape ki nou swet sa dimoun i devret retourn avek nou. Nenport ki sityasyon, nou devret kapab kit sak lakaz anpe, menm si dimoun pa tret nou byen. Si nou les sa ki dimoun i dir fatig nou, nou pa pou anpe.

12. Dapre parol Pol dan Efezyen 4:31, 32, ki mannyer nou devret azir?

12 Ou devret fer bokou zefor pour gard lape dan tou sityasyon pa zis dan predikasyon. Pare pour pardonn lezot pa vedir ki ou bezwen aksepte oubyen minimiz konsekans zot move aksyon. Me pardonnen i vedir les pase bann move santiman e reste anpe. Serten dimoun in perdi zot lazwa akoz zot in kontinyen gard bann santiman negatif oubyen kontinyen mazin lo move fason ki zot in ganny trete. Pa les ou ganny kontrole par sa fason panse. Pa oubliye ki ou pa pou kapab annan lazwa si ou gard rankin. Alor, pardonnen!​—Lir Efezyen 4:31, 32.

AZIR DAN FASON KI FER PLEZIR ZEOVA

13. (a) Ki mannyer en Kretyen i “met labrez” lo latet son lennmi? (b) Ki i kapab arive si nou reponn avek ladouser kan en dimoun i provok nou?

13 Petet ou’n deza santi ki ou ti kapab ed en dimoun ki ti’n mal azir anver ou. Zapot Pol ti ekrir: “‘Si ou lennmi i lafen, donn li manze; si i swaf, donn li bwar, parski an azisan ensi, [“ou pou met labrez lo son latet,” NW].’ Pa les lemal domin zot, me o kontrer zot domin lemal par sa ki byen.” (Rom. 12:20, 21) Si ou reste kalm kan ou ganny provoke, sa i kapab fer sa dimoun azir dan en bon fason anver ou. Par demontre ki ou konpran, senpatiz oubyen menm annan konpasyon pour sa dimoun ki’n ofans ou, petet ou pou kapab ed li aprann laverite dan Labib. Dan nenport ki sityasyon, en larepons ki ganny donnen avek ladouser i kapab donn sa dimoun loportinite pour reflesir lo ou bon kondwit.​—1 Pyer 2:12; 3:16.

14. Akoz nou pa devret gard rankin menm si en dimoun i ofans nou?

14 I annan serten sirkonstans kot i pa pou apropriye pour frekant serten dimoun. Sa i enkli bann dimoun ki ti manm kongregasyon me ki’n ganny ekskli dan kongregasyon akoz zot in fer pese e pa’n repantir. Si sa dimoun i’n bles ou, i kapab difisil pour pardonn li, menm apre ki i’n repantir, akoz sa blesir emosyonnel i difisil pour geri. Dan en tel sityasyon ou kapab kontinyen demann Zeova led pour ou kapab devlop en latitid pare pour pardonnen anver sa enn ki’n repantir. Apre tou, ki mannyer ou kapab konnen ki i annan dan leker sa dimoun? Zeova i konnen. I egzamin sa ki nou ete anndan e i pasyante avek bann ki fer sa ki mal. (Ps. 7:9; Prov. 17:3) Se pour sa ki Labib i dir: “Pa rann mal pour mal. Me fer tou ou posib pour fer sa ki byen devan tou dimoun. Fer tou sa ki depann lo ou pour viv anpe avek tou dimoun. Byenneme, pa vanze, me les lakoler Bondye azir. Parski Senyer i dir dan Lekritir: ‘Mwan ki pou fer vanzans, Mwan ki pou fer peye.’” (Rom. 12:17-19) Eski ou annan drwa ziz en dimoun? Non. (Mat. 7:1, 2) Me nou kapab asire ki Zeova pou rann lazistis.

15. Kwa ki pou ed nou sanz nou latitid anver en dimoun ki’n ofans nou?

15 Si ou santi ki ou en viktim lenzistis e ou vwar li difisil pour pardonn sa enn ki’n azir mal anver ou me ki’n repantir, i pou byen si ou realize ki sa enn ki’n ofans ou i osi en viktim. Li osi i pe soufer avek lefe lenperfeksyon ki i’n erite. (Rom. 3:23) Zeova i annan konpasyon anver nou tou akoz nou tou nou enparfe. Alor, i apropriye pour priy pour sa enn ki’n ofans nou. Apre tou, si nou pe priy pour en dimoun, eski nou pou kontinyen ankoler avek li? Nou devret evite gard rankin menm anver bann ki’n ofans nou. Zezi ti dir: “Kontan zot lennmi e priy pour bann ki persekit zot.”​—Mat. 5:44.

16, 17. Ki mannyer ou devret azir kan bann ansyen i deside ki en dimoun in repantir, e akoz?

16 Dapre lavolonte Zeova, bann ansyen i ganny konfye sa responsabilite pour rezourd problenm dan kongregasyon. Sa bann frer pa konn tou parey Bondye me zot fer bann desizyon baze lo Labib ek gidans lespri sen. Alor, sa ki zot deside apre ki zot in rod led Zeova dan lapriyer pou reflekte fason ki Zeova i vwar keksoz.​—Mat. 18:18.

17 I dan sa kalite sityasyon kot nou merit demontre fidelite. Eski ou pou pardonn e demontre lanmour pour bann ki’n repantir? (2 Kor. 2:5-8) Sa i kapab difisil, sirtou si ou en viktim oubyen sa viktim i ou fanmir. Si ou met ou konfyans dan Zeova e dan son fason fer keksoz dan kongregasyon, sa pou demontre ki ou pe azir avek lasazes e ki ou pare pour pardonnen sak fwa ki en lot i ofans ou.​—Prov. 3:5, 6.

18. Ki byenfe ou gannyen ler ou pare pour pardonnen?

18 Bann eksper lo lasante mantal i rekonnet ki i annan bann byenfe kan en dimoun i pare pour pardonnen. I permet nou retir bann move santiman, i fer nou santi nou bokou mye, e annan en pli bon relasyon avek lezot. Kontrerman avek bann dimoun ki pa pare pour pardonnen, zot annan move lasante, zot lanmitye pa dirab, souvan zot strese e i difisil pour zot kominike. Par kont, byenfe pli enportan ki nou gannyen kan nou pare pour pardonnen i en bon relasyon avek Zeova nou Papa dan lesyel.​—Lir Kolosyen 3:12-14.

[Not anba lo paz]

^ par. 8 Proverb 15:28 “Leker sa enn ki drwat i medite pour reponn, me labous sa enn move i rabas bann move keksoz.” 17:27: “Sa ki pa taye pour koze i annan konnesans, e sa enn ki annan disernman i annan en lespri kalm.”

[Kestyon]

[Portre lo paz 29]

Ki pwen Zezi ti anvi fer resorti an servan sa legzanp?

[Portre lo paz 32]

Pare pour pardonnen i en lobligasyon Kretyen