Skip to content

Al lo konteni

Konman pour vreman reisi dan lavi?

Konman pour vreman reisi dan lavi?

Konman pour vreman reisi dan lavi?

“Ou pou reisi dan tou sa ki ou fer e . . . azir avek lasazes.”​—ZOZ. 1:8.

KI OU POU REPONN?

Ki mannyer Salomon ti reisi dan lavi?

Dan ki sans zapot Pol ti vreman reisi?

Ki mannyer ou kapab vreman reisi?

1, 2. (a) Pour bokou dimoun, ki savedir reisi dan lavi? (b) Ki mannyer ou kapab konn ou pwennvi lo lareisit?

KI SAVEDIR reisi dan lavi? Si ou demann dimoun sa kestyon, ou pou remarke ki pwennvi sakenn pou vreman diferan. Par egzanp, bokou pou dir ki en dimoun ki pe reisi dan lavi i enn ki pe anmas larises, annan en bon karyer, oubyen ledikasyon. Pour lezot, lareisit i ler en dimoun i annan en bon relasyon dan fanmir, avek zanmi, oubyen koleg travay. En serviter Bondye i kapab osi mazinen ki i pe reisi si i annan responsabilite dan kongregasyon oubyen pe ganny bon rezilta dan predikasyon.

2 Pour konn ou pwennvi lo lareisit, petet ou kapab ekrir non detrwa dimoun ki ou mazinen pe reisi, bann dimoun ki ou pli apresye e respekte. Ki kalite remarkab zot tou zot annan an komen? Eski zot ris oubyen renonmen? Eski zot bann dimoun enportan? Larepons sa bann kestyon i kapab revel sa ki dan ou leker, e sa ki dan ou leker i kapab enfliyans ou bann swa ek lobzektif.​—Lik 6:45.

3. (a) Ki Zozye ti devret fer pour ki i reisi dan tou sa ki i ti fer? (b) Ki nou pou egzaminen?

3 Sa ki pli enportan se si Zeova i konsider nou konman en dimoun ki pe reisi, parski nou lavi i depan lo son laprouvasyon. Kan Zeova ti donn Zozye sa gro responsabilite pour diriz bann Izraelit dan Later Promiz, i ti demann li pour lir Lalwa Moiz “lizour konman aswar,” e fer sir ki i obeir sa ki’n ganny ekrir ladan. Bondye ti asir li: “Si ou fer sa ou pou reisi dan tou sa ki ou fer e ou pou azir avek lasazes.” (Zoz. 1:7, 8) Sirman ou konnen ki Zozye ti vreman reisi. Me nou? Ki mannyer nou pou konnen si lafason ki nou konsider lareisit i parey avek sa ki pour Bondye? Pour konnen, annou egzamin legzanp de zonm dan Labib.

ESKI SALOMON TI REISI DAN LAVI?

4. Akoz nou kapab dir ki Salomon ti vreman reisi?

4 Dan diferan fason, Salomon ti vreman reisi. Akoz? Parski i ti obeir e annan lakrent pour Zeova pour plizyer lannen, e Zeova ti beni li en kantite. Rapel, kan Zeova ti dir Salomon pour demann Li sa ki i ti oule, Salomon ti demann lasazes pour dirizsa pep. Alor, Bondye ti beni li par donn li lasazes ensi ki larises. (Lir 1 Lerwa 3:10-14. *) Salomon ti annan en “pli gran lasazes ki tou dimoun dan bann pei Les ek tou lasazes Lezip.” I ti renonmen “parmi tou bann nasyon toultour.” (1 Rwa. 4:30, 31) Konsernan son larises, zis en parti son reveni ti 25 tonn lor! (2 Kron. 9:13) I ti annan talan dan diplomasi, konstriksyon, ek komers. Tan ki i ti annan laprouvasyon Bondye, Salomon ti vreman reisi.​—2 Kron. 9:22-24.

5. Ki Salomon ti realize konsernan vre lareisit?

5 Sa ki Salomon ti ekrir dan liv Eklezyast i montre ki i ti annan sa bon pwennvi lo lareisit, ki pa zis bann dimoun ris e enportan ki kapab ere e vreman reisi dan lavi. I ti ekrir: “Mon’n aprann ki napa nanryen pli byen pour zot ki pour rezwir e fer sa ki byen diran zot lavi; e osi ki tou zonm i devret manze, bwar e vwar rezilta tou son travay dir. Sa i en kado sorti kot Bondye.” (Ekle. 3:12, 13) I ti realize ki sa kalite plezir ti annan en gran valer pour sa enn ki annan laprouvasyon Bondye, setadir annan en bon relasyon avek Li. I ti annan rezon dir: “Konklizyon apre ki tou keksoz in ganny tande, i: Annan lakrent pour sa vre Bondye e gard son bann komannman. Akoz sa i tou lobligasyon zonm.”​—Ekle. 12:13.

6. Konman legzanp Salomon i ed nou konpran ki savedir vre lareisit?

6 Pour plizyer lannen, Salomon ti annan lakrent pour Bondye. Labib i dir ki i ti “kontinyen kontan Zeova an swivan menm lalwa ki son papa David.” (1 Rwa. 3:3) Pa ou ti pou vwar sa konman vre lareisit! Bondye ti gid Salomon pour konstri en zoli tanp pour vre ladorasyon e ekrir trwa liv dan Labib. Menm si nou pa ekspekte fer sa ki Salomon in fer, son legzanp ler i ti fidel i montre nou ki savedir vre lareisit e konman nou osi nou kapab reisi dan lavi. (Lir Eklezyast 2:8-11, 17; 5:10-12. *) Par egzanp, i ti ganny enspire pour ekrir lo larises, lasazes, popilarite, ek pouvwar. Bokou dimoun i panse ki se tousala ki pou fer zot reisi, me Salomon ti dir ki bann dimoun ki travay dir pour ganny sa bann keksoz i konmsi zot pe “tay deryer divan.” Eski ou pa’n remarke ki bann dimoun ki kontan larises i anvi ganny plis larzan ankor? Zot souvan enkyet pangar zot perdi sa ki zot annan. Deplis, en zour zot larises pou vin pour lezot dimoun.

7, 8. Ki mannyer Salomon ti dezobeir Bondye e avek ki rezilta?

7 Ou osi konnen ki avek letan Salomon ti aret obeir Bondye. Labib i dir: “I ti arive ki letan ki Salomon ti’n vin vye, son bann madanm ti’n fer son leker swiv lezot bondye; e i ti nepli annan en leker konplet anver Zeova son Bondye parey son papa David. . . . Salomon ti konmans fer sa ki mal devan lizye Zeova.”​—1 Rwa. 11:4-6.

8 Zeova pa ti kontan. I ti dir Salomon: “Akoz ou pa’n gard mon lalyans ek mon lalwa ki mon ti donn ou lord pour fer, mon pou san dout aras ou rwayonm, e mon pou sirman donn li avek ou serviter.” (1 Rwa. 11:11) Pa sa i tris! Menm si Salomon ti’n reisi dan plizyer fason, avek letan i ti dezapwent Zeova. Salomon pa ti reisi dan sa laspe pli enportan dan lavi. I pa ti reste fidel avek Zeova. Nou kapab demann nou lekor, ‘Eski mon determinen pour fer sir ki leson ki mon’n aprann avek Salomon pou ed mwan reisi dan lavi?’

EN LAVI BYEN REISI

9. Dapre lemonn, eski Pol ti’n reisi dan lavi? Eksplike.

9 Lavi zapot Pol ti vreman diferan avek sa ki pour Lerwa Salomon. Pol pa ti konnen ki si sa en tronn an ivwar oubyen fete parmi bann lerwa. I ti plito konnen ki savedir lafen, laswaf, lafreser, e mank lenz. (2 Kor. 11:24-27) Depi ki Pol ti’n aksepte Zezi konman Mesi, i ti perdi sa loner ki i ti annan dan larelizyon Zwif. De plis, bann sef relizye Zwif ti ay li. I ti ganny anprizonnen, fwete, saboule, e bate avek baton. Pol ti rekonnet ki li, ensi ki lezot son bann konpanyon Kretyen ti ganny ensilte, persekite, e dimoun ti kalonmni zot. I ti dir: “Nou ganny konsidere, e konmela ankor, konman salte lemonn, e konman rebi limanite.”​—1 Kor. 4:11-13.

10. Akoz i kapab paret ki Pol ti gat son sans pour reisi?

10 Kan Pol ti en zenn onm koni konman Sol, i paret ki i ti annan en zoli lavenir devan li. I ti ne dan en fanmir enportan e ganny ansennyen par Gamalyel, en profeser byen renonmen. Konsernan larelizyon Zwif, Pol ti ekrir pli tar: “Mon ti depas bokou bann dan mon laz.” (Gal. 1:14) Sol ti koz byen Ebre ek Grek, i ti en sitwayen Romen e sa ti permet li annan serten privilez ek drwa ki bokou dimoun dan son letan ti pou kontan annan. Si i ti’n swazir pour pourswiv sa bann keksoz dan lemonn, tre probab i ti pou’n vin en dimoun enportan e ris. Plito, i ti swazir en semen ki pour lezot, e menm son fanmir, ti paret bet. Akoz?

11. Lo kwa Pol ti met plis valer, e ki ti son lobzektif? Akoz?

11 Pol ti kontan Zeova e i ti anvi ganny son laprouvasyon plis ki larises ek popilarite. Apre ki Pol ti’n ganny konnesans egzakt lo laverite, i ti apresye valer sakrifis Kris, predikasyon, ek sa lespwar pour viv dan lesyel. Me lemonn pa ti pe fatig zot avek tou sa bann keksoz. Pol ti konnen ki Satan ti’n soulev en kestyon. Satan ti’n dir ki i kapab fer imen aret servi Bondye. (Zob 1:9-11; 2:3-5) Malgre nenport ki kalite leprev Pol ti pou rankontre, i ti determinen pour andire e reste fidel avek Bondye. Laplipar dimoun dan lemonn ki anvi reisi napa sa menm lobzektif parey Pol.

12. Akoz ou devret met lespwar dan Bondye?

12 Eski ou annan menm determinasyon ki Pol? Menm si i pa fasil pour reste fidel, nou konnen ki si nou fer li, nou pou ganny benediksyon ek laprouvasyon Zeova, e sanmenm ki fer en dimoun vreman reisi. (Prov. 10:22) Nou pou ganny benediksyon la konmela e sirman nou kapab ekspekte ganny plis dan lavenir. (Lir Mark 10:29, 30.) Alor, nou annan tou rezon pour annan lespwar, pa dan “larises enserten, me . . . dan Bondye ki donn nou tou keksoz an labondans pour nou zouir.” Nou ‘anmas en bon e solid trezor pour lavenir, e koumsa nou ava ganny vre lavi.’ (1 Tim. 6:17-19) Wi, nou kapab san poursan asire ki dan san-t-an, menm dan mil an ouswa plis, nou pou kapab rapel e dir, “Mon’n sirman swazir sa kalite lavi ki’n fer mwan vreman reisi!”

LA KOT OU LARISES I ETE

13. Ki konsey Zezi ti donnen konsernan akimil trezor?

13 Zezi ti dir sa konsernan trezor: “Pa akimil zot larises lo later, kot i a ganny detri par lever ek larouy, kot voler a kas laport e vole. Plito akimil zot larises dan lesyel, kot i pa pou ganny detri ni par lever, ni par larouy, kot voler pa pou kapab kas laport e vole, parski la kot ou larises i ete, ou leker pou lanmenm.”​—Mat. 6:19-21.

14. Akoz i pa saz pour anmas trezor lo later?

14 Pa zis larises ki ganny konsidere konman trezor. Trezor i kapab osi sa bann keksoz ki Salomon ti ekrir lo la tel ki larises, popilarite, ek pouvwar e zot annan pour fer avek lafason ki sa lemonn i konsider vre lareisit. Dan sa ki Zezi ti dir konsernan larises, i ti pe montre ki tou sa bann trezor pa dirab, zis parey Salomon ti fer resorti dan liv Eklezyast. Parey ou’n kapab remarke dan lemonn, tou sa bann trezor pa dir pour lontan e zot kapab fasilman perdi valer. Profeser Dale Bruner ti ekrir sa konsernan sa kalite trezor: “Popilarite i parey lanmer, i monte desann. Nou kapab popiler ozordi e ganny oubliye vitman demen. Nou kapab fer en kantite larzan sa lannen e perdi tou lannen prosenn. . . . [Zezi] i kontan imen. I averti ki popilarite i kapab fasilman disparet e kit nou san en lespwar. I pa dir pour lontan. Zezi pa anvi [son] bann disip [i] dezapwente.” Menm si lamazorite dimoun pou dakor avek sa komanter, konbyen zot ki vreman pran li o serye e sanz zot fason viv? Eski ou pou aplik konsey Zezi?

15. Nou devret fer zefor pour ki kalite lareisit?

15 Serten sef relizye i ansennyen ki i mal pour fer nou mye pour reisi dan lavi e ki nou devret arete fer sa. Me Zezi ti dir ki nou devret fer zefor, zefor pour ganny sa vre lareisit, setadir akimil “trezor dan lesyel.” Nou devret annan sa dezir pour reisi dapre pwennvi Zeova. Wi, parol Zezi i rapel nou ki nou annan en swa, nou kapab swazir ki lobzektif nou pou pourswiv. Me an realite nou swa pou depan lo sa ki i annan dan nou leker, e sa ki annan plis valer pour nou.

16. Dan kwa nou kapab annan konfyans?

16 Si nou annan sa dezir pour fer plezir Zeova, nou kapab annan konfyans ki i pou fer tou pour ki nou ganny sa ki nou bezwen. I kapab permet ki nou eksperyans lafen oubyen laswaf pour en serten letan parey Pol. (1 Kor. 4:11) Me, nou annan konfyans dan konsey Zezi: “Pa bezwen pran traka e demann zot lekor, ‘Ki nou pou manze? Ki nou pou bwar? Ki nou pou mete?’ Bann payen ki rod tousala. Me zot Papa ki dan lesyel i konn tou sa ki zot bezwen. Rod plito Rwayonm Bondye ek son lazistis, e limenm i a donn zot anplis tou lezot keksoz osi.”​—Mat. 6:31-33.

ROD VRE LAREISIT

17, 18. (a) Vre lareisit i depan lo kwa? (b) Vre lareisit pa depan lo kwa?

17 En pwen enportan se: Vre lareisit pa depan lo sa ki nou kapab akonplir ouswa pozisyon ki nou annan dan sa lemonn. Deplis, vre lareisit pa depan lo responsabilite ki nou annan dan kongregasyon. Me, en tel benediksyon i premyerman relye avek nou fidelite ek lobeisans anver Bondye. Se sa ki fer nou vreman reisi dan lavi. Bondye i dir nou: “Bann ladministrater . . . zot devre ganny trouve fidel.” (1 Kor. 4:2) Nou bezwen fer tou zefor pour reste fidel. Zezi ti dir: “Sa ki persevere ziska lafen pou ganny sove.” (Mat. 10:22) Pa ou pou dakor ki ganny sove i definitivman en levidans lareisit?

18 Si ou reflesir lo sa ki nou’n diskite dan sa lartik, ou pou realize ki fidelite anver Bondye i pa relye avek pozisyon, ledikasyon, larises, ouswa ran sosyal. I pa ni menm depan lo lentelizans, talan, ouswa abilite. Dan nenport ki sityasyon nou kapab trouv nou ladan, i posib pour reste fidel avek Bondye. Parmi pep Bondye dan premye syek, serten ti ris e serten ti pov. Sa konsey ki Pol ti donn bann Kretyen ris konsernan “fer sa ki byen, . . . ki zot larises i konsist an bonn aksyon . . . e touzour pare pour partaz avek lezot” ti apropriye. I posib pour dimoun ris ek dimoun pov “ganny vre lavi.” (1 Tim. 6:17-19) Sa i vre dan nou letan osi. Nou tou nou annan menm loportinite ek responsabilite: Nou devret reste fidel e fer bann “bonn aksyon.” Si nou fer sa, nou pou reisi dapre pwennvi nou Kreater e nou pou annan lazwa akoz nou konnen nou pe fer li plezir.​—Prov. 27:11.

19. Ki ou determinen fer pour reisi?

19 Petet ou pa pou kapab kontrol ou bann sityasyon konpletman me ou kapab kontrol lafason ki ou fer fas avek ou bann sityasyon. Fer tou sa ki ou kapab pour gard ou fidelite dan nenport ki sirkonstans. I vo lapenn! Annan konfyans ki Zeova pou beni ou en kantite la konmela menm e pour leternite. Pa zanmen oubliy sa parol ki Zezi ti dir avek bann Kretyen swazir: “Reste fidel ziska lanmor, e mon a donn ou kouronn lavi.” (Rev. 2:10) Se sanmenm sa vre lareisit!

[Not anba lo paz]

^ par. 4 1 Lerwa 3:10-14: “10 E sa keksoz ti trouv faver dan lizye Zeova, akoz Salomon ti’n demann sa keksoz. 11 E Bondye ti dir avek li: ‘Akoz ou’n demann sa keksoz e ou pa’n demann pour viv pour lontan ni demann larises pour ou menm ni demann lavi ou bann lennmi, e ou’n demann disernman pour ekout bann ka zidisyer, 12 gete! mon pou fer dapre sa ki ou’n demann mwan. Gete! mon pou donn ou disernman ek en leker saz, pour ki enn parey ou pa’n deza egziste avan ou, e apre ou pou napa en lot ki pou vini parey ou. 13 E sa ki ou pa’n demande mon pou donn ou osi, larises ek laglwar, pour ki parmi bann lerwa i pou napa enn ki parey ou, tou dilon ou lavi. 14 E si ou mars dan mon semen par gard mon bann regilasyon ek mon bann komannman, zis parey David ou papa ti marse, mon pou osi fer ou viv pour lontan.’”

^ par. 6 Eklezyast 2:8-11, 17: 8 Mon ti osi anmas lor ek larzan pour mwan menm, e bann propriyete ki zis lerwa ek ladministrater distrik ki annan. 9 Mon ti vin pli enportan e annan plis ki tou dimoun Zerizalenm. Deplis, mon prop lasazes ti reste pour mwan. 10 E tou sa ki mon lizye ti demande, mon ti satisfer li. Mon pa ti eparny mon leker okenn lakontantman, akoz mon leker ti zwaye an rezilta tou mon travay dir, e sa ti mon rekonpans pour tou mon travay dir. 11 E mwan, mon ti get tou travay ki mon ti’n fer avek mon prop lanmen, e mon ti get bann gro travay ki mon ti’n transpire pour fer, e gete! tou ti anven konmsi mon ti pe tay deryer divan, e i ti napa nanryen dan mon lavantaz lo later.” “17 E mon ti ay lavi, akoz travay ki’n ganny fer lo later dapre mwan, ti en maler, akoz tou keksoz ti vanite e konmsi ou pe tay deryer divan.” 5:10-12: “10 En dimoun ki kontan larzan pa pou satisfe avek larzan, ni okenn dimoun ki kontan larises avek reveni. Sa osi i vanite. 11 Kan bann bon keksoz i vin bokou, sa ki manz zot i sertennman vin bokou. Ki lavantaz i annan pour zot gran met, eksepte get zot avek son lizye? 12 En serviter i fer en bon sonmey, ki swa i manz en ptigin oubyen bokou; me larises sa enn ki ris i anpes li dormi.”

[Kestyon]

[Portre lo paz 14]

Dapre pwennvi imen, Sol ti paret pe reisi dan sa lemonn

[Portre lo paz 15]

Pol ti vreman reisi