Skip to content

Al lo konteni

Ou en serviter diny konfyans!

Ou en serviter diny konfyans!

Ou en serviter diny konfyans!

“Zot pa pour zotmenm.”​—1 KOR. 6:19.

KI OU POU REPONN?

Ki ti rol en serviter dan letan lontan?

Ki bann responsabilite tou serviter Bondye i annan?

Ki mannyer nou devret konsider nou responsabilite konman en serviter?

1. Ki lemonn i panse lo laliberte?

APEPRE 2,500-z-an pase, en ekriven pyes teat Grek ti dir: “I napa en dimoun ki ti pou anvi viv dan lesklavaz.” Bokou dimoun ozordi ti pou dakor avek sa parol. Sa mo lesklavaz i fer mazin bann dimoun ki pe ganny abize e ki pa lib. Zot pa benefisye avek travay ek sakrifis ki zot fer, me se plito zot met dominer ki benefisye.

2, 3. (a) Ki mannyer bann lesklav oubyen serviter Kris i ganny trete? (b) Ki kestyon konsernan rol en serviter nou pou egzaminen?

2 Zezi ti montre ki son bann disip ti pou bann serviter oubyen lesklav. Kan en vre Kretyen i ganny konsidere konman lesklav, sa pa vedir ki i pou ganny abese oubyen abize. O kontrer, i ganny onore, respekte, e i diny konfyans. Par egzanp, annou vwar komanter ki Zezi ti fer konsernan en “lesklav” pa tro lontan avan Son lanmor. I ti predir ki i ti pou donn en “lesklav fidel e pridan.”​—Mat. 24:45-47NW.

3 I enteresan pour note ki sa menm lesklav i osi ganny apele en “serviter [oubyen ladministrater].” (Lir Lik 12:42-44.) Laplipar Kretyen fidel ozordi pa form parti “sa serviter fidel.” Par kont, Labib i montre ki tou sa ki servi Bondye i en serviter. Ki responsabilite en serviter i annan? Ki mannyer en serviter i devret konsider son responsabilite? Pour konnen, annou vwar rol en serviter dan letan lontan.

ROL EN SERVITER

4, 5. Ki responsabilite bann serviter dan letan lontan ti annan? Donn legzanp.

4 Dan letan lontan, en serviter oubyen ladministrater ti souvan en lesklav ki ti diny konfyans e i ti son responsabilite pour okip lakour ouswa biznes son met. I ti annan bokou lotorite. I ti ansarz bann byen, larzan, ek lezot serviter son met. Nou kapab vwar rol en serviter dan ka Eliezer ki ti ansarz sa kantite byen ki Abraam ti annan. I kapab ki i ti Eliezer ki Abraam ti anvoy Mezopotami pour rod en madanm pour son garson Izaak. Pa sa ti vreman en gran responsabilite!​—Zen. 13:2; 15:2; 24:2-4.

5 Zozef, aryer pti zanfan Abraam, ti ansarz lakour Potifar. (Zen. 39:1, 2) Avek letan, Zozef ti annan en serviter li osi, e i ti ganny met “ansarz lakour Zozef.” I ti sa serviter ki ti organiz tou keksoz pour ki Zozef i resevwar son dis frer. Sete li menm ki Zozef ti demande pour met son lakoup dan sak enn son bann frer. Pa i kler ki en serviter ti annan en pozisyon diny konfyans!​—Zen. 43:19-25; 44:1-12.

6. Ki responsabilite tou ansyen i annan?

6 Plizyer syek plitar, zapot Pol ti ekrir ki bann ansyen i bann “serviter Bondye.” (Tit 1:7) Bann ansyen i ganny apwente pour pran swen avek “troupo Bondye,” zot donn gidans e diriz kongregasyon. (1 Pyer 5:1, 2) Byensir, zot annan diferan responsabilite. Par egzanp, laplipar ansyen i servi dan zis en kongregasyon. Bann sirveyan rezyonal e distrik i okip plizyer kongregasyon. Bann manm Komite Biro Brans i okip tou kongregasyon dan bann pei ki tonm anba zot sipervizyon. Kantmenm sa, zot tou zot devret desarz zot responsabilite fidelman akoz zot tou zot “bezwen rann kont” avek Bondye.​—Ebr. 13:17.

7. Ki mannyer nou konnen ki tou Kretyen i en serviter?

7 Me ki pou dir lo bann Kretyen fidel ki pa ansyen? Zapot Pyer ti ekrir en let tou Kretyen an dizan: “Zis parey sakenn in ganny en don, servi li pour fer dibyen lezot konman bann bon ladministrater labonte ekstraordiner Bondye ki ganny demontre dan diferan fason.” (1 Pyer 1:1; 4:10, NW) Atraver son labonte ekstraordiner, Bondye in donn nou tou bann kado, abilite, ouswa talan ki nou kapab servi pour ed nou bann frer ek ser Kretyen. Savedir, tou sa ki servi Bondye i bann serviter, e konman serviter, zot diny konfyans, ganny onore, e annan responsabilite.

NOU POUR BONDYE

8. Ki sa premye prensip enportan nou devret gard antet?

8 Annou vwar trwa prensip ki konman bann serviter nou devret gard antet. Premye prensip i: Nou tou nou pour Bondye e nou bezwen rann kont avek li. Pol ti ekrir: “Zot pa pour zotmenm; parski zot in ganny aste pour en pri” e sa se atraver disan sakrifis Kris. (1 Kor. 6:19, 20) Vi ki nou pour Zeova, nou oblize obei son bann komannman ki pa en fardo. (Rom. 14:8; 1 Zan 5:3) Nou osi vin lesklav Kris. Parey en serviter dan letan lontan, nou annan en serten kantite laliberte, me nou laliberte i annan serten limit. Nou devret desarz nou responsabilite parey nou’n ganny demande. Nenport privilez ki nou annan dan lorganizasyon Zeova, pa oubliye ki nou bann serviter Bondye ek Kris.

9. Ki legzanp Zezi ti servi pour eksplik relasyon ant en met ek en lesklav?

9 Zezi i ed nou konpran relasyon ant en met ek en lesklav. En fwa, i ti koz avek son bann disip konsernan en lesklav ki ti retourn kot li apre en lazournen travay. Eski met sa lesklav ti dir li: “Depese vin atab pour manze”? Non. I ti dir: “Prepar mon manze, apre sanze e vin servi mwan; ler mon a’n fini manze e bwar, apre ou a manze e bwar.” Ki laplikasyon Zezi ti fer? I ti dir: “Alor zot osi, ler zot in fini fer sa ki zot ti’n ganny ordonnen pour fer, dir dan zotmenm, ‘Nou senpleman en bann serviter initil; nou’n zis fer nou devwar.’”​—Lik 17:7-10.

10. Kwa ki montre ki Zeova i apresye zefor ki nou fer pour servi li?

10 Byensir, Zeova i apresye tou nou zefor pour servi li. Labib i asir nou: “Bondye pa enzis pour li oubliy travay ki zot in fer, ni lanmour ki zot in montre pour li.” (Ebr. 6:10) Zeova i touzour rezonnab dan sa ki i demann nou pour fer. Deplis, tou sa ki i demann nou fer i pour nou prop dibyen e zot pa en fardo. Me anliny avek parabol Zezi, en lesklav pa fer plezir son prop lekor e i pa met son prop lentere premye. Pwen enportan i kan nou dedye nou lavi avek Bondye, nou swazir pour met son lentere premye dan nou lavi. Pa ou pou dakor?

SA KI ZEOVA I EKSPEKTE AVEK NOU TOU

11, 12. Konman bann serviter, ki kalite nou devret demontre e kwa ki nou devret evite?

11 En dezyenm prensip i: Konman serviter, nou tou nou swiv menm standar. I vre, i annan serten responsabilite ki zis detrwa Kretyen dan kongregasyon ki gannyen. Me, i annan bann responsabilite ki nou tou nou annan. Par egzanp, konman disip Kris e Temwen Zeova, nou’n ganny sa konmann pour kontan kanmarad. Zezi ti dir ki nou pou konn bann vre Kretyen par lanmour ki egziste parmi zot. (Zan 13:35) Me, sa lanmour i devret al pli lwen ki sa. Nou devret osi kontan bann dimoun ki napa menm krwayans avek nou. Sa i en keksoz ki nou tou nou kapab e devret fer.

12 Nou devret osi annan en bon kondwit. Nou definitivman pa oule annan en kondwit ouswa fason viv ki Parol Bondye i defann annan. Pol ti ekrir: “Ni bann ki pratik bann akt imoral, ni bann ladorater zidol, ni bann adilter, ni bann omoseksyel, ni bann voler, ni bann anvye, ni bann soular, ni bann ki fer kalomni, ni bann ki akapar byen zot prosen, pa pou erit Rwayonm Bondye.” (1 Kor. 6:9, 10) Sirman, i demann bokou zefor pour arive viv annakor avek bann standar drwat Bondye. Me i vo lapenn akoz nou benefisye en kantite. Par egzanp, sa bon fason viv pou ed nou annan en bon lasante, en bon relasyon avek lezot, e nou pou vin zanmi Bondye.​—Lir Izai 48:17, 18. *

13, 14. Ki travay tou Kretyen i annan, e ki mannyer nou devret vwar sa responsabilite?

13 Rapel byen osi ki en serviter ti annan travay pour fer. Nou osi parey. Nou’n ganny en kado presye e sa se konnesans lo laverite. Bondye i ekspekte ki nou partaz sa konnesans avek lezot. (Mat. 28:19, 20) Pol ti ekrir: “Zot devre konsider nou konman . . . bann ladministrater sekre Bondye.” (1 Kor. 4:1, nou ki’n met an italik.) Pol ti rekonnet ki konman en serviter, i ti son devwar pour pran responsabilite “sekre Bondye,” setadir laverite ki dan Labib. I ti osi swiv lord son Met Zezi Kri pour fer lezot konn sa laverite.​—1 Kor. 9:16.

14 Apre tou, kan nou partaz sa laverite avek lezot, nou pe demontre ki nou kontan zot. Byensir, sirkonstans sak Kretyen i diferan. Pa tou ki kapab fer menm kantite dan predikasyon. Zeova i konpran sa. Lenportans se ki nou fer tou sa ki nou kapab. Dan sa fason, nou demontre lanmour pour Bondye ek nou prosen.

LENPORTANS FIDELITE

15-17. (a) Akoz i enportan pour en serviter demontre fidelite? (b) Ki parabol Zezi ti servi pour montre konsekans enfidelite?

15 En trwazyenm prensip ki relye avek sa de ki nou’n fek egzaminen i: Nou devret fidel e diny konfyans. En serviter i kapab annan plizyer bon kalite ek abilite, me zot pa ti pou vo nanryen si i pa ti responsab e enfidel anver son met. Fidelite i vreman enportan pour li kapab fer en bon travay ki fer plezir son met. Rapel byen sa ki Pol ti ekrir: “Bann ladministrater, par kont, zot devre ganny trouve fidel.”​—1 Kor. 4:2.

16 Si nou fidel, nou kapab asire ki Bondye pou rekonpans nou. Si nou enfidel, nou pou perdi son laprouvasyon. Nou vwar sa prensip dan parabol ki Zezi ti servi konsernan trwa serviter. Sa de serviter ki ti “fer komers” avek larzan zot met ti ganny felisite e ganny byen rekonpanse akoz zot ti fidel dan zot travay. Sa serviter ki pa ti responsab avek larzan son met i ganny dekrir konman “move,” “pares,” e “initil.” I ti ganny arase sa talan ki i ti’n ganny donnen e i ti ganny zet deor.​—Lir Matye 25:14-18, 23, 26, 28-30.

17 I ti annan en lot parabol ki Zezi ti servi pour montre konsekans enfidelite. I ti dir: “Ti annan en zonm ris ki ti annan en ladministrater, ki dimoun ti dir ti pe gaspiy son byen. I ti fer apel li e dir li, ‘Ki sa bann rapor ki mon pe gannyen lo ou? Donn mwan en kont lo ou ladministrasyon akoz ou pa pou kapab kontinyen konman ladministrater.’” (Lik 16:1, 2) Lefet ki sa serviter ti pe gaspiy bann byen son met, sa met ti pous li. Pa sa i en bon leson pour nou! Annou touzour reste fidel dan travay ki nou ganny konfye.

ESKI I BYEN KONPAR NOU AVEK LEZOT?

18. Akoz nou pa devret konpar nou avek lezot?

18 Nou tou nou devret demann nou lekor, ‘Ki kalite serviter mon ete?’ I pou byen ki nou pa konpar nou avek lezot. Labib i konsey nou: “Sakenn i devre egzamin son prop aksyon, alor si i annan keksoz pour fer li fyer, i ava fyer pour son prop aksyon san ki i bezwen konpar li avek sa ki pour lezot.” (Gal. 6:4) Dan plas konpar nou avek lezot, nou devret konsantre lo sa ki nou nou kapab fer personnelman. Sa pa pou zis anpes nou gonfle avek lorgey, me i pou osi anpes nou dekouraze. Kan nou egzamin nou prop lekor, nou bezwen realize ki sirkonstans i sanze. Petet nou pa kapab fer sa ki nou ti abitye fer akoz move lasante, laz, oubyen diferan responsabilite. De lot kote, petet nou kapab fer plis ki sa ki nou pe fer la konmela. Si wi, akoz nou pa esey fer plis?

19. Akoz nou pa devret dekouraze si nou pa ganny serten privilez?

19 En lot laspe pour reflesir lo la i responsabilite ki nou annan oubyen ti a voudre annan. Par egzanp, petet en frer ti a kontan servi konman en ansyen dan kongregasyon oubyen ganny partisipasyon dan bann lasanble. I byen travay dir pour kalifye pour ganny privilez, me nou pa devret dekouraze si nou pa ganny sa privilez a sa moman ki nou ti pe ekspekte. I annan serten rezon ki nou pa okouran akoz nou pa ankor ganny sa privilez. Petet nou kapab ganny sa privilez pli tar. Rapel ki menm si Moiz ti mazinen ki i ti’n pare pour gid bann Izraelit ver Later Promiz, i ti bezwen esper 40 an avan ki i ti ganny demande pour fer li. Sa ti donn li ase letan pour devlop bann kalite neseser pour gid sa pep rebel e antete.​—Akt 7:22-25, 30-34.

20. Ki nou aprann avek legzanp Yonatann?

20 Parler i kapab arive ki nou pa pou zanmen ganny en serten privilez. Yonatann ti dan sa sityasyon. I ti garson Sail e li ki ti devret vin lerwa Izrael. Me Bondye ti swazir David pour vin lerwa, en zonm bokou pli zenn ki li. Ki mannyer Yonatann ti reakte anver sa desizyon? I ti aksepte, siport David, e menm riske son prop lavi. I ti dir David: “Ou ki pou vin lerwa Izrael e mwan mon pou sa enn dezyenm apre ou.” (1 Sam. 23:17) Ki nou aprann avek legzanp Yonatann? I ti aksepte son sityasyon e kontrerman avek son papa, i pa ti zalou David. Dan plas zalou sa ki lezot in ganny demande pour fer, nou tou nou kapab konsantre lo desarz byen bann responsabilite ki nou annan. Nou kapab asire ki dan nouvo lemonn, Zeova pou fer sir ki i satisfer bann dezir apropriye tou son bann serviter.

21. Ki mannyer nou devret konsider nou responsabilite konman en serviter?

21 Annou touzour gard antet ki, konman en serviter diny konfyans, nou pa parey bann lesklav ki ganny maltrete e abize. Anfet, i tou le kontrer. Nou annan sa gran loner pour ganny konsidere diny konfyans pour anons sa bon nouvel, en travay ki pa pou zanmen ganny repete. Nou lib pour swazir lafason ki nou desarz nou bann responsabilite. Alor, annou determinen pour reste fidel dan travay ki nou ganny konfye. Si nou fer sa, nou pou toultan apresye sa privilez pour servi sa Enn pli gran dan liniver.

[Not anba lo paz]

^ par. 12 Izai 48:17, 18: 17 La sa ki Zeova in dir, sa Enn ki’n reaste ou, Sen Izrael: ‘Mwan Zeova, mon ou Bondye, sa Enn ki pe ansenny ou pour ou prop byenfe, sa Enn ki pe fer ou mars dan sa semen ki ou devret marse. 18 Si selman ou byen atantif anver mon bann komannman! Alor ou lape pou vin zis parey en larivyer e ou ladrwatir parey bann laroul dan lanmer.’”

[Kestyon]

[Portre lo paz 20]

Annou reste fidel dan travay ki nou’n ganny demande pour fer