Skip to content

Al lo konteni

LO KOUVERTIR | OU KAPAB KONPRAN LABIB

En liv ki nou bezwen konpran

En liv ki nou bezwen konpran

Labib i vreman en vye liv. Konbyen letan depi ki i egziste? Labib ti konmans ganny ekrir apepre 3,500 an pase dan Mwayen Oriyan. Sa ti dan letan ki lanpir pwisan fanmir Shang ti pe diriz Lasinn e apepre dis syek avan ki larelizyon Boudis ti konmanse Lenn.​—Vwar bwat “ Lenformasyon lo Labib.”

Labib i ofer bann larepons satisfezan lo laplipar kestyon enportan lo lavi

Pour ki en liv i gid byen bann dimoun e ed zot, i bezwen en liv ki zot konpran e ki konble zot bezwen. Labib i en liv koumsa. I donn bann larepons satisfezan lo bann kestyon pli enportan dan lavi.

Par egzanp, eski ou’n deza demande, ‘Akoz nou lo later?’ Sa kestyon in trouble bann imen pour plizyer milye lannen e i ankor pe trouble zot. Pourtan, larepons i kapab ganny trouve dan sa de premye sapit dan liv Zenez, sa premye liv dan Labib. Ladan Labib i rakont depi konmansman plizyer bilyon lannen pase kan nou liniver enkli bann galaksi, zetwal ek later ti vin an egzistans. (Zenez 1:1) Apre i dekrir ki mannyer atraver diferan staz later in vin en landrwa reste, konman imen ek lezot form lavi in vin an egzistans e ki zot bi.

I’N GANNY EKRIR POUR KONPRAN

Labib i donn bann konsey pratik pour ed nou rezourd bann problenm toulezour. Bann konsey i fasil pour konpran. Sa i vre dan de laspe.

Premyerman, Labib i ganny ekrir dan en fason kler, senp e atiran. Olye servi bann lekspresyon ki difisil pour konpran, Labib i servi bann mo spesifik oubyen ki annan pour fer avek nou bann sans. Bann lide difisil i ganny eksprimen par bann mo ki nou abitye servi toulezour.

Par egzanp, Zezi ti servi bokou legzanp senp ki dimoun ti abitye servi toulezour pour ansenny bann leson ki ti pou tous zot leker. En bon pe sa bann legzanp i ganny trouve dan sa ki ganny apele Sermon lo Montanny, rikorde dan Matye sapit 5 ziska 7. En dimoun ti dir ki sa ti en “diskour pratik,” pa avek bi pour “ranpli nou latet avek bann lide me pour gid e regle nou bann aksyon.” Ou kapab lir sa bann sapit dan apepre 15 a 20 minit e ou pou sirprann pour vwar ki parol Zezi i senp me par kont pwisan.

En lot fakter ki fer Labib fasil pour konpran i son bann size. I pa en liv kont ek lezann. O kontrer, parey sa liv The World Book Encyclopedia i dir lamazorite parti dan Labib i annan pour fer avek bann “dimoun enportan ek bann dimoun ordiner,” zot “lalit, lespwar, defet ek laviktwar.” I fasil pour nou konpran sa bann resi lo bann dimoun ek levennman e retir bann leson enportan ki annan ladan.​—Romen 15:4.

DISPONIB POUR TOU DIMOUN

Pour ou arive konpran en liv, i bezwen ganny ekrir dan en langaz ki ou konnen. Nenport landrwa ki ou reste oubyen nasyonalite ki ou annan, i posib ki Labib i disponib dan en langaz ki ou kapab konpran. Annou vwar tou sa ki i enplike pour arive fer sa travay ekstraordiner posib.

Tradiksyon. O konmansman, Labib ti ganny ekrir dan langaz Ebre, Arameen ek Grek. Sa ti fer ki zis en ptigin dimoun ki ti kapab lir. Bann tradikter senser ti fer bokou zefor pour tradwir Labib e sa in fer li disponib dan diferan langaz. Gras a zot travay dir, konmela Labib in ganny tradwir swa an antye oubyen en parti dan plis ki 2,700 langaz. Sa i vedir plis ki 90 poursan dimoun dan lemonn i kapab lir omwen serten porsyon Labib dan zot prop langaz.

Pibliye. O konmansman, Labib ti ganny ekrir lo bann materyo ki fasilman kapab ganny detri parey lapo zannimo ek papyrus. Pour fer pase sa mesaz, bann ki ti ekri Labib ti bezwen pran prekosyon ler zot pe kopye e rekopye. Sa bann kopi ti vreman ser e zis en ptigin dimoun ki ti kapab aste. Ler Gutenberg ti envant son lenprimri plis ki 550 an pase, distribisyon Labib ti ogmante. Dapre en serve, i annan plis ki senk bilyon kopi Labib, swa an antye oubyen en parti ki’n ganny distribye.

Napa okenn liv relizye ki kapab ganny konpare avek Labib dan sa domenn. I kler ki Labib i en liv ki nou bezwen konpran. Par kont, sa i kapab en defi. Me ou kapab ganny led. Kote ou pou ganny led? Ki mannyer ou kapab benefisye? Annou vwar dan sa lartik ki swiv.