1. Do koje je promjene tijekom posljednjih desetljeća došlo u nekim zemljama?

TISUĆAMA godina većina svjetskog stanovništva pripadala je nekoj religiji. No u posljednjih nekoliko desetljeća situacija se drastično promijenila. Sve više ljudi za sebe kaže da nisu religiozni. Zapravo, u nekim zemljama većina stanovništva ne pripada nijednoj religiji * (Mat. 24:12).

2. Zašto mnogi ljudi nisu religiozni?

² Zašto raste broj ljudi koji nisu religiozni? * Nekima se život vrti oko užitaka ili su opterećeni problemima (Luka 8:14). Neki su postali ateisti. Drugi pak vjeruju u Boga, ali misle da religija nije za modernog čovjeka, da je beskorisna i da se kosi sa znanošću i zdravim razumom. Možda često čuju kako njihovi prijatelji, nastavnici ili pak medijske ličnosti tvrde da je život nastao evolucijom, ali rijetko kad imaju priliku čuti logične razloge za vjerovanje u Boga. Neki pak preziru svećenike koji pohlepno žele novac i moć. Osim toga, u nekim zemljama vlasti su zakonski ograničile aktivnost vjerskih organizacija.

3. Što je cilj ovog članka?

³ Isus nam je zapovjedio da činimo “učenike od ljudi iz svih naroda” (Mat. 28:19). Kako možemo pomoći onima koji nisu religiozni da zavole Boga i postanu Kristovi učenici? Prije svega, moramo biti svjesni da nečija reakcija na dobru vijest može ovisiti o tome gdje je odrastao. Naprimjer, neki Europljanin možda neće reagirati na istinu jednako kao netko iz Azije. Zašto? Mnogi Europljani donekle su upoznati s Biblijom i poznato im je gledište da je Bog sve stvorio. No ljudi iz Azije uglavnom ne znaju gotovo ništa o Bibliji i ne vjeruju da postoji Stvoritelj. Ovaj će nam članak pomoći da dopremo do srca svih ljudi u službi propovijedanja, bez obzira na to odakle su i u što vjeruju.

4. Zašto imamo razloga biti pozitivni?

⁴ Budi pozitivan. Svake godine među onima koji postanu Jehovini svjedoci ima i ljudi koji nekad nisu bili religiozni. Mnogi od njih već su živjeli po visokim moralnim mjerilima i gadilo im se vjersko licemjerje. Drugi su pak živjeli nemoralno ili su imali loše navike koje su morali pobijediti. Možemo biti sigurni da ćemo uz Jehovinu pomoć pronaći one koji “ispravno [gledaju] na vječni život” (Djela 13:48; 1. Tim. 2:3, 4).

5. Što često potakne ljude da nas saslušaju?

⁵ Budi ljubazan i taktičan. Ljudi često pozitivno reagiraju na našu poruku ne zbog onoga što kažemo, nego zbog načina na koji to kažemo. Oni cijene kad vide da smo ljubazni, taktični i iskreno zainteresirani za njih. Ne prisiljavamo ih da saslušaju što im želimo reći, nego se trudimo razumjeti zašto ne žele razgovarati o religiji. Naprimjer, neki ne vole razgovarati o religiji s nepoznatim ljudima. Drugi pak smatraju da je nepristojno pitati nekoga što misli o Bogu. A ima i onih kojima je neugodno da ih drugi vide kako čitaju Bibliju, pogotovo s Jehovinim svjedocima. Bilo kako bilo, mi se uvijek trudimo biti taktični prema njima (2. Tim. 2:24, bilješka).

6. Kako je apostol Pavao pokazao prilagodljivost i kako ga možemo oponašati?

⁶ Što možemo učiniti ako primijetimo da su osobi odbojni izrazi kao što su “Biblija”, “stvaranje”, “Bog” ili “religija”? Možemo se ugledati na apostola Pavla i prilagoditi svoj pristup. Kad je razgovarao sa Židovima, Pavao je koristio Sveto pismo. No kad je razgovarao s grčkim filozofima na Areopagu, nije se direktno pozivao na Bibliju (Djela 17:2, 3, 22-31). Kako ga možemo oponašati? Ako naiđemo na osobu koja ne cijeni Bibliju, možda bi bilo najbolje da se u razgovoru direktno ne pozivamo na nju. Ako nam se čini da bi osobi moglo biti neugodno da je vide kako s nama čita Bibliju, mogli bismo joj pokazati biblijske retke na neki manje upadljiv način, naprimjer na elektroničkom uređaju.

7. Kako možemo oponašati Pavlov primjer opisan u 1. Korinćanima 9:20-23?

⁷ Pokaži razumijevanje i slušaj. Potrudi se razumjeti zašto osoba s kojom razgovaraš ima određene stavove (Izr. 20:5). Osvrnimo se još jednom na Pavlov primjer. On je odrastao među Židovima. No kad je propovijedao ne-Židovima, morao je promijeniti svoj pristup jer oni nisu znali gotovo ništa o Jehovi i Bibliji. Mi ćemo možda trebati istraživati naše publikacije ili se posavjetovati s iskusnim objaviteljima kako bismo bolje razumjeli ljude na svom području i mogli suosjećati s njima. (Pročitaj 1. Korinćanima 9:20-23.)

8. Kako možemo započeti razgovor o Bibliji?

⁸ Cilj nam je pronaći one koji su “dostojni” (Mat. 10:11). Da bismo u tome uspjeli, moramo ljude pitati za mišljenje i zatim ih pažljivo slušati. Jedan brat iz Engleske ima običaj pitati ljude što je, prema njihovom mišljenju, potrebno za sretan brak, što je potrebno da bi se dobro odgojilo djecu ili kako se nositi s nepravdom. Nakon što sasluša njihove odgovore, kaže: “Kako vam zvuči ovaj savjet napisan prije gotovo 2 000 godina?” Tada im na svom mobitelu pokaže pažljivo odabrane biblijske retke, ali pritom ne spominje riječ “Biblija”.

9. Kako bismo mogli pomoći ljudima koji obično ne žele razgovarati o Bogu?

⁹ Kako možemo doprijeti do srca ljudi koji obično ne vole razgovarati o Bogu? Tako da razgovaramo s njima o nečemu što ih zanima. Naprimjer, mnogi se dive prirodi. Zato bismo mogli reći nešto poput: “Sigurno vam je poznato da su znanstvenici došli do mnogih inovacija kopirajući ono što već postoji u prirodi. Naprimjer, konstruktori mikrofona proučavaju uši, a konstruktori kamere proučavaju oči nekih životinja. Što mislite, čije oni djelo zapravo kopiraju?” Nakon što ih pažljivo saslušamo, mogli bismo dodati: “Zanimljivo mi je što je napisao jedan pjesnik iz drevnog doba: ‘Zar onaj koji je uho načinio ne može čuti? Zar onaj koji je oko oblikovao ne može vidjeti (...) — onaj koji uči ljude da bi znanje stekli?’ Neki su znanstvenici došli do sličnog zaključka” (Psal. 94:9, 10). Zatim bismo osobi mogli pokazati neki film sa stranice jw.org^® u cjelini “Intervjui i životne priče”, iz rubrike “Što neki kažu o porijeklu života”. (Klikni na IZDANJA > FILMOVI.) Isto tako, mogli bismo im dati brošuru Je li život nastao stvaranjem? ili Pet važnih pitanja o porijeklu života.

10. Kako možemo započeti razgovor s ljudima koji ne vole razgovarati o Bogu?

¹⁰ Većina ljudi nada se ljepšoj budućnosti. No mnogi se boje da će Zemlja biti uništena ili da će postati neprikladna za život. Jedan putujući nadglednik u Norveškoj kaže da su ljudi koji ne žele razgovarati o Bogu često spremni razgovarati o tome što se događa u svijetu. Nakon što pozdravi osobu, on kaže: “Što mislite, možemo li se nadati boljoj budućnosti? I tko bi nam to mogao omogućiti — političari, znanstvenici ili netko drugi?” Zatim pažljivo sasluša osobu te joj pročita ili citira neki biblijski redak koji pokazuje da imamo razloga nadati se boljoj budućnosti. Neki pokažu zanimanje kad čuju da Biblija obećava da će Zemlja postojati zauvijek i da će dobri ljudi vječno živjeti na njoj (Psal. 37:29; Prop. 1:4).

11. Zašto je dobro da koristimo različite pristupe i kako se možemo ugledati na Pavla, prema onome što stoji u Rimljanima 1:14-16?

¹¹ Dobro je da prilikom razgovora s ljudima isprobamo različite pristupe. Zašto? Zato što je svaka osoba drugačija. Određena tema može nekoga zainteresirati, a drugoga odbiti. Neki su spremni razgovarati o Bogu ili Bibliji, a neki bolje reagiraju ako započnemo razgovor o nečem drugom. U svakom slučaju, trebamo se truditi svjedočiti svim vrstama ljudi. (Pročitaj Rimljanima 1:14-16.) Naravno, moramo imati na umu da je Jehova taj koji daje da istina “raste” u srcima pravdoljubivih ljudi (1. Kor. 3:6, 7).

12. Kako možemo pomoći ljudima iz azijskih zemalja koji nikad nisu razmišljali o ideji da postoji Stvoritelj?

¹² Objavitelji diljem svijeta često nailaze na ljude iz raznih azijskih zemalja, pa i onih u kojima je vlast ograničila prakticiranje religije. Mnogi ljudi iz azijskih zemalja nikad nisu ozbiljno razmišljali o ideji da postoji Stvoritelj. Neki su radoznali, i kad im ponudimo biblijski tečaj, oni ga rado prihvate. No drugi se u početku ne žele baviti vjerovanjima koja su im strana. Kako im možemo pomoći? Neki iskusni objavitelji primijetili su da takvi ljudi dobro reagiraju kad s njima započnu prijateljski razgovor, pokažu osobno zanimanje i u prikladnom im trenutku ispričaju kako je njima u životu koristilo neko konkretno biblijsko načelo.

13. Kako možemo ljude zainteresirati za Bibliju? (Vidi ilustraciju s naslovnice.)

¹³ Mnoge ljude isprva privuku mudri biblijski savjeti (Prop. 7:12). Jedna sestra koja u New Yorku svjedoči ljudima koji govore kineski kaže: “Trudim se pokazivati zanimanje za ljude i slušati ih. Ako doznam da su se nedavno doselili, znam ih upitati: ‘Kako se snalazite? Jeste li pronašli posao? Kako se ljudi odnose prema vama?’” Takva joj pitanja ponekad pomognu da skrene razgovor na neku biblijsku temu. U prikladnom trenutku ona zna reći: “Što mislite, što je najvažnije da bismo imali dobre odnose s drugima? Mogu li vam pokazati jednu izreku iz Biblije? Ona glasi: ‘Kad počne svađa, to je kao da se otvori ustava vodi. Zato prije nego svađa izbije, udalji se.’ Što mislite, može li nam taj savjet pomoći da imamo bolje odnose s drugima?” (Izr. 17:14). Takvi razgovori mogu nam pomoći da prepoznamo ljude koji žele saznati više.

14. Kako jedan brat koji živi na Dalekom istoku pomaže ljudima koji nisu religiozni?

¹⁴ A što možemo reći onima koji nam kažu da ne vjeruju u Boga? Jedan brat koji na Dalekom istoku već godinama propovijeda ljudima koji nisu religiozni ispričao je: “Kad osoba kaže da ne vjeruje u Boga, to obično znači da ne štuje bogove koji se ovdje tradicionalno štuju. Zato se obično složim da su većinu bogova izmislili ljudi i da oni zapravo ne postoje. Često im pročitam Jeremiju 16:20: ‘Može li čovjek zemaljski načiniti sebi bogove, kad to nisu bogovi?’ Zatim upitam: ‘Što mislite, kako možemo razlikovati pravog Boga od onih koje su izmislili ljudi?’ Pažljivo saslušam njihov odgovor, a potom im pročitam Izaiju 41:23: ‘Kažite nam što će biti poslije, pa ćemo znati da ste bogovi!’ Zatim im pokažem primjer kako je Jehova prorekao neki budući događaj.”

15. Što možemo naučiti od jednog brata iz istočne Azije?

¹⁵ Jedan brat koji živi u istočnoj Aziji opisao je kakav pristup on ima kad vrši ponovne posjete: “Osobi pokažem neki mudar biblijski savjet, proročanstvo koje se ispunilo ili joj skrenem pažnju na zakone koji upravljaju svemirom. Tada joj objasnim kako sve to ukazuje na postojanje živog i mudrog Stvoritelja. Kad se osoba složi da je moguće da Bog postoji, skrenem joj pažnju na ono što Biblija govori o Jehovi.”

16. Prema Hebrejima 11:6, zašto osoba mora izgraditi vjeru u Boga i povjerenje u Bibliju? Kako joj možemo pomoći u tome?

¹⁶ Kad vodimo biblijske tečajeve s ljudima koji nisu religiozni, moramo im stalno pomagati da izgrade vjeru u to da Bog postoji. (Pročitaj Hebrejima 11:6.) Isto tako, trebamo im pomagati da izgrade povjerenje u Bibliju. Zbog toga ćemo možda morati neke informacije ponoviti više puta. Možda ćemo tijekom svakog proučavanja trebati razmotriti neke dokaze da je Biblija doista Božja Riječ, naprimjer ispunjena proročanstva, njenu znanstvenu i povijesnu točnost ili pak savjete koji nam pomažu u svakodnevnom životu.

17. Kako naša ljubav može utjecati na ljude?

¹⁷ Ljudima pomažemo da postanu Kristovi učenici kad im pokazujemo ljubav, bez obzira na to jesu li religiozni ili nisu (1. Kor. 13:1). Kad ih poučavamo, cilj nam je da shvate da ih Bog voli i da želi da i oni vole njega. Svake godine na tisuće ljudi koje ranije nije zanimala religija krsti se zato što su zavoljeli Boga. Zato budi pozitivan i pokazuj ljubav i osobno zanimanje za sve vrste ljudi. Slušaj ih i pokušaj ih razumjeti. Primjerom ih pouči što znači biti Kristov učenik.