Wãra kartama

¿Aripe jarachuka Daizeze Bedʼeaba jarabʉra siensiaba jarabʉme?

¿Aripe jarachuka Daizeze Bedʼeaba jarabʉra siensiaba jarabʉme?

Daizeze Bedʼeaba panʉbʉ

 Mawũã, Daizeze Bedʼeara siensia libro ẽ mina, siensia ʉ̃rʉra aripe jarabʉ. Atia akʉdayi Daizeze Bedʼeaba jaradiabʉta. Bʉa akʉyi siensiaba ũdu zebʉrʉra Daizeze Bedʼeaba jarabʉmera abarikabʉta akʉza Daizeze Bedʼea bʉ jʉ̃drʉsi ewaridera ẽbẽrarãbara awuara krĩchapanasita.

  •   Daizeze Bedʼeaba jarabʉ nejõmabʉra basita (Génesis 1:1). Ʉ̃kʉrʉba nebʉrapanʉ ʉ̃tʉra mõgararata bio jirabasita, maʉ̃ra ara ototoside ʉ̃tʉ zesita bisiata, chĩdauta, jedekota akʉza naʉ̃ Drʉata, mamina mawũã iyi doba parãna ẽãta. Adewara ʉ̃kʉrʉba nebʉrapanʉ nekʼãrẽ jõma parãnara ne ʉmʉ yi zromaneba ʉ̃tʉ zesita.

  •   Nejõmabʉra jõma daucha aripenʉmʉ (Job 38:33; Jeremías 33:25). Mamina ʉ̃kʉrʉba mawũã krĩchada ẽ awuarabʉrʉ jarapanʉ ãyi bia wãnera ãyi daizeze zeri ẽãrata sobianʉmʉta, mamina ãyita zʉbʉria berabarira ãyi daizeze zeriẽãta kĩrʉnʉmʉta.

  •   Naʉ̃ Drʉara ewarade jirabasi (Job 26:7). Mamina ẽbẽra nããrabadabara krĩchapanasi naʉ̃ drʉara koribibasita maʉ̃ra nedʉwʉrʉ zromaba anʉmasita, mawũã ẽ bʉrʉ krĩchapanasi morroko zroma ʉ̃rʉbasita koribira.

  •   Kueta, pusade baniabʉta ʉ̃ta jãrãrane wãbʉ baera bʉ dota akʉza dodabʉrata (Job 36:27, 28; Eclesiastés 1:7; Isaías 55:10; Amós 9:6). Mamina griegorabara krĩchapanasi dorabʉta pusata drʉa edre wã kʼãrãpe ʉ̃tʉ zebʉ baera, maʉ̃ krĩcharabasi poaga 1800 bayeda.

  •   Idi dayirãba katuma ũdupanʉra nawedara pusa edrebasi, ʉ̃kʉrʉ katumara neẽã wãbare doba tabari baera mawũã ẽ bʉrʉ barranka wãbare (Salmo 104:6, 8). Mamina ʉ̃kʉrʉba nebʉrapanʉ katuma dayirãba idi ũdupanʉra ãyi daizeze zeriẽãba parãna kĩrãkʼa ariyabʉta.

  •   Dayirã kaya ẽ baita jaigʉa ẽ baibara. Daizezeba israelitara ley diadaba jarabasi, beidata tõbarira juwa sʉgʉibarata, kayabʉbʉrʉ deda pikiaibarata jãpe yaraneba akʉza ãra egoro korʉ kʼãrãpe anaibarabasita (Levítico 11:28; 13:1-5; Deuteronomio 23:13). Egipsiorabara awuara opanasi ẽbẽra ãba yagata chiratʉpanasi.

Sewida Daizeze Bedʼea ʉ̃rʉ jarabʉta

 Ʉ̃kʉrʉ sientipikoraba jarabʉ Daizeze Bedʼeade edabʉra aña chuta. Mamina dayirãba kĩrãkita akʉra Daizeze Bedʼeaba jarabʉra wãrĩnu. Akʉdadrʉ siensiaba nebʉrabʉta Daizeze Bedʼeaba ʉ̃rʉ:

 Nebʉra: Daizeze Bedʼeaba jarabʉ nekʼãrẽ jõma parãsita ewari seisde 24 orade ewari aba abaka.

 Wãrĩnu: Daizeze Bedʼeaba jarabʉ nekʼãrẽ jõma parãnara dããrabasita (Génesis 1:1). Mamina Génesis kapitulo 1ne ewari seisde nekʼãrẽ jõma parãnara jara ẽ 24 orade parãsita. Awuarabʉrʉ Génesis 2:4de trʉ̃gabʉ «ewarita» Daizezeba drʉata akʉza bajãta parãkʉadata.

 Nebʉra: Daizeze Bedʼeabara jarabʉ nããra parãsita chiruata, ũmadaʉ parãi naweda mamina chiruabara nesidabʉ ũmadaʉta mawũã bia warita. Maʉ̃ta trʉ̃gapanʉ fotosíntesis (Génesis 1:11, 16).

 Wãrĩnu: Daizeze Bedʼeaba jarabʉ chirua parãi naweda Daizezebara parãsita bajãta, chĩdauta akʉza ũmadaʉta (Génesis 1:1). Ewari nããbemanera bisiabara Drʉama biʼia tĩ ẽ basi arabasi baera jãrãrata. Mamina ewari ũbeadera bisiabara biʼia tĩbasi mejãcha neẽbasi baera jãrãrata mawũẽra Drʉade chiruabʉma bisiabara tĩbasi maʉ̃ba fotosíntesis diabasi chiruabara (Génesis 1:3-5, 12, 13). Maʉ̃neba ʉ̃ta bisiabara drʉama ʉ̃nabesi (Génesis 1:16).

 Nebʉra: Daizeze Bedʼeaba jarabʉ ũmadaʉra Drʉa audu bʉrgabʉta.

 Wãrĩnu: Eclesiastés 1:5ba jarabʉ: «ũmadaʉ ʉ̃tʉ zebʉ akʉza ũmadaʉ baebʉ aramaʉ̃ta mesera wãbʉ iyi ʉ̃tʉ zebʉmae akʉza jẽda ʉ̃tʉ zeita». Naʉ̃ bedʼeaba jarakĩrãbʉ dayirãba akʉbʉta ũmadaʉta bʉrga jirabʉ kĩrãkʼabʉta. Jõmaʉ̃ba kʼawuapanʉ Drʉatrʉ bʉrgabʉta ũmadaʉ audu, mamina jarapanʉ ũmadaʉra ʉ̃tʉ deguewata akʉza ũmadaʉra baedogo.

 Nebʉra: Daizeze Bedʼeaba jarabʉ Drʉara koribita.

 Wãrĩnu: Daizeze Bedʼeaba jarabʉde Drʉa jõdogomae jarakĩrãkʉ ẽ Drʉara mamabai jõdogota akʉza jogʼoanʉmʉta mama, awuarabʉrʉ jarakĩrãbʉ Drʉa jĩgabemata (Hechos 1:8). Adewara Daizeze Bedʼeaba Isaías 40:22de jarabʉ:«Drʉara borokoabʉta».