Tro jë kowe la alien

Tro jë kowe la itre alien

‘Epuni Hë La Nöje i Akötresie Enehila’

‘Epuni Hë La Nöje i Akötresie Enehila’

“Lo ka tha nöje kö ekö, ngo nöje i Akötesie enehila ; lo ange tha hna hnim, ngo hna hnime enehila.”1 PETERU 2:10.

1, 2. Nemene la ewekë ka tru hna kuca hnei Iehova lo Penetekos 33? Drei la itre ka nyi atrene la nöje ka hnyipixe i Iehova? (Wange ju la pane iatr.)

AME lo Penetekos 33, hetre ketre ewekë ka tru hna kuca hnei Iehova. Hnei Nyidrëti hna acile la ketre nöje ka hnyipixe hna hëne ka hape, “Isaraela i Akötesie,” maine Isaraela ne la u. (Galatia 6:16) Hnei Iehova hna iëne la itre atrene la nöje cili jëne la uati hmitrötre i Nyidrë. Öni Paulo, tha nyipi ewekë kö kowe la itre atrene la nöje cili troa peritomo angatr, tune lo itre matra i Aberahama. Tro pe a “ate Iuda la ka he kuhu hni,” ene la atre peritomon hnene la uati hmitrötr.—Roma 2:29.

2 Ame la itre pane atrene la nöje ka hnyipixe i Akötresie, tre, itre aposetolo nge ca hadredre nge hetre munëne lao itretre drei Keriso, lo itre ka icasikeu ngöne la hnahage ka he koho ne la ketre uma e Ierusalema. (Ite Huliwa 1:12-15) Hnei Akötresieti hna sië angatre hnene la uati hmitrötr, matre itre nekö i Akötresieti hë angatr. (Roma 8:15, 16; 2 Korinito 1:21) Celë hi ka amamane ka hape, ase hë Iehova kapa lo huuje i Keriso, me nyihnane lo isisinyikeu ne la Wathebo hnene la isisinyikeu ka hnyipixe. (Luka 22:20; e jë la Heberu 9:15.) Haawe, ame la itre Keresiano hna iën, tre, angatre hë la itre  atrene la nöje ka hnyipixe i Iehova. Hnene la uati hmitrötr hna aijijë angatr troa ithanata me trotrohnine la itre qene hlapa ka nyimutre, me inine la itre atr “la ite huliwa ka mene i Akötesie.”—Ite Huliwa 2:1-11.

NÖJE KA HNYIPIXE I AKÖTRESIE

3-5. (a) Nemene la hna qaja hnei Peteru kowe la angetre Iudra lo ijine Penetekos? (b) Nemene la aqane kökötrene la nöje ka hnyipixe ngöne lo xötrei?

3 Jëne Peteru aposetolo, hnei Iehova hna könëne la itretre Iudra me itre sine hmi angatr troa nyi atrene la nöje ka hnyipixe i Nyidrë, ene la ekalesia ne la itre Keresiano hna iën. Ame lo drai ne Penetekos, tha xoui Peteru kö troa qaja kowe la angetre Iudra ka hape, hnei angatre hna humuthi Iesu, nge ame hë enehila, tre loi e tro angatr a kepe nyidrë, “nyine Joxu me Keriso.” Ame la ka ala nyimu a hnyingëne la nyine tro angatr a kuca, öni Peteru: “Ietraju, mate isa bapataiso nyipunieti pi asë ngöne la atesiwa i Iesu Keriso ; mate shenge tije pi la nöjei ngazo i nyipunie ; nge tro nyipunie a hetenyi la ahnahna ene la [u]ati [h]mitöt.” (Ite Huliwa 2:22, 23, 36-38) Ame la drai cili, lö jë hi la ala 3 000 lao atr troa nyi atrene la nöje ka hnyipixe, ene la Isaraela ne la u. (Ite Huliwa 2:41) Thupene lai, itre aposetolo fe a catre cainöj, matre tru catre hmaca kö hnei atr ka kapa la nyipici. (Ite Huliwa 6:7) Ame hna kökötre pala hi la nöje ka hnyipixe.

4 Ame hë e thupen, itretre drei Iesu pena ha a cainöje kowe la angetre Samaria. Ala nyimu qaathei angatr la ka kapa la nyipici, me hna bapataison, ngo tha ase  kö angatre kapa la uati hmitrötr. Ame hnene la lapa ne xomi meköt e Ierusalema hna upi Peteru me Ioane troa wange la itre trejine cili hna hnyipi bapataison. Hnei nyidroti hna ati ime hui angatr, “ame hna hetenyi jë angate la [u]ati [h]mitöt.” (Ite Huliwa 8:5, 6, 14-17) Hane hi lai aqane nyi atrene la Isaraela ne la u hnene la itretre Samaria hna iën.

Peteru a cainöje koi Konelio me lapa i nyidrë me itre sine i nyidrë (Wange ju la paragarafe 5)

5 Ame lo macatre 36, hnei Akötresieti hna könëne jëne Peteru la ketre lapa troa hane lö hnine la nöje ka hnyipixe, ene la Isaraela ne la u. Hna eatre lai lo Peteru a cainöje koi Konelio, ketre tane isi i angetre Roma, me lapa i nyidrë me itre sinee i nyidrë. (Ite Huliwa 10:22, 24, 34, 35) Tusi Hmitrötr a qaja ka hape, Peteru a cainöj, ame hna kapa la uati hmitrötr hnene la itretre etheni ka drei angeic. “Ame hna sheshëköte angete lapaune ange hna peritomon, lo angete ce tro me Peteru, ngöne laka hna nenge la ahnahna, ene la [u]ati [h]mitöte hune la nöjei etheni fe.” (Ite Huliwa 10:44, 45) Qaane ju hi la ijine cili, kola könëne la itre ethen hna tha peritomon troa hane nyi atrene la Isaraela ne la u.

“NÖJE THATRAQANE LA ATESIWA I NYIDË”

6, 7. Nemene la hna kuca hnene la itre atrene la nöje ka hnyipixe?

6 Ame ngöne la kola icasikeu la lapa ne xomi meköt lo macatre 49, öni Iakobo: “Ase hë Simona amamane la hnei Akötesieti hna pane xöji angete ethen, troa xome qa thei angate la nöje thatraqane la atesiwa i nyidë.” (Ite Huliwa 15:14) Ame lai “nöje thatraqane la atesiwa i nyidë”, tre, kola qaja la itretre Iudra me angetre ethen, hna acasin hnei Akötresie matre tro hi a ca nöj. (Roma 11:25, 26a) Ame hë e thupen, hnei Peteru hna cinyihane ka hape: “Ka tha nöje kö ekö, ngo nöje i Akötesie enehila.” Nge hnei angeic fe hna qaja la kepin matre kola eköthe la nöje ka hnyipixe, öni angeic: “Xöte hna iëne nyipunie, me xötete huje joxu, me nöje ka hmitöt, me xöte hna itön ; mate amamanepi hnei nyipunie la nöjei thina ka loi nyidë ate hë nyipunie qa ngöne la jidi kowe la lai nyidë nyine hain.” (1 Peteru 2:9, 10) Tro hë la nöje cili a itretre catre anyipici Iehova, Atre Mus kowe la hnengödrai me fen, me atrunyi Nyidrë nyipine la nöjei atr.

7 Iehova hë enehila a huliwane la nöje ka hnyipixe, lo Isaraela ne la u matre qaja jë göi angatr ka hape, “Nöje . . . thatraqai ni, tro angat’ a amamane la lolong.” (Isaia 43:21) Angatre hi la ka catre qaja kowe la itre atr laka, Iehova hi la nyipi Akötresie nge pë ju kö ketre. (1 Thesalonika 1:9) Angatre fe a anyipici Iehova me Iesu “e Ierusalema, me Iuda asë, me Samaria, nge uti hë la cane la fene hnengödrai.”—Ite Huliwa 1:8; Kolose 1:23.

Tune lo itre pane Keresiano ekö, “ite nekö ne la baselaia” enehila a anyipici Iehova

8. Hnei Paulo hna hmekëne tune kaa la nöje i Akötresie?

8 Paulo la ketre atre anyipicin me isigöli Iehova, Akötresie ka cas, ngacama hnei angeic hna qëmeke kowe la itre ka catre fë la mekuna ne la itre wanaithilë. Angeic a catre fë ka hape, Iehova la “Akötesieti ate xupe la fene hnengödrai memine la nöjei ewekë asë ngön, nyidëti hi la Joxu ne la hnengödrai memine la fen.” (Ite Huliwa 17:18, 23-25) Nge hnei Paulo fe hna hmekëne la ekalesia me hape: “Ate hë ni laka thupenë hë la trongeng, tro ha löjë koi nyipunie la ite luko ka tha ihna, ka tha uniëne la hnënge mamoë. Nge tro fe a xulu thei nyipunieti kö la nöjei ate ka troa qaja la ite ewekë ka qaliqali, troa hule koi angate la itete deng.” (Ite Huliwa 20:29, 30) Haawe, qëmekene tro la ange  aposetolo a mec, ase së hë löthe la itre ekalesia hnene la itre ka iamenumenu.—1 Ioane 2:18, 19.

9. Nemene la ka traqa kowe la nöje i Akötresie thupene la hna mec la itre aposetolo?

9 Thupene la hna meci hnene la itre aposetolo, hna haöthe la itre ekalesia hnene la itre ka iamenumenu, matre hnei angatre fe hë hna acile la Hmi Keresiano Göi Ëjen. Ketre, tha hnei angatr kö hna huliwa ceitu me nöje thatraqane la ëje i Iehova, ngo hnei angatre pe hna apatrene trije la ëje i Iehova qa ngöne la itre Tusi Hmitrötr hnei angatr hna ujën. Nyimu aqane adrone angatr la ëje i Iehova. Hnei angatr hna tro thenge la itre hna majemine kuca hnene la itre hmi wanaithilë, me tro fë la itre ini ka tha ihmeku kö memine la Tusi Hmitrötr. Hnei angatre hna isi pi hmi me qaja ka hape, angatr a isigöli Akötresie. Kola ha huliwa qene atrekënö hnei angatr, nge tru la hna kuca la itre ewekë ka sis. Ngöne la itre hadredr lao macatre thupene la hna nyiqaane mama la iamenumenu, xalaithe ju pe hi la itre hlue i Iehova e celë fen nge pëkö lapa ka cil matre “nöje thatraqane la atresiwa i Nyidrë.”

KOLA ACILE HMACA LA NÖJE I AKÖTRESIE

10, 11. (a) Nemene la hna qaja amë hnei Iesu göi “qite” me “zizania”? (b) Hna eatre tune kaa la ceitune i Iesu thupene lo 1914?

10 Jëne la ceitune ne la qitr me zizania, hnei Iesu hna qaja amë ka hape, troa hetre iamenumenu, matre jole hë troa wangatrehmekune la nyipi hmi. Öni nyidrë, “kolo pete kö a meköle la nöjei ate,” nge Diabolo a traane la zizania hune la qitr hna traane hnene la Neköi atr ngöne la hlapa. Tro la qitr me zizania a ce cia uti hë la “hneijin ne kola troa nyipune la fen.” Öni nyidrë, ame la “wene ka loi,” tre, “ite nekö ne la baselaia,” nge ame “la zizania,” tre, “ite nekö ne la ate ka ngazo.” Ame ngöne la hneijine ne la pun, tro la Neköi atr a upe la itre angela troa xometrije la zizania qa ngöne la qitr. Thupene lai tro la itre angela a icasinekeune la itre neköne la Baselaia. (Mataio 13:24-30, 36-43, MN) Hna eatre lai tune kaa? Nemene la hnei Akötresie hna kuca matre troa hetrenyi hmaca e celë fen la ketre nöje ka atrunyi Nyidrë?

11 Ame lo 1914, kola nyiqaane la “hneijin ne kola troa nyipune la fen.” Ame ngöne la ijine cili, traqa hi koi itre thauzane la etrune la itre Keresiano hna iën e celë fen. Ame ngöne la ijine isi cili, hna othe pala kö la itre hna iën, ene la “ite nekö ne la baselaia” hnei Babulona Atraqatr. Ngo ame lo 1919, Iehova ha thepe angatr, ame hna mama hnyawa pi la itre nyipi Keresiano qa ngöne la itre Keresiano ka thoi. Hnei Nyidrëti hna icasinekeune “la ite nekö ne la baselaia” matre cile jë lo nöj, tune lo aqane perofetane Isaia, ka hape:  “Hape u, troa traqane la fene hnengödrai ngöne la drai ka cas ? hape u, troa hnahone la nöje ngöne la ijine ka casi hi ? Loi pe traqa ha la ite nekö i Ziona e nyidoti pete hi a aköte sil.” (Isaia 66:8) Ame la Ziona hna qaja e celë, tre ene la lapa ne la itre angela i Iehova. Hna “aköte sil” hnei Ziona lo kola acile la nöj, ene la itre hna iën e celë fen.

12. Pine nemene matre qaja jë së ka hape, itre hna iën la nöje thatraqane la atresiwa i Iehova?

12 Tune lo itre pane Keresiano ekö, “ite nekö ne la baselaia” enehila a anyipici Iehova. (E jë la Isaia 43:1, 10, 11.) Ketre mama kö angatr qa ngöne la thiina i angatr, nge angatre a cainöjëne la maca ka loi ne la Baselaia “nyine anyipicine kowe la nöjei nöj.” (Mataio 24:14; Filipi 2:15) Celë hi aqane xatuane angatre lai la itre milio lao atr matre tro angatr a hane atreine imelekeu me Iehova.—E jë la Daniela 12:3.

“TRO HUNI A CE TRO ME NYIPUNIE”

13, 14. E pi tro la itre atr a nyihlue i Iehova, nemene la nyine tro angatr a kuca? Nemene la aqane qaja amë lai hnene la Tusi Hmitrötr?

13 Hna amamane hnene lo tane mekune ka ase hë ka hape, ame thei Isaraela ekö, Iehova a kapa la itre trenyiwa troa nyihlue i Nyidrë e tro angatr a ce hmi memine la nöje i Nyidrë. (1 Ite Joxu 8:41-43) Ame la itre atr enehila ka ajane troa nyihlue i Iehova, tre, nyipi ewekë tro fe angatr a hane ce hmi memine la itre Keresiano hna iën.

14 Ekö hë la itre perofeta qaja amë ka hape, nyimutre la itre ka troa nyihlue i Iehova memine la nöje i Nyidrë ngöne la hneijine ne la pun. Öni Isaia: “Nge troa traqa la nöjei nöje ka ala nyimu, me hape, Trojë fe, mate elëjë shë kowe la wete i Iehova, kowe la ēnē i Akötesi Iakobo, nge tro nyidëti a ini shë la ite jë i nyidë, nge tro sha trongëne la ite gojenyi qa thei nyidë, ke troa tropi la wathebo qa Ziona, memine la wesi ula i Iehova qa Ierusalema.” (Isaia 2:2, 3) Öni Zakaria, “Troa traqa la nöjei ate ka ala nyimu me ite nöje ka cate troa thele Iehova ne sabaothi e Ierusalema, me xëwe xajawa i Iehova.” Trao xulu la lapa cili “qa ngöne la ite qene hlapa asë.” Tro angatr a ce nyihlue i Akötresie memine la Isaraela ne la u, me hape: “Tro huni a ce tro me nyipunie, ke ate hë huni laka thei nyipunie la Akötesie.”—Zakaria 8:20-23.

15. Nemene la aliene matre hape jë, “ite xa mamoe” a “ce tro” memine la Isaraela ne la u?

15 “Ite xa mamoë” a “ce tro” memine la Isaraela ne la u la angatr a cainöjëne la maca ka loi ne la Baselaia. (Mareko 13:10) Itre atrene fe hë angatre la nöje i Akötresie. “Casi hi la hna axö mamoe” i angatr me itre hna iën, nge Iesu Keriso la “ate thupën’ aloin.”—E jë la Ioane 10:14-16.

IAMELE KOWE LA NÖJE I IEHOVA

16. Nemene la hna kuca hnei Iehova elanyi matre traqa pi koi Amagedo?

16 Ase jë hi apatrenyi Babulona Atraqatr, nge kolo pena ujë kowe la nöje i Akötresie. Ame e cili, nyipi ewekë la ithupë i Iehova. Ame ngöne la ijine hna sa hnei Nyidrë, tro hë Nyidrëti a iujine la itre ewekë matre traqa pi kowe la ijine troa cile kowe la nöje i Nyidrë. Hane hi lai  aqane troa traqa kowe la götrane tixenuë ne la “aköte atraqate,” ene Amagedo. (Mataio 24:21; Ezekiela 38:2-4) Haawe, tro Gog a cile kowe “la nöjei ate hna icasinekeune qa ngöne la ite nöj.” (Ezekiela 38:10-12) Ame hi la kola traqa la ewekë cili, Iehova hi lai a canga traqa ju troa amelene la nöje i Nyidrë me lepi Gog me itre tongene isi angeic. Ame hë e cili, Iehova a atrune la musi cile i Nyidrë, me ahmitrötrene la ëje i Nyidrë. Öni Nyidrë: “Tro ni a atrunyi ni me ahmitötë ni kö ; nge tro ni a mama qëmeke ne la ite nöje ka nyimute, nge tro angat’ a ate laka ini Iehova.”—Ezekiela 38:18-23.

Ame ngöne la ijine “aköte atraqate,” nyipi ewekë tro sa lapa catre hnine la ekalesia (Wange ju la paragarafe 16-18)

17, 18. (a) Ame la tro Gog elanyi a lepe la nöje i Iehova, nemene la itre ithuemacanyi hnei Iehova hna troa hamën kowe la nöje i Nyidrë? (b) Maine easa ajane tro pe kö sa mele elany, nemene la nyine tro sa kuca?

17 Ame la Gog elanyi a nyiqaane la isi, tro Iehova a qaja kowe la itre hlue i Nyidrë ka hape: “Trojë fe, nöjeng ; löjë kowe la hnahage i ’ö, nge thingeju la qëhnelö thupe i ’ö, nge zaju kösë une meke, pane patë hë la elëhni.” (Isaia 26:20) Ame ngöne la ijine cili, tro Iehova a hamëne la itre ithuemacanyi göi nyine troa kuca matre amele angatr. Ame la “hnahage” tre, kola qaja la itre ekalesia ne la nöje së.

18 Maine easa ajane tro pe kö sa mele ngöne la ijine akötre atraqatr, nyipi ewekë tro sa atrehmekune laka, hetre nöje i Akötresie e celë fen hnei Nyidrëti hna hnëkëne jëne la itre ekalesia. Nyipi ewekë tro sa ce xöle memine la nöje i Iehova me lapa catre hnine la ekalesia. Tune la atre cinyihane la salamo, catre pi së qaja ka hape: “Thei Iehova la iamele ; epi hune la ite ate i cilie la manathithi cilie.”—Salamo 3:8.