Skip to content

Skip to table of contents

Beibel​—Wan buku di e taki a tuu

Beibel​—Wan buku di e taki a tuu

Aini den ten di pasa, sama fu ala sowtu nasi be e biibi den sani di sikiifi aini Beibel. Aini a ten ya, milyunmilyun sama e wooko anga den leli fu Beibel. Toku son sama e si den sani di sikiifi aini Beibel enke fositen toli di á poi yeepi sama aini a ten ya moo. Son sama e si den sani ya enke anainsitoli. Ma fa yu e si den sani di sikiifi aini Beibel? I si enke den sani ya a tuu?

SAIDE I SA BIIBI DEN SANI DI SIKIIFI AINI BEIBEL?

Fa yu o sabi efi i sa biibi den sani di sikiifi aini Beibel? Meke u taki yu abi wan mati di gwenti taki a tuu. Yu á be o fitoow en noh? Eeye. A so a de anga a Beibel tu. Saide u sa biibi den sani di sikiifi aini Beibel? Wi o luku wantu toli di e soi saide u sa biibi den sani ya.

Den sama di sikiifi Beibel be e taki a tuu

Den sama di sikiifi Beibel be e taki a tuu ala yuu. Den be e sikiifi den fowtu di denseefi meke tu. Di a polofeiti Yona á be du san Yehofa taki wan leisi, a sikiifi fu a sani ya tu (Yona 1:1-3). Aini a lasiti pisi fu a buku di Yona sikiifi, a soi fa Gadu puu kaasi gi en. Ma a á sikiifi efu a kengi en manii baka di Gadu puu kaasi gi en, bika a á be wani poti pakisei neen seefi (Yona 4:1, 4, 10, 11). Den Beibel sikiifiman sikiifi finifini fu den fowtu di denseefi be meke. A sani ya e soi kiin taki den sani di den sikiifi a tuu.

Ai soi u fa u mu libi

Den sani di Beibel e leli u poi yeepi wi aini a ten ya? Eeye. Wan fu den sani di ai leli u, a fa u mu libi anga taawan. A sikiifi aini Beibel taki: „A den sani di i wani taawan du gi i, i mu du gi den tu” (Mateyesi 7:12). „Te wi e taki switi anga taawan, da den ati nai boon moo. Den ati e koo. Ma te wi e taki sani fu hati taawan, da den ati e moo boon” (Odo 15:1). Eeye, te anga a dei fu tide wi e fende wini te wi e wooko anga den sani di sikiifi aini Beibel.

Den toli di sikiifi aini, be pasa tuu

A omen yali kaba koniman e ondoosuku luku efu den sama di kai aini Beibel, anga den peesi di kai aini be de tuu. Den e ondoosuku tu efu den toli di sikiifi aini be pasa tuu. Meke u luku wan fu den sani di den be ondoosuku. A sikiifi aini Beibel taki aini a ten fu Nehemiya, Tirus-sama (Fenisiyasama di be komoto a Tirus) di be e tan a Yelusalem be e ’tyai fisi anga omen taa sani kon a Yelusalem fu seli’.​—Nehemiya 13:16.

Buweisi de di e soi taki a sani di sikiifi aini Beibel ya be pasa tuu? Eeye. Ondoosukuman fende fositen sani fu Fenisiyasama aini Islayeli. A sani ya e soi taki den Fenisiyasama be e seli sani gi den Islayelisama tuu, leti enke fa a sikiifi aini Beibel. Boiti dati, den ondoosukuman fende fisi bon fu a Mindiikondee Se aini Yelusalem tu. Den ondoosukuman e biibi taki a sama di be e tan faawe be tyai den fisi ya go seli a Yelusalem. Baka di den fende den sani ya, wan koniman taki: „A sani di sikiifi a Neh[emiya] 13:16 taki Tirus-sama be go seli fisi aini Yelusalem, sa de so tuu.”

Den sani di Beibel taki e kai anga san koniman ondoosuku

Beibel a wan buku di e taki fu fositen toli. Ai soi u tu fa u mu dini Gadu. Ma toku den sani di a taki e kai anga san koniman ondoosuku. Meke u luku wan fu den sani ya.

Wan sani fu 3500 yali pasa, a be sikiifi aini Beibel taki a goontapu á fasi a „nawan sani” (Yopu 26:7). A omen anainsitoli sama be e gi fu a sani ya. Son sama be e taki a wataa tapu a goontapu de. Taawan be e taki a wan gaan koo e tyai a goontapu. Baka wan sani fu 1100 yali di a buku Yopu sikiifi, sama be e biibi ete taki a goontapu á poi de a wan leigi peesi, a musu de taki a wan sani tapu a de. Ma wan sani fu 300 yali pasa, aini a yali 1687, neen fosi Isaac Newton meke sama sabi san a kon fusutan baka di a ondoosuku fa a zwaartekracht e wooko. A yeepi sama fu fusutan taki na a kaakiti ya di sama á poi si anga ain, e holi a goontapu fu a daai lontu a tapu. A sani di a koniman ya ondoosuku e soi kiin taki a sani di Beibel be taki moo enke 3000 yali pasa, a wan tuu toli.

Den polofeititoli e pasa tuu

Den somen polofeititoli di sikiifi aini Beibel e pasa tuu? Meke u luku wan: A polofeiti Yesaya be sikiifi taki a foto Babilon be o booko.

A polofeititoli: A Beibel sikiifiman Yesaya be kaba sikiifi a polofeititoli fi en na a pisiten fu a yali 732 Fosi Kelestesi. A be sikiifi taki Babilon be o booko. A ten di a polofeititoli ya sikiifi Babilon á be toon a moo pelensipali foto fu a ten de ete. A sikiifi tu taki sama á be o tan aini a foto ya moo (Yesaya 13:17-20). Yesaya kai a nen fu a sama di be o booko a foto tu, Sirus. A sikiifi finifini fa Sirus be o wini a foto. A taki Sirus be o meke a liba di be lontu a foto „dee”. A taki den gaan doo fu a foto be o de opo-opo te Sirus be o go feti anga a foto.​—Yesaya 44:27–45:1.

Fa sani waka: Wan sani fu 200 yali baka di Yesaya taki a sani ya, wan kownu fu Persiya go feti anga Babilon. Fa den be e kai a nen fu a kownu ya? Sirus. Fu di a be taanga fu go aini a foto, meke Sirus koboloiki a Eufraat Liba di be lontu a foto fu du a sani ya. A meke den suudati fi en diki wan gaan gotoo, neen den meke a liba lon go aini wan swampu. A sani ya meke a wataa di be hei doo a sikotu saka. Sirus anga den suudati fi en be man waka go doo a foto, fu di a wataa á be hei so moo. Den Babilonsama be fika a doo di be de a wataamofu opo-opo. Neen meke Sirus anga den suudati fi en pasa na a doo de go aini a foto, neen den wini a foto.

Ma wan sani be mu pasa ete: Yesaya be taki sama á be o tan aini a foto Babilon moo. A sani ya pasa tuu? Sama be e tan aini a foto ya ete, baka di Sirus be wini en. Ma nownow a booko foto Babilon de koosube fu Bagdad, wan peesi koosube fu Irak. Sama nai tan aini moo, leti enke fa Beibel be taki a fesi. A sani ya e soi taki te Beibel taki a fesi san o pasa, u sa biibi taki a o pasa leti enke fa a taki.