Skip to content

Skip to table of contents

SUTUDI-ARTIKEL 34

Leli wan sani fu den polofeititoli fu Beibel

Leli wan sani fu den polofeititoli fu Beibel

‘A den sama di poi si a dipi fu wan toli wawan o man fusutan den.’​—DAN. 12:10.

SINGI 98 Beibel na a wowtu fu Gadu

SAN WO LELI a

1. Saw yeepi i fu piisii te ye sutudeli den polofeititoli fu Beibel?

 WAN yonkuu baala den e kai Ben taki a lobi sutudeli den polofeititoli fu Beibel. I lobi sutudeli den polofeititoli di sikiifi aini Beibel, efuso ye si enke den taanga tumisi fu fusutan? Kande a nai switi gii fu sutudeli den polofeititoli fu Beibel. Ma tei sabi saide Yehofa meke sama sikiifi den sani ya poti aini en Wowtu, a sani ya o yeepi i fu kon lobi den.

2. San wo luku aini a artikel ya?

2 A artikel ya naw soi u saw sa leli fu den polofeititoli namo, ma aw soi u faw mu sutudeli den tu. Bakadati wo ondoosuku tu polofeititoli di sikiifi aini a Beibel buku Daniyeli. Wo si tu fa den polofeititoli ya sa yeepi wi aini a ten ya.

SAIDE U MU SUTUDELI DEN POLOFEITITOLI FU BEIBEL?

3. Saw mu du efu u wani fusutan den polofeititoli fu Beibel?

3 Efu u wani fusutan den polofeititoli di sikiifi aini Beibel, da u mu suku yeepi. Luku a ageisitoli ya. Kow taki ye go a wan peesi di ya kaba sabi bunbun, ma wan mati fii di yu anga en e go sabi a peesi bun. A sabi pilisisi pe u de. A sabi pe den pasi e go tu. I be o teke en fu bigi taki a mati fii be wani tyai i go na a peesi pei be mu go. Yehofa de enke a mati aini a ageisitoli ya. A sabi pilisisi fa sani o waka aini a ten di e kon. Neen meke efu u wani fusutan den polofeititoli di sikiifi aini Beibel, u mu akisi Yehofa fu a yeepi u.​—Dan. 2:28; 2 Peit. 1:19, 20.

Te we sutudeli den polofeititoli fu Beibel, a sani ya o yeepi u fu de seekaseeka gi den sani di o pasa aini a ten di e kon (Luku paragraaf 4)

4. Saide Yehofa meke sama sikiifi polofeititoli poti aini Beibel? (Yelemiya 29:11) (Luku a fowtow tu.)

4 Leti enke fa mma anga dda wani den pikin fu den abi wan bun libi, a so Yehofa wani wi abi wan bun libi tu. (Leisi Yelemiya 29:11.) Mma anga dda á poi taki fa sani o waka aini a ten di e kon, ma Yehofa poi taigi u pilisisi fa sani o waka aini a ten di e kon. Yehofa be meke sama sikiifi wantu polofeititoli aini Beibel fu wantu pelensipali sani di mu pasa (Yes. 46:10). Neen meke den polofeititoli di de aini Beibel, a wan kado di u Dda di de a hemel giw. Saw yeepi u fu biibi taki den sani di Beibel taki o pasa tuutuu?

5. San yonkuuwan sa leli fu a toli fu Max?

5 Yonkuuwan e miti anga omen sama a sikoo di nai lesipeki a Beibel. Son yuu den sani di den e du anga den sani di den e taki, e meke yonkuu baala anga sisa akisi denseefi efu den sani di den e leli a tuu. Luku a toli fu wan baala den e kai Max. A taki: ‘Di mi be e go a sikoo mi be e akisi miseefi efu a Gadu meke sama sikiifi a Beibel.’ Max mma anga en dda be e wooko anga a Beibel te den be e piki den akisi fi en. Ma Max seefi be du wan sani tu. A taki: ‘Mi be e sutudeli den polofeititoli anga miseefi. Mi be e paati den sani di mi leli anga taa yonkuu baala anga sisa tu.’ San a be a bakapisi? Max taki: ‘Baka di mi du a sani ya mi be e biibi taki a Gadu meke sama sikiifi a Beibel.’

6. Sai mu du efii nai kaba biibi son sani fu Beibel? Saide i mu du a sani ya?

6 Leti enke Max, efu ai taanga gii fu biibi son sani fu Beibel, da ya mu fii wan fasi. Ma i mu du wan sani wantenwanten. Tei nai kaba biibi son sani fu Beibel, a sani ya de enke fuusu di e poli a biibi fii saafisaafi. Efi ya wani fuusu poli a biibi fii, akisi iseefi taki: ‘Mi e biibi den sani di Beibel taki o pasa aini a ten di e kon?’ Efii nai kaba biibi den sani ya, dai mu sutudeli den polofeititoli di kon tuu kaba. Luku fai sa du a sani ya.

FAW SA SUTUDELI DEN POLOFEITITOLI FU BEIBEL?

Efu we fitoow Yehofa enke Daniyeli, da u mu abi sakafasi, u mu e sutudeli den polofeititoli fu Beibel finifini. U mu sabi saide we sutudeli den tu (Luku paragraaf 7)

7. Faw sa waka a Daniyeli baka te we sutudeli den polofeititoli fu Beibel? (Daniyeli 12:10) (Luku a fowtow tu.)

7 U sa waka a Daniyeli baka te u luku a fasi fa a be e sutudeli den polofeititoli. Daniyeli be sabi fu saide ai sutudeli den polofeititoli, bika a be wani sabi a tuu. Daniyeli be abi sakafasi tu. A be sabi taki efu a tan koosube a Yehofa neen ai aliki en, a be o yeepi en fu fusutan den polofeititoli di sikiifi aini Beibel (Dan. 2:27, 28; Leisi Daniyeli 12:10.) Fu di Daniyeli be abi sakafasi, meke a be e fitoow Yehofa tu (Dan. 2:18). Boiti dati, a be e sutudeli finifini. A pisiten di a be de a libi a be e suku piki aini a pisi fu Beibel di be de a ten de (Yel. 25:11, 12; Dan. 9:2). Faw sa waka a Daniyeli baka?

8. Saide son sama e sutudeli den polofeititoli fu Beibel? Saw mu du?

8 Saide ye sutudeli den polofeititoli fu Beibel? Ye sutudeli den polofeititoli fu Beibel fu dii wani sabi a waaleiti? Efu a so a de, da Yehofa o yeepi i (Yoh. 4:23, 24; 14:16, 17). Ma son sama a fu taa sani ede den e sutudeli den polofeititoli. Den e sutudeli den, bika den wani soi sama taki a Beibel a ná Gadu a komoto. Den sama ya fende taki den sa taki gi denseefi san bun anga san á bun. Ma wa de enke den sama ya, bika u sabi saide we sutudeli Beibel. Boiti dati, wi abi ete wan pelensipali manii fanowdu efu u wani fusutan den polofeititoli fu Beibel.

9. Sowtu manii u mu abi efu u wani fusutan den polofeititoli fu Beibel?

9 U mu abi sakafasi. Yehofa taki aw yeepi den sama di abi sakafasi (Yak. 4:6). Neen meke u mu begi Yehofa fu a yeepi u fu fusutan den polofeititoli fu Beibel. Efu wi abi sakafasi, wo teke den sani di den baala di e tii a wooko e leli u, bika a Yehofa poti den a wooko (Luk. 12:42). Yehofa a wan Gadu di á lobi buuya, neen meke a wan kulu sama namo ai koboloiki fu yeepi u fu fusutan a Beibel.​—1 Kor. 14:33; Efe. 4:4-6.

10. San a toli fu Esther e leli i?

10 Ondoosuku sani finifini. Bigin sutudeli wan polofeititoli dii lobi. Na a sani ya wan sisa den e kai Esther du. A be wani sabi moo sani fu den polofeititoli di e taki fu a Mesiyas. A taki: ‘Di mi be abi 15 yali, mi bigin ondoosuku sani fu si efu a tuu taki den polofeititoli di e taki fu a Mesiyas be sikiifi fosi Yesesi be kon a goontapu.’ Den sani di a leisi aini den bukulolo fu a Dede Ze yeepi en fu biibi taki den polofeititoli fu a Mesiyas a tuu. A taki: ‘Son wan fu den polofeititoli ya be sikiifi fosi a ten fu Kelestesi. A Gadu den musu komoto. Son yuu a omen leisi mi be mu leisi wan toli fosi da mi fusutan en.’ Esther e piisii taki a du a sani ya. Baka di a sutudeli wantu polofeititoli finifini, a taki: Mi be man si kiin taki den sani di sikiifi aini Beibel a tuu.’

11. Sowtu wini we fende te we biibi taki a Wowtu fu Gadu e taki a tuu?

11 Te we si fa son polofeititoli di de aini a Wowtu fu Gadu kon tuu kaba, we fitoow Yehofa anga u hii ati. We wooko anga den sani di ai taigi u tu. Boiti dati, den polofeititoli di de aini Beibel e soi u saw pasa aini a ten di e kon. Neen meke te we sutudeli den polofeititoli, a howpu fu we kon moo taanga, winsi sai miti u. Meke u luku tu polofeititoli di Daniyeli be sikiifi. Den polofeititoli ya e kon tuu nownow. Efu we fusutan den bun, da wo man du sani anga koni.

DEN FUTU DI MEKE ANGA AYEE ANGA TOKOTOKO

12. San den futu di ‘mokisa anga ayee anga safu tokotoko’ wani taki? (Daniyeli 2:41-43)

12 Leisi Daniyeli 2:41-43. Di Daniyeli be puu a deen gi Kownu Nebukadnesar, a taki den futu fu a pobiki meke anga ‘ayee di mokisa anga safu tokotoko’. Te we maiki a polofeititoli ya anga den taa polofeititoli di sikiifi aini a buku Daniyeli anga Openbaring, da we si taki den futu fu a pobiki wani taki Ameekankondee anga Ingiisikondee. Den tu kondee ya e wooko makandaa anga denseefi. A den moo abi makiti a hii goontapu. Daniyeli be taki fu a tiimakiti ya taki: ‘A kownukondee ya o taanga a wanse, da a swaki na a taa se.’ Saide wan pisi be o swaki? Bika den sama di den e tii di wani taki a tokotoko ‘naw poi wooko bun anga denseefi.’ Neen meke a tiimakiti ya á poi taanga enke ayee. b

13. Sowtu pelensipali tuu toli u kon sabi fu a polofeititoli ya?

13 A omen pelensipali sani we kon sabi te we luku den sani di Daniyeli sikiifi fu a pobiki di Nebukadnesar be deen. A omen sani we leli fu a futu fu a pobiki ya. A fosi sani di u kon sabi, a taki a tiimakiti fu Ingiisikondee anga Ameekankondee e soi taki den taanga. Na Ameekankondee anga Ingiisikondee be wini a Fosi Goontapu Feti anga Du Fu Tu Goontapu feti. Ma a tiimakiti ya swaki tu, bika den sama di den e tii e feti anga denseefi anga lanti. Du fu tu sani di u kon sabi, a taki a tiimakiti fu Ingiisikondee anga Ameekankondee na a lasiti tiimakiti di o tii fosi a Kownukondee fu Gadu poli ala den kownukondee fu libisama. Winsi taa tiimakiti e du sani fu fooseli a tiimakiti fu Ingiisikondee anga Ameekankondee, toku den naw man teke den peesi. Bika a ‘siton’ di wani taki a Kownukondee fu Gadu o naki a futu fu a pobiki booko pisipisi. Den futu fu a pobiki wani taki a tiimakiti fu Ingiisikondee anga Ameekankondee.​—Dan. 2:34, 35, 44, 45.

14. Te we fusutan a polofeititoli fu den futu di meke anga ayee anga tokotoko, da fa a sani ya o yeepi u fu du sani anga koni?

14 Ye biibi taki a polofeititoli fu Daniyeli di e taki fu a futu di mokisa anga tokotoko a tuu? Efi ye biibi a sani ya, da yo du sani anga koni. I naw suku fu meke tyaipi moni efuso fu kon gudu, bika i sabi taki dyonson a ogii goontapu fu Saatan ya o poli (Luk. 12:16-21; 1 Yoh. 2:15-17). A fusutan dii kon fusutan a polofeititoli ya o yeepi i tu fu du a peleikiwooko fayafaya (Mat. 6:33; 28:18-20). Neen meke a bun fu akisi iseefi taki: ‘Den bosoloiti di mi e teke e soi taki mi e biibi taki dyonson a Kownukondee fu Gadu o poli den tiimakiti fu libisama?’

A KOWNU FU NOORD ANGA A KOWNU FU ZUID

15. Sama na ‘a kownu fu noord’ anga ‘a kownu fu zuid’ aini a ten ya? (Daniyeli 11:40)

15 Leisi Daniyeli 11:40. Daniyeli kapitel 11 e taki fu tu kownu efuso tiimakiti di e sitee anga denseefi, bika den wani abi makiti a hii goontapu. Te we maiki den polofeititoli ya anga den taawan di sikiifi aini Beibel, da we si taki ‘a kownu fu noord’ a Rosiyakondee anga den kondee di e holibaka gi en. ‘A kownu fu zuid’ na a tiimakiti fu Ingiisikondee anga Ameekankondee. c

Efu u biibi taanga, da u naw booko wi ede te ‘a kownu fu noord’ anga ‘a kownu fu zuid’ e libi ogii anga u, bika a sani ya e meke den polofeititoli fu Beibel kon tuu (Luku paragraaf 16-18)

16. San ‘a kownu fu noord’ e du anga a foluku fu Gadu?

16 Ná pikin sani e miti den baala anga sisa di e tan na a pisi pe ‘a kownu fu noord e tii’. Sama e fon son Kotoigi. Ma a ná dati wawan, den e poti den a sitaafu-osu fu a biibi fu den ede. Den sani di ‘a kownu fu noord’ e du anga den baala anga sisa fu u e taanga den biibi. Saide? Bika den sani di e miti den baala anga sisa e meke den polofeititoli di Daniyeli be sikiifi kon tuu d (Dan. 11:41). A sabi di u sabi a sani ya e yeepi u fu tan poti pakisei na a howpu di wi abi. Boiti dati, ai yeepi u fu tan dini Yehofa.

17. Sowtu tesi be e miti den baala anga sisa di e tan na a pisi pe ‘a kownu fu zuid’ e tii?

17 Aini a ten di pasa ‘a kownu fu zuid’ be e libi ogii anga a foluku fu Gadu. Na a ten fu a Fosi Goontapu Feti anga Du Fu Tu Goontapu feti, den be poti tyaipi baala anga sisa a sitaafu-osu, bika den á be wani go a feti. Boiti dati, den be puu son pikin fu baala anga sisa a sikoo, bika den á be wani singi gi a faaka. Baka wantu yali, den baala anga sisa di e tan na a pisi pe a kownu fu zuid e tii kisi taa tesi pe den be mu soi taki den nai gwe fika Yehofa. Meke u taki den e sitemu, kande wan Kelesten sa fende taki wan palitei efuso wan politikiman bun moo a taawan. Winsi a nai sitemu toku a sa teke se aini en ati, bika kande a wani wan palitei efuso wan politikiman wini. Neen meke winsi u nai teke se aini politiki, toku u mu luku bun fu u nai teke se aini wi ati.​—Yoh. 15:18, 19; 18:36.

18. San we du te u si fa den tu kownu e sitee anga denseefi? (Luku a fowtow tu.)

18 Den sama di nai biibi den polofeititoli fu Beibel sa feele bunbun fasi te den si fa ‘a kownu fu zuid’ e tan sitee anga ‘a kownu fu noord’ (Dan. 11:40). Ala den tu kownu ya abi bom di sa kii ala sama a goontapu. Ma u sabi taki Yehofa naw gi den a okasi fu du a sani ya (Yes. 45:18). Neen meke te we si fa ‘a kownu fu zuid’ e sitee anga ‘a kownu fu noord’, u nai feele. A taanga u biibi e kon moo taanga. A sitee di den e sitee anga denseefi e soi taki a kaba fu a goontapu de koosube.

TAN POTI PAKISEI A DEN POLOFEITITOLI FU BEIBEL

19. Saw mu holi a pakisei te we taki fu den polofeititoli fu Beibel?

19 Wa sabi fa son polofeititoli aini Beibel o kon tuu. Polofeiti Daniyeli seefi á be sabi san den polofeititoli di a be sikiifi wani taki (Dan. 12:8, 9). Winsi wa sabi pilisisi fa son polofeititoli o kon tuu, toku dati á wani taki den naw kon tuu. U sa biibi taki Yehofa o yeepi u fu sabi saw mu sabi. Aw du en na a yuu di a poti, leti enke fa a be du kaba.​—Amos 3:7.

20. Sowtu simpan polofeititoli o kon tuu dyonson? Saw mu du?

20 Den foluku o taki: ‘Freide de, ala sani e go bun! (1 Tes. 5:3) Te den o taki a sani ya, da den tiiman fu goontapu o feti anga den falisi keliki. Den o poli den (Openb. 17:16, 17). Bakadati den o kon feti anga a foluku fu Gadu (Eseik. 38:18, 19). Te a sani ya o pasa, da a lasiti feti fu alimakedon o bigin (Openb. 16:14, 16). U sa biibi taki aa fika langa moo fosi den sani ya o pasa. Fosi a ten de doo, u mu soi taki u lobi u Dda di de a hemel, bika wo tan poti pakisei a den polofeititoli fu Beibel. Wo yeepi taawan fu du aseefi sani ya tu.

SINGI 95 A pasi e kon moo kiin

a Winsi fa sani e kon moo ogii aini a goontapu ya, toku u sa biibi taki sani o go bun aini a ten di e kon. Wo poi biibi a sani ya te we sutudeli den polofeititoli fu Beibel. Aini a artikel ya, wo si saide u mu sutudeli den polofeititoli di sikiifi aini Beibel. Wo ondoosuku tu fu den polofeititoli di Daniyeli be sikiifi. Boiti dati, wo si sowtu wini wo fende te we fusutan den polofeititoli ya.

b Luku a Saanantongo artikel di den e kai ‘Yehovah e sori san musu pasa dyonsro’ aini a Wakititolen fu 15 yuni 2012 par. 7-9.

c Luku a artikel di den e kai ‘Sama na „a kownu fu noord” aini a ten ya?’ aini A Wakititolen fu mei 2020 par. 3-4.

d Luku a artikel di den e kai ‘Sama na „a kownu fu noord” aini a ten ya?’ aini A Wakititolen fu mei 2020 par. 7-9.