Skip to content

Skip to table of contents

Sani di leisiman akisi

Sani di leisiman akisi

Kelesten sa poti a spiraal di sama e poti fu den á meke pikin?

A wan Kelesten toowpaa seefi mu luku efu den o poti a sani ya. Den mu luku efu den kosensi ná o fon den. Efu den wani wooko anga a sani ya fu den á meke pikin, den mu sabi fa ai wooko. Den mu luku san Beibel e taki fu a toli ya tu.

Yehofa be taigi Adan anga Efa taki den mu „meke pikin fuu a goontapu”. Bakaten a taigi Nowa anga en famii aseefi sani (Genesesi 1:28; 9:1). Ma Beibel á taki Kelesten mu meke pikin fuu goontapu aini a ten ya. Neen meke a wan man anga en uman mu luku efu den o koboloiki sani fu den á meke pikin ipi efuso fu luku on ten den wani meke pikin. San den mu holi a pakisei?

Te wan Kelesten o luku san a o du fu a á meke pikin efuso fu a á meke pikin ipi, a mu luku san Beibel e taki fu a toli de. Noiti wan Kelesten e puu bee fu di a á wani pikin. A puu di sama e puu bee nai kai anga den weiti fu Beibel di e soi taki u mu lesipeki a libi (Ekisodesi 20:13; 21:22, 23; Psalm 139:16; Yelemiya 1:5). Ma fa a waka anga a spiraal di sama e poti fu den á meke pikin?

A Ingiisitongo Wakititolen fu 15 mei 1979 (bladzijde 30, 31), e taki fu a toli ya. Gaanse fu den spiraal di den be e koboloiki na a ten de, a be wan balata sani di den be e poti na a mulu fu wan uman fu a á meke pikin. A artikel e soi taki sama á be sabi pilisisi fa a sani de be e wooko. Son koniman taki a spiraal e tapu a sii fu a man fu a á doo a igi fu a uman. Efu a sii á doo a igi, a uman á poi de anga bee.

Ma den kon si taki son leisi a sii fu a man e doo a igi fu a uman. Te a sii anga a igi miti kaba, da son leisi a pikin e bigin goo fosi a doo a mulu, ma son leisi ai go aini a mulu tu. Ma efu a uman poti wan spiraal, a pikin nai poi fasi aini a mulu te a doo ape, da a bee e komoto. A sani ya na aseefi enke te wan sama be o puu bee. A artikel e soi tu taki: „Kelesten di wani poti spiraal mu holi ala den sani ya a pakisei, bika a libi a wan santa sani.”​—Psalm 36:9.

Aini 1979 den be sikiifi a artikel ya. Ma baka a yali de, a omen taa sowtu deesi anga taa sani koniman meke.

Nownow a tu sowtu spiraal de. Anga kopoo den meke wan fu den. Fanafu a yali 1988 sama be sa fende a sani ya makiliki aini Ameekankondee. A taawan e poti wan sowtu hormoon aini a sama sikin. Den bigin meke a wan ya aini 2001. Fa den tu spiraal ya e wooko?

A kopoo spiraal: Enke fa u be si kaba, a spiraal e meke a taanga gi a sii fu a man fu pasa a mulu go doo a igi fu a uman. Ma a kopoo spiraal e du ete wan sani. A kopoo e kii den sii fu a man. * (Luku a maiki a ondoo.) Boiti dati, a kopoo e kengi a mulu pikinso.

A spiraal di e poti hormoon aini a sama sikin: A hormoon di de aini a spiraal ya e wooko aseefi fasi enke di de aini den peliki di umansama e diingi fu den á meke pikin. A spiraal ya e losi a hormoon aini a mulu fu a uman. A sani ya e meke den igi fu a uman nai poi lepi ala mun. Efu den á lepi, den ná o poi kon a doo fu miti anga a sii fu a man. A spiraal ya e kengi a fasi fa a mulu meke aini se  * (Luku a maiki a ondoo.) Boiti dati, ai meke a wataa fu a mulu-mofu kon moo deki, da ai taanga gi a sii fu a man fu pasa go aini a mulu.

Enke fa u be si kaba, da ala den tu sowtu spiraal di u taki fu den e kengi a fasi fa a mulu meke aini. Dati wani taki winsi a sii fu a man miti anga a igi fu a uman, a igi ya ná o poi fasi aini a mulu, bika a mulu á de enke fa a be mu de. A sani ya o meke a bee komoto fuukufuuku. Sama di e ondoosuku sani e biibi taki a sani ya nai pasa makiliki. Den taki a sani ya sa pasa tu te sama e diingi deesi fu den á meke pikin.

Neen meke nawan sama sabi pilisisi efu na ala yuu den tu spiraal ya e tapu a sii fu a man fu miti anga a igi fu a uman. Ma enke fa u be taki a fesi, den koniman di ondoosuku a toli ya, e biibi taki a spiraal e tapu a sii fu a man fu miti anga a igi fu a uman. Neen meke a nai pasa makiliki taki wan uman di poti a sani ya de anga bee.

Wan Kelesten toowpaa di wani poti a sani ya mu taki anga a dataa fu den fosi. A dataa o taigi den sowtu wan fu den tu spiraal ya den sa fende aini a kondee pe den de. A sa taigi den san a den wini di wan sama e fende te a poti wan spiraal anga san a spiraal e du anga son sama. A denseefi mu luku efu den o poti a spiraal. A ná sama mu taigi den san den mu du. A dataa seefi á poi taigi den (Romesama 14:12; Galasiyasama 6:4, 5). A man anga a uman mu sidon taki, da den luku san den wani. Ma den mu holi a pakisei taki a sani di den o du mu meke Gadu piisii. Den kosensi á mu fon den tu.​—Luku 1 Timotiyesi 1:18, 19; 2 Timotiyesi 1:3 tu.

^ paragraaf 8 Wan buku fu Ingiisikondee di e luku a gusontu fu den sama aini a kondee, sikiifi taki: „Den spiraal di e meke anga kopoo e wooko bun. Efu 100 uman poti a spiraal ya, da aini wan hii yali kande a wan namo e de anga bee. Den spiraal di á meke anga kopoo nai wooko bun so.”

^ paragraaf 9 Fu di a spiraal ya e kengi a fasi fa a mulu meke aini, meke son leisi dataa e gi umansama en te den e lasi fuu buulu te den de a den futu, winsi den á toow.