Skip to content

Skip to table of contents

SUTUDI-ARTIKEL 3

Fa i sa kibii yu ati?

Fa i sa kibii yu ati?

„A yu ati na a moo pelensipali sani di i mu kibii, bika na ape a libi de.”​—ODO 4:23.

SINGI 36 Kibii yu ati

SAN WI O LELI *

1-3. (a) Saide Yehofa be lobi Salomo? Sowtu belesi Salomo be fende? (b) San wi o luku aini a artikel ya?

SALOMO toon kownu fu Islayeli di a be de wan yonkuman. Di a bigin tii, Yehofa taigi en aini wan deen taki: „Taigi mi san i wani mi du gi i.” Salomo piki taki: „Mi a wan boi ete, mi ná abi ondoofeni. . . . Yeepi mi fu mi holi den weiti fi i, fu mi sa koti kuutu gi a foluku fi i” (1 Kow. 3:5-10). Salomo begi Yehofa fu a yeepi en fu „holi den weiti” fi en. A sani ya e soi taki Salomo be abi sakafasi. A sani ya e yeepi u fu fusutan saide Yehofa be lobi en (2 Sam. 12:24). A Gadu fu u be piisii te di a yee san a yonkuu kownu akisi en, neen meke a gi en „koni anga fusutan”.​—1 Kow. 3:12.

2 A omen belesi Salomo fende di a be e dini Yehofa anga en hii ati. A be fende a gaandi fu meke a tempel, ’wan osu di be e tyai a nen fu Yehofa a Gadu fu Islayeli’ (1 Kow. 8:20). Gadu be meke a koni te ná sipowtu, neen meke a be kon abi balinen. Den sani di Gadu meke a taki, sikiifi aini dii buku fu Beibel. Wan fu den buku ya na a Beibel buku Odo.

3 A buku Odo e taki wan sani fu wan ondoo leisi fu a ati. Odo 4:23 taki: „A yu ati na a moo pelensipali sani di i mu kibii, bika na ape a libi de.” San a wowtu „ati” wani taki aini a tekisi ya? Wi o luku a toli ya aini a artikel ya. Boiti dati wi o luku tu taa akisi: Fa Saatan e meke moiti fu koli u? Fa u sa kibii wi ati? Efu wi á wani gwe fika Yehofa u mu meke moiti fu sabi a piki fu den akisi ya.

SAN NA A „ATI”?

4-5. (a) Fa Psalm 51:6 e yeepi u fu fusutan san a wowtu „ati” wani taki? (b) San wi e leli fu a biibi fu wi te u luku a fasi fa u mu solugu u sikin?

4 Aini Odo 4:23, a wowtu „ati” abi fu du anga den sani di wi e pakisei. (Leisi Psalm 51:6.) A ati abi fu du anga den sani di wi e denki, den sani di u wani du, anga saide wi e du son sani. A ati a ná san sama e si te den luku u, ma na a fasi fa u de tuutuu.

5 Pakisei a sani ya. Efu u wani u sikin gusontu, u mu e nyan bun, u mu e du wantu sani fu sekeseke u sikin tu. A leti so a de anga u biibi. U mu e leisi Beibel anga den buku fu a olikanisâsi. U mu e soi anga den sani di wi e du taki wi e biibi Yehofa. Te wi e du san u leli anga te wi e taki fu den sani di wi e leli, wi e soi taki wi e biibi Yehofa (Rom. 10:8-10; Yak. 2:26). Te u luku a fasi fa u sikin de, kande ai gei enke u gusontu, ma a kan taki wan siki de aini u sikin. A so a de anga u biibi tu. Te u luku den sani di wi e du gi Yehofa, kande ai gei enke u biibi taanga, ma a kan taki wi e bigin pakisei sani di á bun (1 Kor. 10:12; Yak. 1:14, 15). U mu holi a pakisei taki Saatan wani u pakisei sani di á bun. Ma fa ai meke moiti fu du a sani ya? San o yeepi u fu Saatan á poli a fasi fa wi e denki?

FA SAATAN E MEKE MOITI FU KOLI U?

6. San Saatan wani du? Fa ai meke moiti fu du a sani ya?

6 Saatan wani u waka neen baka. A wani u taangayesi Yehofa. A wani u suku wini fu u wawan. A á poi fooseli u fu denki enke en efuso fu du sani enke fa a wani, neen meke ai suku taa fasi fu koli u. Saatan koli gaanse sama a goontapu fu denki enke en (1 Yoh. 5:19). A wani u mati anga den sama ya, winsi fa u sabi taki takuu mati sa „poli” den bun manii fu u. Den sama ya sa meke u pakisei efuso du sani di á bun (1 Kor. 15:33). Na aseefi fasi ya Saatan be fende Salomo koli. Salomo be toow anga omen uman di be e dini falisi gadu. Den uman ya be meke a bigin tyai enseefi taa fasi. Te fu kaba a bigin dini den falisi gadu fu den.​—1 Kow. 11:3.

Fa u sa kibii wi ati fu Saatan á fende u koli? (Luku paragraaf 7) *

7. San Saatan e koboloiki fu paati a denki fi en? Saide u mu luku bun anga den sani ya?

7 Saatan e koboloiki felon anga taa sani di sama e luku fu paati a denki fi en. A sabi taki boiti taki toli e switi gi sama fu aliki, a sa leli den fa den mu denki efuso fa den mu tyai denseefi. Yesesi seefi be sabi a sani ya, neen meke a be gi a toli fu a Samaliyaman anga a lasi manpikin di be poli a moni fi en (Mat. 13:34; Luk. 10:29-37; 15:11-32). Den sama di e denki enke fa Saatan e denki e koboloiki toli fu poli a fasi fa wi denki. Neen meke u mu du sani anga koni. U sa luku felon efuso taa sani a tv te u wani piisii sondee taki den poli a fasi fa wi e denki. Son wan fu den sani ya e leli u bun sani tu. Ma u mu konikoni. Fosi u luku wan sani u mu akisi useefi taki: ’A sani ya e gi mi taanga-sikin fu du san a sondu sikin wani?’ (Gal. 5:19-21; Efe. 2:1-3). San i mu du efi i si taki wan felon efuso wan taa sani di yu e luku e gi i taanga-sikin fu denki enke fa Saatan e denki? I mu koti pasi gi en leti enke fa i be o koti pasi gi wan takuu siki.

8. Fa mma anga dda sa yeepi den pikin fu kibii den ati?

8 Mma anga dda abi a faantiwowtu fu kibii den pikin fu den fu Saatan á fende den koli. A na á abi misi yu e du ala san i man fu kibii i pikin fu den á siki. Yu e meke moiti fi yu osu de kiinkiin. Yu e towe iniiwan sani di sa meke yu anga den pikin fi i siki. Na aseefi fasi i mu yeepi den tu fu den á pee game, luku felon anga taa sani a tv efuso a website di e paati a denki fu Saatan. Yehofa gi yu a faantiwowtu fi i yeepi i pikin fu den biibi taanga (Odo 1:8; Efe. 6:1, 4). Neen meke yu á mu feele fu poti wantu weiti gi a osufamii di Beibel e holibaka gi. Taigi den pikin fi i san den á mu luku. Taigi den tu saide den á mu luku den sani ya (Mat. 5:37). Te den pikin fi yu e kon moo bigi, soi den fa denseefi sa koboloiki den leli fu Yehofa fu sabi san bun anga san á bun (Heb. 5:14). Holi a pakisei taki den pikin fi yu o leli omen sani te yu e taki anga den, ma a den sani di yu e du den o moo teke.​—Deit. 6:6, 7; Rom. 2:21.

9. San a wan fu den sani di Saatan e leli sama? Saide a denki ya á bun?

9 Saatan e meke moiti fu koli wi fu u fitoow a koni fu libisama pe fu u fitoow Yehofa (Kol. 2:8). A wani u biibi taki gudu na a moo pelensipali sani aini a libi. Son wan fu den sama di e biibi a sani ya e kon gudu, taawan nai toon guduman. Son sama e du ala san den poi fu meke moni winsi fa den sa siki. Den e du a sani ya tu winsi den osufamii e go a baka. Son wan fu den ná abi toobi fu gwe fika Gadu fu moni ede (1 Tim. 6:10). Wi e teke en fu bigi taki u Dda di de a hemel leli u fa u mu si gudu.​—Peleik. 7:12; Luk. 12:15.

FA U SA KIBII WI ATI?

Leti enke den wakitiman fu Beibel ten, u mu de na ain fu sani di á bun á kon aini wi ati (Luku paragraaf 10-11) *

10-11. (a) San u mu du fu kibii wi ati? (b) San den wakitiman aini Beibel ten be e du? Saide u kosensi mu de enke wan wakitiman?

10 Efu wi á wani Saatan fende u koli, u mu de na ain fu si fa ai koli sama, da u meke moiti gawgaw fu kibii wi ati. A Hebrew wowtu „kibii” aini Odo 4:23 e meke u denki a wooko di wan wakitiman e du. Aini a ten fu Kownu Salomo wakitiman be e taampu a den gaan sikotu fu a foto, da den be e boo wan tutu te den be si taki ogii be e kon miti a foto. A sani ya e yeepi u fu fusutan san u mu du fu Saatan á fende okasi fu poli a fasi fa wi e denki.

11 Aini Beibel ten den wakitiman be e wooko makandaa anga den suudati di be e taampu na a doomofu fu a foto (2 Sam. 18:24-26). Den wakitiman anga den suudati ya be e wooko makandii fu kibii a foto. Den be e tapu den gaan doo fu a foto te den feyanti be de koosube (Neh. 7:1-3). A kosensi * fu u di sabi den leli fu Beibel mu de enke wan wakitiman gi u. A mu piki u te Saatan e meke moiti fu kon aini wi ati. Dati wani taki te Saatan e meke moiti fu meke u denki enke en efuso du sani enke en. Te u kosensi piki u kaba, u mu aliki, da u kibii wi ati.

12-13. San u sa wani du son leisi? San u mu du te wi e fii fu du a sani ya?

12 Luku wan fu den sani di o yeepi u fu Saatan á fende u koli. Yehofa leli u taki „wi á mu gi toli fu hululibi efuso taa sani di á kiin” (Efe. 5:3). San u mu du te den pikin a sikoo efuso den sama a u wookope e gi tyobo toli? U sabi taki u mu „koti pasi gi ogii anga den takuu fii di den sama fu a goontapu abi” (Tit. 2:12). Kande u kosensi di de enke wan wakitiman o wasikoi u (Rom. 2:15). Ma wi o aliki u kosensi? Kande wi o wani aliki den toli di den e gi efuso luku den fowtow di den e soi taawan. A den yuu de u mu kibii wi ati, da u meke moiti fu daai a taki efuso waka gwe.

13 U mu abi deki-ati efu wi á wani den supee fu u dwengi u fu pakisei efuso du sani di á bun. U sa biibi taki Yehofa e si a moiti di wi e meke fu tyai useefi bun. A o gi wi a kaakiti anga a koni di wi abi fanowdu fu Saatan á sa fende u koli (2 Kolon. 16:9; Yes. 40:29; Yak. 1:5). San a wan taa sani di o yeepi u fu kibii wi ati?

U MU DE NA AIN

14-15. (a) Gi san u mu opo wi ati? Fa u sa du a sani ya? (b) Fa Odo 4:20-22 e yeepi u fu fende moo wini fu a leisi di wi e leisi Beibel? (Luku a faki „ Sidon pakisei den sani di i leisi.”)

14 Efu u wani kibii wi ati, wi á mu luku bun namo anga sani di á bun, ma u mu meke moiti fu bun sani de aini wi ati tu. Pakisei a ageisitoli baka fu a foto di lontu anga gaan sikotu. Den wakitiman e tapu den doo fu a foto fu feyanti á kon aini a foto. Ma son leisi den mu opo den doo fu a foto fu nyanyan anga taa sani sa kon aini a foto. Efu den doo fu a foto de sootosooto ala yuu, den sama di e tan aini a foto o dede fu angii. Na aseefi sani u mu du anga wi ati. U mu e opo en gi den leli fu Gadu, fu u sa denki enke fa Gadu e denki.

15 A Beibel e soi u fa Yehofa e denki, neen meke solanga wi e leisi en, wi e leli fu denki enke fa Gadu e denki. Wi e leli tu fu du sani enke en. San o yeepi u fu fende moo wini fu a leisi di wi e leisi Beibel? U mu e begi fosi u bigin sutudeli. Wan sisa taki: „Fosi mi leisi Beibel, mi e begi Yehofa. Mi e akisi en fu a yeepi mi fu si den moin leli di sikiifi aini a Wowtu fi en” (Ps. 119:18). Boiti dati u mu e sidon pakisei den sani di u leli. Te wi e begi, te wi e leisi Beibel anga te wi sidon pakisei san u leli, a wowtu fu Gadu o saka go „dipi aini wi ati”. A sani ya o yeepi u fu lobi a fasi fa Yehofa e denki.​—Leisi Odo 4:20-22; Ps. 119:97.

16. Sowtu wini son sama fende di den luku JW Broadcasting?

16 Wan taa sani di o yeepi u fu denki enke fa Gadu e denki a te wi e luku den sani di de a JW Broadcasting®. Wan toowpaa taki: „A felon di e kon ala mun a JW Broadcasting® e soi taki Yehofa e aliki den begi fu u. Den e gi u taanga-sikin fu wi á gi abaa te wi e fii booko-saka efuso te wi e fii enke a u wawan de. Boiti dati u lobi aliki den singi fu a Broadcasting® a osu. Wi e daai den te wi e boli, te wi e kiin osu anga te wi e diingi te.” A JW Broadcasting® e leli u sani di sa yeepi u fu kibii wi ati. Ai leli u fu denki enke Yehofa anga fu koti pasi gi a denki fu Saatan.

17-18. (a) Fa sani o waka efu u du san 1 Kownu 8:61 e taki? (b) San u sa leli fu Kownu Heskiya? (c) Te u luku a begi fu David a Psalm 139:23, 24 san u sa akisi Yehofa te wi e begi?

17 Te wi e poti pakisei a den wini di wi e fende fu di wi e du san bun, da a sani ya e meke u biibi kon moo taanga (Yak. 1:2, 3). Wi e fii bun taki wi e meke Yehofa piisii. Ai switi gi u tu taki ai si wi enke en pikin. A sani ya e meke u wani meke moo moiti fu libi enke fa a wani (Odo 27:11). U mu si ala den tesi di e miti wi enke wan okasi fu soi u Dda di de a hemel taki u nai dini en anga tu ati (Ps. 119:113). U mu soi Yehofa a den okasi ya taki u lobi en anga u hii ati. U mu soi en tu taki ala yuu wi e du san a wani.​—Leisi 1 Kownu 8:61.

18 Wi o go e meke fowtu? Eeye, bika wi a sondu sama. Te u meke wan fowtu, u mu pakisei Kownu Heskiya. A be meke fowtu, ma a soi taki den sani di a du hati en. A kengi tu, neen a dini Yehofa go doo anga en „hii ati” (Yes. 38:3-6; 2 Kolon. 29:1, 2; 32:25, 26). Meke u du ala san u man fu kibii wi ati fu Saatan á meke u denki enke fa ai denki. Meke u begi Yehofa fu a yeepi u fu u dini en anga u „hii ati” (1 Kow. 3:9; leisi Psalm 139:23, 24.) A moo pelensipali sani di o yeepi u fu dini Yehofa fu alaten, a te wi e kibii wi ati.

SINGI 54 „Na a pasi ya i mu waka”

^ paragraaf 5 Wi o dini Yehofa fu alaten efuso wi o meke Saatan koli u fu gwe fika en? A ná den tesi di o miti wi o soi efu wi o holidoo, ma na a fasi fa wi e kibii wi ati. San a wowtu „ati” wani taki? Fa Saatan sa meke wi ati koli wi? Fa u sa kibii wi ati? A artikel ya o piki den pelensipali akisi ya.

^ paragraaf 11 SAN DEN WOWTU YA WANI TAKI: Yehofa meke wi anga a koni fu man ondoosuku den sani di wi e pakisei, du efuso fii. Beibel e kai a sani ya a kosensi (Rom. 2:15; 9:1). Wan sama di e meke Beibel yeepi en fi en kosensi wooko bun, e meke moiti fu denki enke fa Yehofa e denki. Sowan sama e meke moiti fu sabi efu den sani di ai denki, du efuso taki bun gi Yehofa.

^ paragraaf 56 SAN WI E SI A DEN FOWTOW: Wan dopu baala e luku tv, neen a si wan sani di á bun. A mu luku san o a du.

^ paragraaf 58 SAN WI E SI A DEN FOWTOW: Wan wakitiman aini Beibel ten si taki ogii e kon miti wan foto. Ai bali taigi den wakitiman di de a ondoo, da den e sooto den gaan doo fu a foto wantenwanten.