Skip to content

Skip to table of contents

ONDOOFENITOLI

Mi wooko gi Yehofa anga piisii

Mi wooko gi Yehofa anga piisii

MI GO wooko na a Betel fu Kanada aini a yali 1958. A ten de a 18 yali mi be abi. A fosi wooko di mi be mu du, a fu be kiin a peesi pe den be e doloki buku. Bakaten mi be e wooko anga wan masini di e koti den buku di u be e doloki. Mi be lobi a libi a Betel.

Wan yali baka di mi go a Betel den baala piki a Betelfamii taki den be abi sama fanowdu fu go wooko na a beikantoo fu Zuid-Afiikan, bika den be o poti wan nyun masini anda fu doloki buku. Mi poti mi nen fu go yeepi. Di den baala piki mi taki mi sa go, mi poolo te. A mi anga dii taa baala di be e wooko na a beikantoo fu Kanada den baala teke, Dennis Leech, Bill McLellan, anga Ken Nordin. Den taigi u taki di u be o go a Zuid-Afiikan u be o tan anda wan pisiten.

Mi telefon mma neen mi taigi en taki: ‘Mma, mi wani taigi i wan sani. Mi e go a Zuid-Afiikan!’ Mma a be wan tan pii sama, ma en biibi be taanga. A be lobi Yehofa anga en hii ati. Di mi taigi en taki mi e go a Zuid-Afiikan a á taigi mi omen sani, ma mi be sabi taki a o holibaka gi mi. Tyali kisi mma anga nda fu di mi be o gwe faawe, ma toku den á tapu mi fu go.

MI GO A ZUID-AFIIKAN

Mi anga Dennis Leech, Ken Nordin, anga Bill McLellan aini 1959. U komoto a Kaapstad e go anga loko a Johannesburg

Baka 60 yali u miti useefi baka na a beikantoo fu Zuid-Afiikan aini 2019

U go na a Betel fu Brooklyn fosi, neen den leli u dii mun langa fa u mu wooko anga a masini di den be o doloki den buku. Baka dati neen u teke sipi go na a foto di den e kai Kaapstad, a Zuid-Afiikan. A ten de a 20 yali mi be abi. Di u doo ape, neen u teke wan loko go a Johannesburg. Di u go aini a loko neti be e tapu kaba. A fosi peesi pe a loko tapu, a be wan pikin foto den e kai Karoo. A foto ya be e gei wan pikin sabana. A peesi be waan, a be lai somoko anga fungi. Di u luku go a doose, u pakisei taki pe na a peesi ya seefi? U be e booko wi ede fa sani be o de gi u te u be o doo a pe u be o wooko. Ma di u kon gwenti den peesi ya u kon si taki den sama di e tan ya abi bun manii.

Mi wooko wantu yali anga a Linotype masini di e seeka den letter di den e koboloiki fu doloki den Wakititolen anga Ontwaakt! A beikantoo be e doloki den buku ya aini omen tongo fu Zuid-Afiikan anga omen taa kondee aini Afiikan. U piisii taki den be e wooko anga a nyun masini di u be komoto te a Kanada kon seeka gi den.

Bakaten mi bigin wooko na a kantoo pe den be e seeka sani fu doloki buku. Mi be e wooko anga den sama di be e doloki den buku, den sama di be e sende buku go a taa kondee, anga den sama di be e puu buku poti a taa tongo. A wooko be ipi, ma toku mi be e du en anga piisii.

MI TOOW, MI FENDE WAN NYUN WOOKO TU

Mi anga Laura enke spesuutu pionili aini 1968

Aini 1968 mi toow anga wan pionili sisa den e kai Laura Bowen. A be e tan koosube fu Betel. A sisa ya be e yeepi na a kantoo pe den be e poti buku aini taa tongo. A ten de te i be toow den be e puu yu a Betel, da den be e gi i wan taa wooko. Neen meke den baala poti wi enke spesuutu pionili. Mi be e booko mi ede, bika a 10 yali langa mi wooko a Betel. Te i de a Betel i ná abi fu booko yu ede anga san yu o nyan efuso pe yu o tan. Ma enke spesuutu pionili a wan pikin moni namo u be e fende. Mi be e akisi miseefi fa u be o solugu useefi anga a pikinso moni ya. A ten de den be e gi spesuutu pionili wan yuu di den be mu doo ala mun, omen gobaka den be mu abi, anga omen buku den be mu paati. Efu u be du ala den sani ya, da ibiiwan fu u be e fende wan sani fu 35 Ameekan dala ala mun. Anga a moni ya u be mu bai nyanyan anga den taa pikinpikin sani di u be abi fanowdu. Anga en u be mu pai yuu osu, dataa anga wagi tu.

Den be sende u go a wan kulu di be de koosube fu Durban, wan foto na a Indiya Se. A omen Hindustani be e tan de. Somen fu den a be bakapikin fu den sama di be kon wooko a den peesi pe den be e meke sukuu na a pisiten fu 1875. Winsi fa a taa wooko den e du nownow, toku den á feegete den gwenti anga den switi nyanyan fu den. Den be e taki Ingiisitongo, neen meke a be makiliki fu peleiki gi den.

A 150 yuu wan spesuutu pionili be mu doo a ten de. Neen meke mi anga Laura be wani wooko 6 yuu langa a fosi dei. Ma wi á be abi gobaka anga Beibelsutudi neen meke a osu fu osu u be o peleiki fu doo den 6 yuu. A san be ati, a peesi be waan. Di u wooko te wan pisi neen mi luku mi oloisi, a 40 miniti namo u be peleiki. Neen meke mi be e akisi miseefi efu u be o doo den yuu.

Bakaten u du sani taa fasi. Te u be e go peleiki, u be e tyai beele anga kofi efuso baafun. Te angii be e kii u, u be e poti a wagi a wan bon ondoo da u be e nyan. Son leisi wantu moin pikin be e kon taampu luku u. Baka wantu dei u si taki te u be pinapina pasa den fosi tu efuso dii yuu, te fu u denki u be e doo a yuu di u be wani wooko a dei de.

U be e piisii fu paati den tuu leli fu Beibel anga den sama na a pisi ya, bika den be e libi switi anga u. Den Hindustani abi lesipeki, den e libi switi anga sama. Boiti dati, den lobi sani fu Gadu. A omen sama fu a Hindu biibi be e aliki te u be e peleiki. Den be lobi leli sani fu Yehofa, Yesesi anga a Beibel. Den be e piisii tu te u be e taigi den fu a nyun goontapu, anga a howpu taki den sama di dede o kon a libi baka. Baka wan yali u be abi 20 Beibelsutudi. Ala dei u be e nyan makandaa anga wan fu den osufamii di u be e sutudeli anga den. Ná pikin piisii u be e piisii.

Bakaten den baala sende u go du a kelen wooko koosube fu a moin Indiya Se. Te u be e go luku den kemeente, anga wan taa osufamii u be e tan ala wiki. U be lobi den baala anga sisa ya, anga den pikin fu den. U be lobi den meti di den be e kweki tu. A tu yali langa u du a wooko ya anga piisii. Wan dei, neen den baala fu a beikantoo telefon wi. Den taigi u taki: ‘U wani u kon wooko a Betel baka.’ Mi taigi den taki: ‘Wi e piisii a pe u de ya.’ Ma u be de kabakaba fu go a iniiwan peesi pe den be o sende u go.

U GO A BETEL BAKA

Di mi go a Betel baka mi be abi a gaandi fu wooko na a Diniwooko Kantoo. Den taa baala di mi anga den be e wooko be abi ondoofeni. A ten de te wan kelen owluman be go a wan kemeente, a be e sikiifi wan biifi go na a beikantoo fu taigi den fa sani e go aini a kemeente. Te den baala fu a beikantoo be fende a biifi, da den be e sende wan biifi gi a kemeente fu gi den taanga-sikin fu den sani di a kelen owluman sikiifi aini a biifi fi en. Den baala di be e sikiifi den biifi ya be e wooko taanga, bika den biifi di den kelen owluman be e sende kon be e de aini Sosatongo, Zulutongo anga wantu taa Afiikan tongo. Neen meke den be mu poti den biifi ya aini Ingiisitongo. Te a beikantoo be o sikiifi wan biifi gi wan kemeente, da den be mu puu a biifi ya poti aini wan fu den Afiikan tongo ya tu. A be e bigi gi mi fu si fa den baala be e wooko taanga. Den be e yeepi mi fu fusutan sowtu polobelema be e miti den baaka baala anga sisa aini a kondee.

A ten de, lanti be paati den sama fu Zuid-Afiikan aini kulu. A lanti be e taki pe den sowtu a sowtu nasi be mu tan, neen meke sama fu a wan nasi á be e mosoo anga taa nasi. Den baaka Afiikan baala anga sisa be e taki den eigi tongo, den be e peleiki aini den eigi tongo, aini den tongo den be e holi komakandaa tu.

Ala den kemeente di mi be e go a be Ingiisitongo kemeente, neen meke a wantu baaka Afiikan namo mi be sabi. Ma now mi be abi a okasi fu leli sabi den anga den gwenti fu den. Mi be kon sabi sowtu tesi be e miti den baala anga sisa te den á be wani du den sani di den be leli a den keliki, anga te den á be wani holi den taa gwenti fu den gaansama fu den di nai kai anga Beibel. Den baala anga sisa be abi deki-ati, bika te den á be wani du den sani ya da, den sama fu den anga den taa sama fu a pisi pe den e tan be e libi ogii anga den. Gaanse fu den sama di be e tan a den boiti peesi a be pootiman. Ma den be e lesipeki Beibel, winsi fa omen fu den á be go a sikoo.

Mi be abi a gaandi fu yeepi anga wantu toli pe u be e feti gi a leti di ala sama abi fu dini Gadu enke fa a wani. U be soi tu saide u nai mumui anga politiki. A be e gi mi taanga-sikin fu si fa yonkuuwan be e soi taki den abi deki-ati, bika winsi fa den be e puu den a sikoo, toku den á be e begi efuso singi den keliki singi di den be e leli den.

Wan taa tesi be miti den baala anga sisa di be e tan aini wan pikin Afiikan kondee den be e kai Swaziland (nownow sama sabi a kondee ya enke Eswatini). Di Kownu Sobhuza II dede, ala den sama fu a kondee be mu du den sani di den gwenti du te wan sama dede. Den manengee be mu pii den ede anga den baiba, den umansama be mu koti den uwii tu. Ná pikin tesi miti den baala anga sisa ya di den á be wani du den sani ya fu soi taki den e gi den afo fu den gaandi. U fende taanga-sikin di u si fa den baala anga sisa tyai denseefi, bika den á gwe fika Yehofa. Den soi tu taki den abi pasensi.

MI GO WOOKO A PE DEN E DOLOKI BUKU BAKA

Aini 1981, mi be mu yeepi a pe den be e doloki buku, ma now u be o wooko anga computer. A ten de be simpan, bika a fasi fa sama be e doloki buku be e kengi. Wan man di be e seli masini fu doloki buku be gi a beikantoo wan fu den masini ya fu soso. A be wani den wooko anga en luku fa ai wooko. Di den baala du a sani ya, den bai feifi nyun masini, neen den puu ala den neigin gaandiwan. Boiti dati, u bai wan taa nyun masini tu di e doloki buku. A so u be man doloki moo ipi buku.

U be bigin wooko anga wan computer programa den e kai MEPS. A programa ya e meke a puu di wi e puu buku poti aini taa tongo, moo makiliki. A so u be kengi ala den gaandi masini di mi anga den dii taa baala be komoto te a Kanada fu kon seeka. A fu den masini de ede u be kon a Zuid-Afiikan (Yes. 60:17). A pisiten di u bigin wooko anga den nyun sani ya, ala u fo man be toow kaba, anga pionili sisa di lobi Yehofa. Mi anga Bill be e wooko a Betel ete. Ken anga Dennis uman be meke pikin. Wi anga den á be e tan faawe fu useefi.

A wooko a Betel be e kon moo ipi. U be e poti buku aini moo tongo. U be e doloki buku sende gi taa beikantoo tu. U be abi wan nyun beikantoo fanowdu, neen meke den baala meke wan nyun wan a wan moin peesi a Johannesburg. Aini 1987 den gi a beikantoo ya abaa a Yehofa. Ai bigi gi mi taki mi be poi yeepi anga ala den wooko ya. Ai bigi gi mi tu taki mi be abi a gaandi fu de aini a Beikantoo Komte a Zuid-Afiikan omen yali langa.

MI FENDE WAN NYUN WOOKO BAKA!

Aini 2001 mi foondoo di den kai mi fu go yeepi na a nyun Beikantoo Komte fu Ameekankondee. Winsi fa tyali be e kisi u di u be mu gwe fika a wooko anga den mati fu wi a Zuid-Afiikan, toku u be e piisii fu go yeepi na a Betel fu Ameekankondee.

Ma u be e booko wi ede tu, bika di u be o foloisi go a New York wi á be o poi yeepi Laura mma moo. Ma den sisa fu Laura taigi u taki den be o solugu en. Den taki: ‘Useefi á poi du a fuuten diniwooko, ma wi o solugu mma, da a so wi o holibaka gi u fu u man du a fuuten diniwooko.’ Ai bigi gi u taki den du a sani ya.

Na aseefi sani ya mi baala anga en uman di e tan a Toronto aini Kanada du tu. A 20 yali langa den solugu mma baka di nda dede. A á langa baka di u foloisi kon a New York, neen mma dede. Ai bigi gi u taki den solugu en te enke a dede. A switi fu abi famii di de kabakaba fu kengi sani aini den libi fu holibaka gi i, winsi fa a sani ya á makiliki.

Di mi doo na Ameekankondee, mi bigin wooko a pe den e doloki buku. A wooko ya á be taanga, bika a be makiliki fu wooko anga den nyun masini. Nownow mi e wooko na a kantoo di e bai sani gi Betel. A 20 yali kaba mi e wooko na a beikantoo ya pe wan sani fu 5000 sama e tan. Boiti dati, wan sani fu 2000 sama e kon yeepi anga a wooko ya tu. Ná pikin piisii a wooko ya e meke mi piisii.

Sigisitenti yali pasa, mi á be denki noiti taki a ya mi be o de. Aini den yali ya, Laura holibaka gi mi anga en hii-ati. Yehofa belesi mi tuutuu. Ai bigi gi u taki u fende a gaandi fu du den wooko ya. Ai bigi gi u tu taki u be abi a okasi fu wooko makandaa anga omen baala anga sisa a den beikantoo di u be e go. Nownow mi pasa 80 yali kaba, neen meke mi á poi wooko taanga so moo. Ma a omen yonkuu baala leli a wooko di mi be e du, a den e du gaanse fu a wooko.

A psalm sikiifiman be taki: ‘A foluku di abi Yehofa enke den Gadu o de koloku’ (Ps. 33:12). A sani ya a tuu. Ai bigi gi mi taki mi e dini Yehofa anga piisii makandaa anga a foluku fi en.