Skip to content

Skip to table of contents

ONDOOFENITOLI

Ala yuu mi e pakisei Yehofa fosi mi du wan sani

Ala yuu mi e pakisei Yehofa fosi mi du wan sani

AINI 1984, mi be e tan aini wan foto a Venezuwela den e kai Caracas. Wan mamanten di mi de a pasi e go a wooko, mi be e pakisei wan artikel di be kon aini A Wakititolen. A be e taki fa den sama na a pisi pe wi e tan e si u. Di mi pakisei den sama di be e tan koosube fu mi, mi akisi miseefi taki: ‘Fa den sama ya e si mi? Den e si mi enke wan sama di abi wan hei posisi na a banku pe mi e wooko, efuso den e si mi enke wan sama di e dini Gadu di e wooko fu solugu en osufamii?’ Mi be kon si taki den sama na a pisi pe mi be e tan be e si mi enke wan sama di be abi wan hei posisi na a banku pe mi be e wooko, ma mi á be lobi a sani de. Neen meke mi du sani taa fasi.

Mi meke a 19 mei 1940, a wan foto den e kai Amioûn, Libanon. Na anda mi kiya, aini wan osufamii di be lobi Yehofa. A osufamii fu u be de koloku. Mi be abi dii sisa anga tu baala, a mi a be a moo pikinwan. Nda anga mma á be e si wooko enke a moo pelensipali sani. Sani enke sutudeli Beibel, go a komakandaa anga a yeepi di u be e yeepi sama fu kon sabi Yehofa be de a moo pelensipali sani gi a osufamii.

A omen salufu Kelesten be de aini a kemeente pe u be de. Wan fu den a be Michel Aboud, a baala di be e holi a buku sutudi a pe u be de. A New York a be de di a be kon a waaleiti. Neen na a fosi sama di bigin peleiki a Libanon aini 1920. Mi sabi ete fa a be e libi switi anga tu yonkuu sisa di be komoto na a Gileyad sikoo. Ná pikin yeepi a be e yeepi den sisa ya. Den be e kai den sisa ya Anne anga Gwen Beavor. Wi anga den be toon mati. Baka omen yali mi be miti Anne aini Ameekankondee, ná pikin piisii mi be piisii di mi miti en. Bakaten mi be miti Gwen tu. A ten de a be toow anga Wilfred Gooch. En anga en be e wooko na a beikantoo a London, Ingiisikondee.

A PELEIKIWOOKO FU WI A LIBANON

Di mi be yonkuu, a wantu Kotoigi namo be de a Libanon. Ma u be e peleiki fayafaya gi den sama na a pisi kondee ya. Winsi fa son wan fu den kelikifesiman be wani u tapu anga a wooko ya, toku wi á be e gi abaa. Mi sabi wantu fu den sani ete di be e miti u te u be e peleiki na a pisi ya.

Wan dei mi anga mi sisa Sana be e peleiki a wan osu pe den be e yuu kambaa. Di wi e taki anga wan sama di be e tan a wan fu den kambaa, neen wan pilisite waka kon a u. A gei a wan sama be telefon kai en. Ná pikin kosi a kosi mi anga Sana. En ati boon te neen a toto Sana fu a taapu futu go a ondoo. Sana be kisi mankei. Wan sama telefon den sikowtu. Di a sikowtu doo neen a meke sama yeepi Sana. Di den tyai a pilisite go na a sikowtu osu, neen den si taki a be tyai goni. A sikowtu di be e teke fesi na a sikowtu osu akisi en taki: ‘San ai wooko seefi, yu e leli sama fu dini Gadu efuso yu e leli den fu du ogii?’

Wan taa sani di mi e membee ete, a di a kemeente be yuu wan wagi fu tyai u go peleiki a wan faawe foto. A dei de be switi te, ma wan pilisite be poli a dei fu u, bika a kai wantu sama kon a wan neen a sende den fu du ogii anga u. Den sama be e kosi u, den be e fiingi siton kon a u. Wan fu den siton be kisi nda neen ede. Ala en fesi be e lon buulu. En anga mma daai go na a wagi baka, neen u waka a den baka. Ná pikin feele u be e feele. Ma noiti mi o feegete san mma taki di a be e sibi a buulu puu a nda fesi. A taki: ‘Yehofa, gaantangi gi den paadon baa, bika den á sabi san den e du.’

Wan taa leisi, u be go luku wantu famii fu u. Wan bigiman fu Lomusu keliki be de a mi gaandda osu. A biskopu be sabi taki mma anga nda a be Yehofa Kotoigi. Winsi fa a be sabi taki a sigisi yali namo mi be abi, toku a be wani gi mi sen, neen meke a akisi mi taki: ‘Saide yu á dopu ete?’ Mi taigi en taki mi yonkuu ete. Fosi mi dopu mi mu sabi moo fu Beibel. Mi biibi mu moo taanga tu. Fu di a á be lobi san mi taigi en meke a taigi mi gaandda taki mi ná a manii.

Ma a ná ala yuu den sowtu sani ya be e miti u te u be e peleiki. Gaanse sama fu Libanon abi bun manii. Neen meke anga omen sama u be e taki fu Beibel. A omen Beibelsutudi u be abi tu.

U FOLOISI GO TAN A WAN TAA KONDEE

Di mi be de a sikoo ete, wan yonkuu baala fu Venezuwela, be kon a fakansi a Libanon. A be e kon a komakandaa na a kemeente pe u be de. A so en anga mi sisa Wafa be kon abi mofu. Di den toow, den foloisi go tan a Venezuwela. Wafa be e angii fu u te, neen meke ala yuu te a be e sikiifi biifi, a be e begi nda fu a foloisi a hii osufamii go a Venezuwela. Te fu kaba wi aliki en neen u foloisi go anda.

U doo a Venezuwela aini 1953 neen u go tan a Caracas, koosube a pe a peleisidenti be e tan. Fu di mi be nyoni ete, meke a be e switi gi mi te mi be si fa a peleisidenti e pasa aini den dii wagi fi en. A á be makiliki gi nda anga mma fu gwenti a kondee, a tongo, den nyanyan, anga a fasi fa den sama be e libi. Di den bigin gwenti a kondee, neen wan gaan sani miti u.

Fu kukutu-ana, go a leti-ana: Nda. Mma. Mi aini 1953 di u be foloisi go a Venezuwela

WAN TYALI SANI MITI U

Nda be bigin fii siki. U foondoo bika a be taanga, a be gusontu tu. Wi á poi membee taki a be siki wan dei. Di dataa ondoosuku en, neen den si taki a abi kanker. Wan wiki baka di den koti en fu puu a kanker, neen a dede.

Mi á poi taigi u fa u be e fii. A be ibi gi u tuutuu. A ten de, a 13 yali namo mi be abi. Noiti u be si enke a sani ya be o miti u. Di nda dede, wi á be si enke u be o piisii moo. A wan hii pisiten mma be e kusumi. A á be poi biibi taki en man dede. Ma baka wan pisiten u kon si taki a libi be abi fu go doo. Yehofa be yeepi u fu holidoo. Mi kaba hei sikoo di mi be abi 16 yali. Di mi kaba sikoo, mi be wani yeepi solugu a famii.

Mi sisa Sana anga en man Rubén yeepi mi fu toon Yehofa mati

Bakaten, mi sisa Sana toow anga Rubén Araujo. A baala ya be go na a Gileyad sikoo. Baka a Gileyad sikoo, a daai kon a Venezuwela baka. Baka di den toow, neen den go tan a New York. Di den famii fu mi taki mi sa go a universiteit, neen mi go tan anga mi sisa anga en man a New York. Di mi be e tan anga den, den yeepi mi fu mi anga Yehofa toon moo bun mati. Boiti dati, a omen baala di be abi ondoofeni be de aini a Sipaniyootongo kemeente di u be de a Brooklyn. Mi be piisii taki mi be kon sabi tu fu den baala ya, Milton Henschel anga Frederick Franz. Ala den tu baala ya be e wooko na a Betel a Brooklyn.

A dei di mi dopu aini 1957

Na a kaba fu a fosi yali di mi be de a universiteit, mi bigin akisi miseefi san mi be o du anga mi libi. Mi be e leisi den artikel aini A Wakititolen, di be e taki fu sama di be poti a dini di den be e dini Yehofa na a fosi peesi aini den libi, da mi be e sidon pakisei fa mi sa waka a den baka. Mi be e si fa den pionili anga den sama di be e wooko a Betel aini a kemeente fu mi be e piisii. Mi be wani de enke den, ma mi á be dopu ete. Bakaten mi kon fusutan taki a de taanga fanowdu fu paamisi Yehofa taki mi o libi enke fa a wani da mi dopu. A dati mi du tu. Mi dopu a 30 maart 1957.

MI TEKE WANTU PELENSIPALI BOSOLOITI

Baka di mi dopu, mi be wani toon wan pionili. Mi be wani du a sani ya tuutuu, ma mi be si taki a á be o makiliki gi mi. Efu mi be e go a universiteit ete, mi á be o poi bigin pionili. Neen meke mi be wani fika a universiteit da mi be daai go a Venezuwela baka fu bigin pionili. A omen biifi mi sikiifi gi mma anga den taawan fu soi den san mi be wani du.

Mi daai go a Caracas baka aini yuni 1957. Di mi doo, mi si taki sani á be e go bun anga a osufamii. Ete wan sama be abi fu wooko fu solugu a famii. Mi be akisi miseefi san mi be mu du. Mi be fende wan wooko a wan banku, ma mi be wani pionili tuutuu. Bika a fu a sani ya ede mi be daai kon a Venezuwela baka. Neen meke mi taki mi o du ala tu. Wantu yali langa mi be e wooko hii wiki na a banku, ma mi be e du a pionili wooko tu. A libi be doloki gi mi, ma ná pikin piisii mi be e piisii.

Mi be moo piisii baka di mi miti wan moin sisa fu Doisilikondee den e kai Sylvia. Mi toow anga a sisa yaaso di be lobi Yehofa tuutuu. Sylvia be foloisi kon tan a Venezuwela anga en mma anga en dda. Bakaten mi anga en meke tu pikin. Wan boi den e kai Michel (efuso Mike), anga wan meisyo, Samira. Boiti dati, mi be meke mma kon tan anga u. Mi be abi fu tapu anga a pioniliwooko wan pisiten fu solugu mi osufamii. Ma toku mi be e peleiki fayafaya ete. Te den pikin be kisi fakansi, da mi anga Sylvia be lobi go aini a yeepi pioniliwooko te u be man.

MI BE MU TEKE WAN TAA PELENSIPALI BOSOLOITI

Den pikin be e go a sikoo ete, di mi be e pakisei a sani di mi be taigi u na a bigin fu a toli ya. Fu taki en kiin, wi á be e pina, u be sa bai ala san u be abi fanowdu. Den sama di be e wooko a taa banku seefi be e lesipeki mi. Ma toku mi be wani sama sabi mi enke wan sama di e dini Yehofa anga en hii ati. A omen ten mi pakisei a sani de. Neen meke mi anga mi uman sidon luku omen moni wi abi. Efu mi be fika a wooko na a banku, den be o pai mi wan gaan moni. Wi á be abi paiman, neen meke mi be denki taki efu a soso san wi abi fanowdu u be e bai anga a moni di den be o gi u, a wan hii pisiten u be o koboloiki en.

A á be makiliki fu fika a wooko, ma mi uman anga mma be e holibaka gi mi. Di mi be o fika a wooko, mi be o man bigin pionili baka. Ná pikin piisii mi be e piisii. Mi be seeka ala sani kaba fu bigin pionili, neen u yee wan nyunsu di meke ala u foondoo.

WAN PIISII NYUNSU

U poolo te di Gabriel meke, a lasiti pikin fu u

Wan dei, neen a dataa fu u piki u taki Sylvia de anga bee. A sani ya foondoo u te, ma ná pikin poolo u poolo. U be e poolo taki u be o fende ete wan pikin aini a osufamii. A so u bigin seeka sani gi a pikin ya. Ma mi be e akisi miseefi ete efu mi be o man pionili baka.

Di u luku a toli te a kaba, neen u teke a bosoloiti taki mi o bigin anga a pioniliwooko. A boi fu u Gabriel meke aini april 1985. Ma toku mi fika a wooko na a banku, neen mi bigin anga a pioniliwooko baka aini yuni 1985. Bakaten mi fende a gaandi fu wooko aini a Beikantoo Komte. Ma a beikantoo á be de a Caracas. Neen meke a tu efuso dii leisi wan wiki, mi be e lei wan sani fu 80 km go na a beikantoo.

U FOLOISI BAKA

A beikantoo be de aini a foto La Victoria. Neen meke u be wani foloisi anga a osufamii go moo koosube fu a beikantoo. A libi be o kengi gi a hii osufamii. Ai bigi gi mi te taki mi osufamii be holibaka gi mi anga a bosoloiti ya. Mi sisa Baha be meke mma go tan anga en. Mike be toow, neen meke a á be e tan anga u moo. Ma Samira anga Gabriel be e tan anga wi ete. Di u foloisi go a La Victoria den be abi fu fika den mati fu den a Caracas. Boiti dati, mi uman á be gwenti tan a pikin foto. A libi be de hii taa fasi aini a mamafoto pe u be e tan. U be mu kon gwenti tan aini wan pikin osu. A foloisi di u foloisi komoto a Caracas go a La Victoria a be wan gaan kengi gi ala u.

Ma bakaten sani kengi baka. Gabriel be toow. Samira foloisi go tan en wawan. Baka dati, mi anga Sylvia fende a gaandi fu go wooko a Betel aini 2007. Na ape wi e wooko te anga a dei fu tide. Mike, a moo gaan boi fu u, a wan owluman. Ai pionili makandaa anga en uman Monica. Gabriel a wan owluman tu. En anga en uman Ambra e tan a Italiyakondee. Samira e pionili tu. Boiti dati, ai yeepi wantu dei a Betel.

Fu kukutu-ana, go a leti-ana: Mi anga mi uman Sylvia de na a Beikantoo a Venezuwela. A moo gaan boi fu u Mike, anga en uman Monica. A umanpikin fu u, Samira. A boi fu u Gabriel anga en uman Ambra

MI Á BE O DU SANI TAA FASI

A omen pelensipali bosoloiti mi teke aini mi libi. Ma a nai hati mi taki mi du den sani ya. Efu mi be mu bigin baka, na aseefi fasi mi be o du sani. Ai bigi gi mi te mi luku ala den sani di mi abi a gaandi fu du gi Yehofa. Winsi a wan pikin bosoloiti u mu teke, efuso wan gaanwan, Yehofa poi yeepi u fu abi ‘a freide fi en di bigi moo san libisama poi fusutan’ (Filip. 4:6, 7). Ai bigi gi mi anga Sylvia taki u fende a gaandi fu wooko a Betel. Di u du ala san u poi fu poti a dini fu Yehofa na a fosi peesi aini u libi, u si tuutuu taki a belesi a moiti di u meke.