Skip to content

Skip to table of contents

Yehofa, a Gadu di e taki anga den sama di e dini en

Yehofa, a Gadu di e taki anga den sama di e dini en

„Gaantangi, aliki san mi o taki.”​—YOPU 42:4.

SINGI: 113, 114

1-3. (a) Fa u du sabi taki a fasi fa Gadu e denki hei moo du fu libisama? (b) San wi o luku aini a artikel ya?

YEHOFA meke engel anga libisama fu di a be wani den fende wini fu a libi (Psalm 36:9; 1 Timotiyesi 1:11). A fosi sani di Yehofa meke a wan engel di Beibel e kai „a Wowtu” (Yohanisi 1:1; Openbaring 3:14). Na a engel ya den e kai Yesesi. Yehofa be e taigi en fa ai fii anga fa ai denki (Yohanisi 1:14, 17; Kolosesama 1:15). Den engel e taki anga denseefi tu. Ma a tongo di den e taki á de enke a tongo di libisama e taki.​—1 Korentesama 13:1.

2 Yehofa sabi ala sani fu den miliyunmiliyun engel anga libisama di a meke. Winsi den miliyunmiliyun sama ya e begi na aseefi yuu, a poi aliki ala den. Winsi sowtu tongo den e taki, ai fusutan den. Na aseefi yuu di Yehofa e aliki den begi fu den sama ya, ai taki anga den engel. Ai soi den san den mu du. A sani ya e soi taki a tongo di Yehofa e taki anga a fasi fa ai denki hei moo du fu libisama. (Leisi Yesaya 55:8, 9.) Ma te Yehofa e taki anga u, ai taki aini wan tongo di wi e fusutan.

3 Aini a artikel ya, wi o luku fa Yehofa e taki kiin anga libisama fu den fusutan en. Boiti dati, wi o luku fa Yehofa e kengi a fasi fa ai taki anga u te a de fanowdu.

GADU E TAKI ANGA LIBISAMA

4. (a) Sowtu tongo Yehofa be e taki anga Mosesi, Samuweli anga David? (b) Sowtu toli sikiifi aini Beibel?

4 Di Yehofa be e taki anga a fosi man di den e kai Adan aini a dyali fu Eden, kande aini a fosi Hebrewtongo a be e taki anga en. Bakaten aini aseefi tongo ya Yehofa be taki anga sama enke Mosesi, Samuweli anga David. Aini Hebrewtongo den sikiifi den sani di Yehofa be taki. Winsi fa den sikiifi den sani ya a den fasi, tokuso a den sani di Yehofa wani den sikiifi. Den sikiifi den sani di Yehofa du gi en foluku, anga den sani di Yehofa be taigi son sama. Beibel e taki finifini tu fa den Islayelisama be e biibi Yehofa, anga fa den be e soi taki den lobi en. Boiti dati, ai taki fu den fowtu di den be meke, anga fa den be e taangayesi Gadu. Yehofa meke den sikiifi den sani ya fu leli u wan sani.​—Romesama 15:4.

5. Aini Hebrewtongo namo Yehofa be e taki anga libisama?

5 A ná Hebrewtongo namo Yehofa be e taki anga libisama. A ten di den Islayelisama be komoto a katibo a Babilon, a omen fu den be e taki Alameisitongo. Kande na a sani de meke Daniyeli, Yelemiya anga Esra sikiifi son pisi fu Beibel aini Alameisitongo. * (Luku a maiki a ondoo.)

6. Saide den be poti den buku fu Beibel di be de aini Hebrewtongo aini Giikitongo?

6 A man di den e kai Gaan Aleksander di be e tii Giikikondee be wini omen kondee aini feti. Neen meke sama be e taki Giikitongo a omen kondee. A omen Dyu be e taki Giikitongo. Bakaten sama be poti den buku fu Beibel di be de aini Hebrewtongo aini Giikitongo. Sabiman taki, a wan sani fu 72 sama be poti den Hebrewbuku aini Giikitongo. A den buku ya sama e kai a Septuaginta. A disi a be a fosi leisi di sama poti Beibel aini wan taa tongo. * (Luku a maiki a ondoo.) Son wan fu den be e puu ibii Hebrew wowtu poti aini Giikitongo, ma taawan be e du en taa fasi. Ma tokuso den Dyu di be e taki Giikitongo anga den bakaman fu Yesesi be e si a Septuaginta enke a Wowtu fu Gadu.

7. Sowtu tongo Yesesi be e taki te a be e leli den disipel fi en?

7 Kande a Hebrewtongo Yesesi be e taki di a be de a goontapu (Yohanisi 19:20; 20:16; Toli 26:14). Kande a be e taki wantu sani aini Alameisitongo tu. A be sabi a Hebrewtongo di Moses anga den fositen polofeiti be e taki, bika ala wiki sama be e leisi den bukulolo ya aini den Dyu Keliki (Lukasi 4:17-19; 24:44, 45; Toli 15:21). Anga ala fa sama be e taki Giikitongo anga Lateinitongo aini a ten fu Yesesi, Beibel nai taki finifini taki Yesesi be e taki den tongo ya.

8, 9. Saide son buku fu Beibel be sikiifi aini Giikitongo? San a sani ya e leli u fu Yehofa?

8 Den fosi bakaman fu Yesesi be e taki Hebrewtongo, ma baka di a dede, son wan fu den sama di toon bakaman fi en be e taki taa tongo. (Leisi Toli 6:1.) A ten di den be e paati a bun nyunsu, a omen Kelesten be e taki Giikitongo. Fu di omen sama be e taki Giikitongo, meke den Beibel buku di Mateyesi, Malikisi anga Lukasi sikiifi be de aini Giikitongo. * (Luku a maiki a ondoo.) Den biifi di a apostel Pawlesi be sikiifi, anga wantu taa buku fu Beibel be de aini Giikitongo tu.

9 Te den sama di sikiifi den Giiki buku fu Beibel be e sikiifi fu sani di de aini den Hebrew buku fu Beibel, da aini a Septuaginta den be e puu den tekisi. Son leisi den sani di be sikiifi aini a Septuaginta be kengi pikinso anga san sikiifi aini den Hebrew buku. Ma tokuso den de aini a Beibel. A so den sani di sondu libisama sikiifi toon wan pisi fu a Wowtu fu Gadu. A sani ya e soi taki Yehofa nai si wan tongo efuso wan foluku bun moo a taawan.​—Leisi Toli 10:34.

10. San wi e leli te u luku a fasi fa Yehofa e taki anga libisama?

10 U si taki te Yehofa e taki anga libisama, na a tongo di den e fusutan ai taki anga den. A ná abi sowtu tongo wi e taki, u poi leli sabi en. U poi sabi den sani di a wani du tu. (Leisi Sakaliya 8:23; Openbaring 7:9, 10.) U si tu taki anga ala fa Yehofa meke sama sikiifi den buku fu Beibel, tokuso a gi den a okasi fu sikiifi den sani ya enke fa den gwenti taki.

GADU NAI MEKE SAMA POLI EN BOSIKOPU

11. San e soi taki a taki di libisama e taki omen sowtu tongo a ná wan polobelema gi Yehofa?

11 Libisama e taki omen sowtu tongo. Ma Yehofa nai si a sani ya enke wan polobelema. Fa u du sabi? A wantu peesi aini Beibel namo den fika son sani di Yesesi taki aini a tongo di a taki den (Mateyesi 27:46; Malikisi 5:41; 7:34; 14:36). Ma Yehofa meke sama sikiifi a bosikopu fu Yesesi aini Giikitongo. Bakaten den poti en aini taa tongo tu. Fu di den Dyu anga den Kelesten be gwenti sikiifi a Wowtu fu Gadu poti a bukulolo, meke a de te anga a dei fu tide. Bakaten sama sikiifi den buku ya poti aini taa tongo tu. Wan sani fu 400 yali baka di Kelestesi meke, neen wan man di den e kai John Chrysostom taki, sama be sikiifi a bosikopu fu Yesesi poti aini a tongo fu den Siriyasama, den Egeptesama, den sama fu India, den Persiyasama, den Etiopiasama anga taa tongo.

12. San sama puubei fu du anga a Beibel?

12 Aini a ten di pasa, a omen sama puubei fu poli a Beibel. Den be e du ogii anga den sama di be e paati efuso puu a Beibel poti aini taa tongo. Wan sani fu 300 yali baka di Kelestesi meke, neen a Kownu fu Rome di den e kai Diocletian taigi sama fu den poli ala den Beibel di sama be abi. Wan sani fu 1200 yali bakadati, neen wan man di den e kai William Tyndale bigin poti a Beibel aini Ingiisitongo. A be taki efu Gadu gi en libi, a o meke moiti fu wan boi di e paandi goon sabi a Beibel moo den pilisite. Fu di sama be wani kii a man ya, meke a lowe komoto a Ingiisikondee fu a be sa puu a Beibel poti aini Ingiisitongo, da a doloki en. Winsi fa den keliki fesiman be meke moiti fu boon ala den Beibel fi en di den be fende, tokuso a omen sama be fende wan fu a Beibel ya. Ma di den kisi a man ya, den anga en kii, neen den boon en a wan ponsu. Tokuso a Beibel fi en be de ete. Anga a Beibel fi en sama wooko fu meke a King James Beibel bakaten.​—Leisi 2 Timotiyesi 2:9.

13. San den sama di e ondoosuku Beibel kon si di den ondoosuku ala den gaandi bukulolo?

13 Den sama di be e sikiifi a Beibel poti a bukulolo be e meke pikinpikin fowtu. Taawan be e sikiifi son sani taa fasi. Ma den sama di e ondoosuku Beibel luku ala den bukulolo ya finifini. Di den maiki den bukulolo ya anga denseefi, den kon si taki a wantu pikin fowtu namo de aini wantu vers. Ma a bosikopu fu Beibel á kengi. Den sowtu sani ya e meke den sama di e sutudeli Beibel biibi taki a Beibel di den abi nownow na a Wowtu fu Gadu.​—Yesaya 40:8. * (Luku a maiki a ondoo.)

14. A taanga fu fende Beibel aini a ten ya?

14 Winsi fa den feyanti fu Gadu du omen sani fu sama á fende a Beibel leisi, tokuso a Beibel de aini moo enke 2800 tongo nownow. Nawan taa buku de aini so ipi tongo. Winsi fa omen sama nai biibi taki wan Gadu de, tokuso a Beibel na a buku di moo paati na a hii goontapu. Son wan fu den Beibel di sama sikiifi poti aini taa tongo taanga fu fusutan. Taawan poti efuso puu son sani di be de aini den fosi Beibel. Ma tokuso gaanse fu den Beibel e taki fa sani o waka moo bun aini a ten di e kon. Ala den e taki fu teego libi tu.

WAN TAA BEIBEL BE DE FANOWDU

15. (a) San den baala du aini a ten ya fu meke sama yee a bosikopu fu Gadu aini omen tongo? (b) Saide aini Ingiisitongo fosi den baala e sikiifi den buku fu u?

15 Aini a yali 1919, a wantu salufu baala be e tii a olikanisâsi. A den be de den fosi salufu Kelesten di u sabi enke „a koni saafu di u sa fitoow.” A Ingiisitongo den baala ya be lobi koboloiki fu leli a foluku fu Gadu (Mateyesi 24:45). Ma nownow den baala e doloki den buku fu u aini moo enke 700 tongo. Leti enke fa omen sama be e taki Giikitongo aini a ten di pasa, a so omen sama aini a ten ya e taki Ingiisitongo. Den e koboloiki Ingiisitongo te den e du bisnis anga te den e leli a sikoo. Neen meke aini Ingiisitongo fosi den baala e sikiifi den buku fu u. Bakadati den e doloki den aini taa tongo.

16, 17. (a) San a foluku fu Gadu be abi fanowdu? (b) San den du fu fende en? (c) San Baala Knorr be taki?

16 Ala den buku fu wi e taki fu Beibel. A foluku fu Gadu be e wooko anga a King James Beibel fosi. A Beibel ya be sikiifi aini a yali 1611. Ma aini a ten ya sama nai koboloiki son wowtu moo di de aini. A Beibel ya be taanga fu fusutan tu. Boiti dati, a wantu peesi namo den be sikiifi a nen fu Gadu, winsi fa den gaandi Beibel be sikiifi en a wan sani fu 7000 peesi. A Beibel ya be abi wantu vers tu di á be de aini den gaandi Beibel. Son wan fu den vers be abi pikinpikin fowtu. Taa Beibel di sama be poti aini a Ingiisitongo be abi denseefi fowtu ya.

17 A foluku fu Gadu be abi wan Beibel fanowdu di be soifili. Den be abi wan Beibel fanowdu tu di á be taanga fu fusutan. Neen meke den be gi wantu baala a wooko fu meke a Beibel ya. Fanafu a yali 1950 te go miti 1960, den doloki a Beibel. Aini sigisi pisi den doloki en. Den baala paati a fosi pisi na a konkelesi di be holi a 2 augustus 1950. Na a konkelesi de Baala Knorr taki Gadu foluku abi wan nyun Beibel fanowdu di e taki sani a wan soifili fasi. A Beibel de mu makiliki fu fusutan. Boiti dati, a mu yeepi den fu fusutan a waaleiti moo bun. Leti enke fa sama be poi fusutan den buku fu Beibel di den disipel fu Yesesi be sikiifi, a leti so sama be mu fusutan a Beibel di den be wani doloki. Baala Knorr be wani a Nyun-Grontapuvertaling yeepi miliyunmiliyun sama fu leli sabi Yehofa.

18. San yeepi den baala di e poti a Beibel aini taa tongo?

18 Aini 1963, a sani di Baala Knorr be wani kon tuu. Den baala be doloki a Nyun-Grontapuvertaling fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel aini Bakaatongo, Faansitongo, Doisilitongo, Italiyatongo, Potogisitongo anga Sipanyootongo. Aini 1989, neen den baala di e tii a wooko seeka wan nyun peesi na a edekantoo fu yeepi den baala di e poti a Beibel aini taa tongo. Aini 2005, neen den baala di e tii a wooko taki efu A Wakititolen de aini wan tongo, den beikantoo sa poti a Beibel aini a tongo de tu. Neen meke nownow i sa fende son pisi efuso a hii Nyun-Grontapuvertaling aini moo enke 130 tongo.

19. Sowtu pelensipali sani pasa aini 2013? San wi o luku aini a taa artikel?

19 A Ingiisitongo kengi pikinso aini a ten di pasa. Neen meke a be de fanowdu fu meke wan nyun Beibel di sikiifi enke fa sama e taki Ingiisitongo aini a ten ya. Na a 5 anga 6 oktober 2013, den baala di e tii a wooko be holi a komakandaa di den e holi ala yali. A 1.413.676 sama be aliki a komakandaa ya aini 31 kondee. Disi a be a 129 leisi di den holi a komakandaa ya. Wan fu den baala di e tii a wooko fu wi a hii goontapu be taigi den taki den meke wan nyun Beibel aini Ingiisitongo. A omen sama piisii. Taawan kee di den fende a nyun Beibel. Te den baala di be e holi lezing be e leisi den tekisi aini a Beibel ya, ala sama be e si kiin taki a sikiifi a wan moo makiliki fasi. I be man fusutan en moo bun tu. Aini a taa artikel, wi o taki fu a nyun Beibel ya. Wi o luku tu fa den puu en poti aini taa tongo.

^ paragraaf 5 Esra 4:8; 7:12, Yelemiya 10:11, anga Daniyeli 2:4 be sikiifi aini Alameisitongo.

^ paragraaf 6 Septuaginta wani taki „seibitenti”. Den bigin sikiifi a buku ya 300 yali fosi Kelestesi. A baka 150 yali fosi neen den kaba sikiifi en. Te anga now a buku ya de taanga fanowdu, bika ai yeepi sabiman fu fusutan wantu wowtu efuso wantu vers aini Hebrewtongo moo bun.

^ paragraaf 8 Son sama e si enke Mateyesi be sikiifi a buku di e tyai en nen aini Hebrewtongo, neen bakaten den poti en aini Giikitongo. Kande a Mateyesi seefi poti en aini Giikitongo

^ paragraaf 13 Luku paragraaf 6-11 fu a artikel „Wan boekoe gi ala sma” aini A Waktitoren fu 1 april 1998, blz. 11-13.